By - Porezna politika u NDH:
Porezi i trošarine su glavni primitci u svim državnim proračunima, pa se porezna politika u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, nije značajnije razlikovala. S druge strane, državna uprava i državna poduzeća, odnosno, službe za skrb o prehrani, zdravstvu i sigurnosti narodnih probitaka, su osnovni izdatci državnog proračuna. Zakonska odredba o porezu na promet, donesena je 6. srpnja 1943. godine. (Detaljnije vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe proglašene od 12. srpnja do 21. srpnja 1943. Knjiga XXXIV.(Svezak 331.-340.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada knjižare st. kugli, Zagreb 1943., Br. 3444, str. 1-48)
U svim državama, pa tako i u NDH, se porez na promet plaća na svaki pravni prienos stvari i na vršenje svake činidbe u tuzemstvu, kada se obavljaju uz naknadu i obrtimice u okviru samostalnog poslovanja, na svaki pravni prienos stvari uz nakdanu, ako naknada premašuje Kn 20.000, isto tako na uvoz stvari prema posebnim zakonskim odredbama. (Isti izvor, čl. 1., str. 1) Dakle, predmet poreza je svaki javni promet koji se odvija na cielom području NDH uz propisane uvjete. Prometom se smatra i kada priradno poduzeće unutar svoga poslovog ustrojstva polusirovine ili poluproizvode, predaje radi daljnje preradbe, doradbe ili završne proizvodnje iz jednog svog samostalnog odjela u drugi. (Vidjeti, isti izvor, čl. 2., str, 2) Stvarima se smatraju: a) sve tjelesne pokretne stvari, b) sva prava koja mogu biti predmetom pravnog prometa, izuzevši prava, koja se odnose na gruntovne knjige, c) ako su predmetom jedinstvenog pravnog posla i tjelesne pokretne stvari i pravo, podliježe obje obvezi plaćanja poreza na poslovni promet. (Isto, čl. 4., str. 3) Porezi su materijalno pravo isključivo u nadležnosti državne uprave odnosno oblasti, iz kojih se plaćaju troškovi i izdatci državnih i samoupravnih ustanova. Poreznim prekršajem se smatra prvo, prikrata poreza na poslovni promet, drugo, zataja poreza na poslovni promet i treće, kriomčarenje stvarima. (Isti izvor, čl. 62., str. 27-28)
- Trgovački ugovor države Hrvatske i Slovačke Republike:
Vlasti NDH su u kratkom vremenu uspostavile trgovačke i savezničke odnose sa svim susjednim zemljama u cilju narodnih i državnih probitaka. Tako je Ministarstvo vanjskih poslova 1. srpnja 1943. godine izdalo Objavu podpisanu od ministra vanjskih poslova NDH, dr. Mile Budaka, o podpisivanju i ratifikaciji trgovačkog ugovora izmedju Nezavisne Države Hrvatske i Slovačke Republike od 16. listopada 1941. godine. (Detaljnije vidjeti, isto, str. 59) Dakle, dana 16. listopada 1941., podpisali su u Zgrebu opunomoćenici Nezavisne Države Hrvatske i Slovačke Republike trgovinski ugovor koji je stupio na snagu 6. lipnja 1943. godine. (O sadržaju i odredbama ovog Ugovora detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 60-67) Za hrvatske vlasti ugovor je podpisao Marijan Šunjić, ministar za obrt, veleobrt i trgovinu a slovačku stranu dr. Štefan Polyak, predsjednik Slovačke Republike. Prema odredbama ovog Ugovora, državljani jedne od Ugovornih Stranaka uživat će na području druge Stranke, u pogledu obavljanja trgovine, veleobrta, plovitbe, ista prava, povlastice i blagodeti svake vrste, koje uživaju ili će uživati državljani najpovlašćenije države. (Isto, čl. 1., str. 60-61)
- Prijevoz putnika, prtljage i robe državnim cestovnim motornim vozilima:
Ministarstvo prometa je 8. srpnja 1943. godine donijelo Naredbu o prijevozu putnika i prtljage državnim autobusima i prijevoz robe državnim teretnim samovozima. Prijevoz putnika i prtljage kao i roba državnim cestovnim motornim vozilima smatra se, prema ovoj Naredbi, vozarskim poslom za koje vriede posebne zakonske odredbe. (Isti izvor, čl. 1., str. 69) Od značaja je napomena da, obveza prievoza ne postoji te premda razlozi nisu navedeni, za predmnijevati je da su djelovanja odmetničkih grupa na rušenju i podmetanju eksplozivnih naprava na državnim cestama i prometnicama, osnovni razlog zašto se ovaj promet odvija samo po potrebi. Dakle, prievoz putnika i prtljege državnim autobusima, a robe teretnim državnim samovozima, vrši se samo ako prometne prilike dopuštaju. (Isto, čl. 2., str. 69) Učinak terorističkog djelovanja odmetničkih grupa na prilike života i rada na cielom području NDH su vidljive i glede nesmetanog prievoza putnika, prtljage i roba državnim cestava i prometnim sredstvima. Zbog nesigurnosti putnika, prtljaga i prievoza roba, javni cestovni promet nije mogao uredovito biti obavljan što je utjecalo na prilike u NDH.
