By Koji je pravi kontekst oživljavanja sukoba hrvatske desnice i ljevice u Hrvata ili nastavka četrdesetih godina prošlog stoljeća
Ovo je jako zanimljivo pitanje koje traži svoj odgovor. Jasan, točan, realan. Jer povijest je zapravo pretočena u sadašnjost pa onda se pretače i u budućnost. Stoga se godina 1941. vraća kao i 1991. ali i 1918. te 1971. te 1974. i dr. Samo u drugačijim okolnostima. Ustaše, partizani, četnici, orjunaši su i dalje među nama samo u desetljećima suvremenijem obliku i ‘demokratskijem’ ruhu. I to su činjenice koje je besmisleno nijekati ali ih treba staviti u ispravni kontekst umjesto cjelokupnom hrvatskom narodu ali i hrvatskim ljudima općenito prišivati stigme vezano uz prijespomenute međusobno oprečne pojavnosti. Jer kao što jedna Italija ili Španjolska primjerice imaju vlastite fašiste i komuniste ali nitko iste te zemlje pa posljedično ni njihove građane a osobito Talijane i Španjolce ne proglašava fašističkima odn. fašistima onda niti Hrvati ne zaslužuju da se prema njima primjenjuju suprotni standardi unatoč raznoraznim desnim (novo)ustašama i neokomunistima ali budimo iskreni i (neo)fašističkim elementima jer sve navedeno je ipak manji pače minoran dio hrvatskoga puka za razliku od većine koja je u nekim bitno drugačijim političkim kategorijama kao što je slučaj i u drugim zemljama i narodima poput Italije i Španjolske odn. Talijana i Španjolaca.
Rješenje je jednostavno iz perspektive Zapada kojemu pripadamo ili nam se barem tako servira
Naime, pojave oblika fašizma, nacional-socijalizma pa i komunizma su vrlo učinkovito riješene u zemljama EU ali i peimjerice SAD-u. Kako? E pa ovako. Dobro je znano (trebalo bi i nama Hrvatima ali nam se to očito taji) da širom zemalja punopravnih članica EU postoje fašističke i nacional-socijalističke stranke koje se baš tako i službeno zovu i pod tim imenima su i registrirane. Kao npr. stranka ‘Fašizam i Sloboda’ te ‘Stranka fašističkih sindikata’ u Italiji, Nacionalsocijalistička Stranka Amerike u SAD-u te niz identičnih stranaka u primjerice Nizozemskoj, Španjolskoj, skandinavskim zemljama ali i jednoj Argentini i Japanu. A što pak reći na službeno rehabilitirano četništvo (ravnogorski pokreti) i to pod epitetom “antifašizma” u Srbiji ali i u dijelu BiH (manji tronacionalni bh entitet), Crnoj Gori. Ljotićevska Omladina te pronedićevske organizacije (ljotićevci i nedićevci su bili srbijansko-srpski fašisti). Spomenimo da u jednoj Kraljevini Španjolskoj djeluje Frankistička Stranka, sljedbenici generala Franca i njegove ‘Falange’ slobodno ispoljavaju svoje simpatije prema njima i u javnosti nesmetano dižu ‘desnicu u zrak’, pjevaju himnu španjolskih fašista-falangista ‘Cara al sol’, ističu simbole španjolskih fašista i sl. I nikome ništa! Nikakve kazne, nikakve medijske harange, nikakve halabuke, nikakve prijetnje ne dolaze iz Bruxellesa ili ostatka svijeta. Ni traga ni glasa svemu tome! Na newyorškim ulicama skupine neonacista dižu desnicu u zrak, citiraju ‘Mein Kampf’, pjevaju nacional-socijalističke pjesme i nikome ništa! Kako bi se u Hrvata reklo ‘ujeo vuk magare’. Isto je i sa svim prijespomenutim primjerima glede drugih zemalja. I onih u EU. A da ne govorimo o jednoj Srbiji koja je fašiste proglasila “antifašistima” i ta ista “antifašistička” EU ju doslovno vuče za rukav da uđe u EU. Kao i jednu Crnu Goru u kojoj su na vlasti i sljedbenici ravnogorskog (četničkog) pokreta koji podižu spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u Beranama u bivšem Novopazarskom sandžaku (sjever Crne Gore) čije su jedinice počinile genocid nad muslimanima bivšeg Novopazarskog sandžaka 1942. zajedno s nedićevcima i ljotićevcima (srbijansko-srpskim fašistima). Zanimljivo, zar ne! A kada se to sve zna (ili se pravi da se ne zna) čemu šutnja ljevice u Hrvatskoj? Samo su problem Thompson i njegovi fanovi među kojima su i poklonici Ustaškog Pokreta i NDH istini za volju ali zar nije licemjerno u očima Hrvata gledati ‘trun u oku’ a ‘brvna’ u drugih naroda ne zapažati!
Zašto ne primijeniti model zapadnih zemalja i naroda na Hrvatsku i Hrvate.