- Ustrojstvo i razpodjela poslova Ministarstva unutarnjih poslova:
Naredbom ministra unutarnjih poslova od 25. srpnja 1943. godine, utvrđeno je ustrojstvo i razpodjela poslova u Ministarstvu unutarnjih poslova. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 123-157) Među svim ministarstvima državne Vlade NDH, nedvojbeno najznačajnije mjesto pripada Ministarstvu unutarnjih poslova sudeći po ovlastima i djelokrugu rada. Sve poslove koji spadaju u djelokrug Ministarstva unutarnjih poslova obavljaju: prvo, Ured ministra, drugo, Nadzorni odjel ministarstva, treće, Glavno ravnateljstvo za unutarnju upravu, četvrto, Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost, peto, Glavno ravnateljstvo za javne radove, šesto, Glavno ravnateljstvo za zdravstvo i sedmo, Glavno ravnateljstvo za udružbu i družtvovnu skrb. (Isti izvor, čl. 1., str. 123)
Nadzorni odjel ima četiri odsjeka: a) Osobni odsjek, b) Politički odsjek, c) Upravni odsjek, i d) Rizničko-gospodrstveni odsjek. (Isto, čl. 4., str. 124) Od značaja za istraživače političke i državne povijesti NDH svakako je Politički odsjek koji se pretežito bavio pitanjima političkih neprijatelja i protivnika ustaškog oslobodilačkog pokreta i NDH. Također je značajan Upravni odsjek Glavnog ravnateljstva za unutarnju upravu u koji spada i Odsjek za rasnu politiku odnosno, svi poslovi rasne politike. (Isto, čl. 9., str. 127-128)
Obći odjel Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost dieli se na tri odsjeka: I. Osobni odsjek, II. Rizničko-gospodarstveni i III. Odsjek za upravu logora. (Isti izvor, čl. 11., str. 128) U odsjek za upravu logora spada uprava, nadzor i obskrba sabirnih i radnih logora. (Isto, čl. 12., str. 130) Za zaključiti je da je Ministarstvo unutarnjih poslova nadziralo sve oblasti javnog, privatnog, državnog, gospodarskog, zdravstvenog, školskog i državnog života i prilika u NDH s ciljem narodnih i državnih probitaka. Pod stručnim nadzorom Glavnog ravnateljstva za zdravstvo stoje sliedeće samostalne i zdravstvene ustanove: prvo, Državni zavod za proizvodnju liekova „Pliva“, drugo, Zavod za izpitivanje liekova i treći, Zavod za suzbijanje endemijskog sifilisa. (Isti izvor, čl. 30., str. 146-147) Ujedno, ministar unutarnjih poslova je poslije Poglavnika NDH, imao široka ovlaštenje i djelokrug rada. Otuda nije za čuđenje da su jugoslavensko-komunističke vlasti, kad nisu uspjeli organizirati suđenje Poglavniku NDH, izručenje i političko suđenje dr. Andriji Artukoviću smatrali za glavni trofej protiv NDH.