Rješenje koje je primijenjeno u zemljama EU, SAD-u i svijetu jednostavno treba preslikati i na Hrvatsku ali i na Hrvate kao narod gdje god da žive. I to tako da se prizna da u Hrvatskoj ali i općenito među Hrvatima postoje i dan-danas a tako će biti i ubuduće poklonici i Ustaškog Pokreta i NDH kao što u Italiji postoje poklonici ‘Nacionalne Fašističke Stranke’ Benita Mussolinija ili diljem Balkana sljedbenici Ravnogorskog Pokreta Draže Mihailovića i njegovih dražinovaca (četnici) te tamošnjih fašista ljotićevaca i nedićevaca. I kako u jednoj Italiji, Nizozemskoj, Finskoj, SAD-u, Japanu i dr. postoje registrirane službeno zvane fašističke i nacional-socijalističke stranke onda na isti način u Hrvatskoj ali i općenito među Hrvatima i poštovatelji Ustaškog (točnije Ustaško-Domobranskog Pokreta) tj. (novo)ustaše bi isto tako mogli imati svoju organizaciju ili čak i stranku. Pa i fašisti kojih također ima samo u znatno manjem broju u Hrvatskoj i u Hrvata. S napomenom da ustaše i fašisti nisu istoznačnice jer ime ‘ustaša’ mn. ustaše datira još iz 16 stoljeća jer su sudionici Križevačkog (krvavog) Sabora bili označeni ustašama i to ime je staro hrvatsko ime koje označava ustanike za slobodu (hrvatskog) naroda i njegove socijalne pravice. Zato su i sudionici Rakovičkog i Hercegovačkog ustanka, prvi od 1871. a drugi 1875. nosili to staro hrvatsko ime ustaše i to 18 odn. 14 godina prije rođenja poglavnika Ante Pavelića i Adolfa Hitlera a i 12 odn. 8 godina prije rođenja Benita Mussolinija tako da svako povezivanje imena ustaše s nekakvim fašizmom ili nacizmom otpada. A to staro hrvatsko ime su onda samo preuzeli i članovi i pristaše Hrvatske Stranke Prava nakon šestosiječanjske diktature kojom su zabranjene sve političke stranke u tadašnjoj Kraljevini SHS (Jugoslavija) ali su se tim imenom isticali primjerice i dragovoljci HOS-a od Domovinsko-oslobodilačkog rata pa nadalje. Recimo danas imademo i Mladež 9 bojne HOS-a ‘Rafael vitez Boban’. I to su sve “fašisti ili nacisti”? Dajmo ljudi budimo ozbiljni! Kakvi fašisti kakvi nacisti kakvi bakrači!
Zašto kod Hrvata ne bi bilo kao kod Talijana
Budući primjerice u Italiji (službeno Talijanska Republika) ali i u jednoj Bugarskoj je općepoznato da u njima postoje i (neo)fašisti kao i isti takvi komunisti i pri tome nitko ne diže halabuku niti mu pada napamet prokazivati bilo jednu ili drugu zemlju odn. njihove građane fašističkima ili komunističkima tj. bilo fašistima bilo komunistima onda bi takav isti odnos trebao biti i prema Hrvatskoj i generalno hrvatskom narodu ma gdje živio. I kako se jedna Italija, Nizozemska, SAD, Argentina, Japan, Španjolska i mnoge zemlje EU i Zapada pa ako ćemo pravo i jedna Srbija s AP Vojvodinom uspješno nose i s jednim i drugim ideološkim radikalnim snagama onda tako može i Hrvatska i Hrvati van bilo kojih strana granica.
Konkretno, dopustimo i poštovaocima ustaša (novo)ustašama da slobodno govore to što jesu umjesto da to skrivaju kao ‘zmija noge’ ili čak i niječu premda se i iz dalekih visina vidi upravo suprotno! Jer kada se u hrvatskom javnom prostoru spominju neokomunisti (radikalni ljevičari) zašto ne tako i s njihovim ‘oprečnjacima’ s desnoga spektra u Hrvata! Isto i sa onima koji su da ih tako nazovemo ‘ljubitelji fašizma’. Time pokazujemo odlike slobodnoga i demokratskoga društva umjesto društva i države koja je i dalje u mentalnim okovima bivše Jugoslavije ogrezle u velikosrpskim lažima i komunističkim klevetama. Valjda ćemo rađe biti poput Italije i Talijana nego bivše Jugoslavije ili moguće Sjeverne Koreje koja se i službeno zove “Demokratska”. I bivša Jugoslavija se predstavljala “najdemokratskijom” zemljom na svijetu. Prema tome dragi Hrvati i svima kojima je hrvatsko na srcu kako u Hrvatskoj, Herceg-Bosni, ostatku BiH, istočnom Srijemu, Boki i ostalom hrvatskom matičnom prostoru te dijaspori okrenimo novu stranicu našega narodnoga (nacionalnoga) i državnoga života i recimo zbogom velikosrpskim lažima i jugokomunističkim klevetama glede hrvatskih nacionalista i domoljuba poglavito frankovačkoga ‘soja’.
P.S. Vlada Ivice Račana je u mjesecu ožujku 2001. ozakonila (legalizirala) grb HOS-a na kojemu je napisano ‘Za dom spremni’ i u kojem se nalazi hrvatski povijesni grb s početnim bijelim poljem (kakav je bio i u grbu U-HRO-a i u NDH). Prema tome nema se tu što kazneno goniti.
Međutim, članak 135 stavak 2 Ustava Republike Hrvatske jasno kaže ‘Svaki oblik povezivanja i djelovanja koji vodi ili bi mogao voditi uključivanju Republike Hrvatske u neke nove balkanske asocijacije ili obnovu bilo kakvog oblika bivše Jugoslavije je zabranjeno’. Dakle protuustavno! Zakonski bi isticanje zastava bivše Jugoslavije i svega povezanoga s njom (bilo prvom ili drugom) trebalo goniti i strogo kažnjavati! Ali mi svjedočimo suprotnoj praksi. Dakle uzimajući oba ova primjera lako uočavamo zamjenu teza. To je neodrživo! Uskladimo dakle praksu sa zakonskim okvirom.
Bog i Hrvati!
Za hrvatski dom uvijek i vazda spremni!
Pa što Bog da i sreća junačka!
Josip Žgela