- Razpodjela poslova u Ministarstvu za postradale krajeve:
Ministar skrbi za postradale krajeve dr. Alajbegović, je 23. lipnja 1943. godine izdao Naredbu o ustrojstvu i razpodjeli poslova Ministarstva za postradale krajeve. (Vidjeti, isto, str. 184-191) Ministarstvo skrbi za postradale krajeve ima, prema ovoj Naredbi, četiri odsjeka: prvi, Obći odsjek, drugi, Odsjek skrbi za postradale osobe, treći, Odjel za obnovu naselja i domova i četvrti, Odjel za gospodarsku obnovu. (Isto, čl. 3., str. 184)
Odjel skrbi za postradale osobe dieli se na tri odsjeka: a) Odsjek za smještaj i nastanbu postradalih osoba, b) Odjel za prehranu, obskrbu i zdravstvenu skrb osoba i c) Odjel za radnu upotrebu izbjeglica. (Isto, čl. 6., str. 186) Odjel za obnovu naselja i domova ima dva odsjeka: prvi, Odsjek za naseljavanje i drugi, Odsjek za obnovu postojećih i izgradnju novih naselja i domova. (Isti izvor, čl. 8., str. 187)
- Propisnik o ranjeničkoj kolajni:
Ured za odlikovanja kod Županstva pri Poglavniku je 25. lipnja 1943. godine donijelo Propisnik za ranjeničku kolajnu. (Detaljnije vidjeti, isto, str. 197-208) Kao podloga za podjeljivanje ranjeničke kolajne uzimaju se rane i ozljede, koje su nastale uslijed djelovanja neprijateljskog oružja, isto tako rane ili ozljede nastale u svezi s borbom bez vlastite krivnje ranjenika. Ne može se uzeti kao podloga za podjeljivanje ranjeničke kolajne bolest ili nezgoda, ako je do nje došlo na ratištu, no bez veze s borbom. (Isto, stav 3., str. 197) Više rana zadobivenih istodobno računaju se kao jedna. Sve vojne osobe, koje su ranjene ili koje su zadobili ozljedu u službi oružanih snaga, imaju pravo na ranjeničku kolajnu koja se nosi na lievoj strani na propisanoj trokutnoj vrbci. (Isti izvor, str. 199)
- Pontonski most na Savi između Bosanske Gradiške i Stare Gradiške:
Ovaj dio rada može biti od značaja za istraživače Radnog logora Jasenovac glede prisutne teze među dijelom projugoslavenskih i srbskih historiografa o žrtvama jasenovačkog logora koje su u većem broju bacane i plutale rijelom Savom. Praktične mogućnosti ovakve teze se ozbiljno dovode u pitanje zbog postojanja na rijeci Savi polustalnog pontonskog mosta između Stare Gradiške i Bosanske Gradiške. Ministarstvo oružanih snaga je 14. srpnja 1943. godine donijelo Propisnik o prilazu brodova, drugih plovila i splava kroz polustalni pontonski most na rieci Savi kod Bosanske Gradiške. (Detaljnije vidjeti, isto, str. 220-228), podpisan od general vitez Vilko Begić.
Polustalni pontonski most, koji spaja Staru Gradišku s Bosanskom Gradiškom ima jedan otvor s dva krila po 25 metara širine. (Isto, čl. 1., str. 220) Most se otvara dnevno jedanput za bezplatan prolaz brodova, drugih plovila i splavi i to od 14 do 15 sati. (Isto, čl. 2., str. 220) Od 6 sati do 20 sati otvara se most po potrebi a na zahtjev zapovjednika dotičnog plovila uz naplatu propisane pristojbe. Postoje dvije dojavne postaje i to prva, na samom pontonskom mostu za brodove i druga plovila i druga, na desnoj obali nizvodno od zgrade agencije bivše Riečke plovitbe. (Isti izvor, čl. 5., str. 221-222) Nisu postojale mogućnosti da veći broj tijela plutaju riekom Savom a da ne budu opažena od jedne od dvije dojavne postaje i prijavljene nadležnoj oblasti u Slavonskom Brodu.
Prolaz kroz most daje se po redu dolazka i zahtjeva, s napomenom, da kod istodobne pojave uzvodnih i nizvodnih brodova, prvenstvo prolaza imaju brodovi i druga plovila u nizvodnom putovanju. (Isto, čl. 9., str. 225) Zabranjeno je svako pristizavanje ili mimoilaženje na potezu rieke između Jankovca i kaznionice u Staroj Gradiški. (Isto, čl. 14., str. 227) Prije pojave leda obveza je obćine Bosanska Gradiška pontonski most na vrieme razstaviti i smjestiti u zimsko sklonište a također u proljeće ponovno sastaviti polustalni pontonski most. (Isti izvor, čl. 16., str. 227) Nadležno lučko Poglavarstvo se nalazilo u Brodu sa Savi kao nadležna oblast za sva pitanja rada polustalnog pontonskog mosta. (Isto, čl. 17., str. 227) Kao što je zaposleno osoblje dvije dojavne postaje moralo na vrijeme opaziti veći broj stranih tijela u vodi, isto tako se u zimskim mjesecima kada je Sava okovana ledom, nije moglo desiti plutanje većeg broja tijela po rieci, što dovodi u sumnju navedenu tezu o prisustvu većeg broja tijela koja plutaju riekom Savom a dolaze iz radnog logora Jasenovac.
Dr. sc. Ivica Ivo Josipović
