By Bliže se izbori. Još jedna prilika za to da Hrvati kao konstitutivan, državotvoran, suveren i ustavotvoran narod bira unutar vlastitih redova hrvatskog člana Predsjedništva BiH umjesto da ga biraju oni van redova hrvatskog nacionalnog korpusa. Ali to nije stvar ‘puke sreće’ da za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bude izabran onaj koga isključivo bira hrvatski narod nego da to postane neštro trajno. A da bi bilo trajno onda treba donijeti novi izborni zakon kojim će to biti i osigurano. Ne samo glede biranja hrvatskog člana Predsjedništva nego i drugih institucija vlasti kako na nivou entiteta, Brčko Distrikta BiH, kantona (osobito ‘hrvatsko-bosanskih’ ili “mješovitih” te dominantno ‘bošnjačko-muslimanskih’) te nakraju i same Bosne i Hercegovine kao cjeline. Primjerice, Dom naroda, entitetski Parlamenti, Vijeće ministara i dr.
Paritet kako institucionalni tako i administrativno-teritorijalni
Važno je napomenuti da temelj institucionalne ravnopravnosti leži osobito u administrativno-teritorijalnom pogledu. To dvoje ide ‘ruku pod ruku’ umjesto da se misli da nemaju direktne veze. Ukoliko BiH čine tri konstitutivna, državotvorna, suverena i ustavotvorna naroda pa onda bi ju trebale činiti i tri većinske nacionalne jedinice u teritorijalnom ustrojstvu zemlje. Tri u dva ne idu. Osim ako nam je cilj ‘javašluk’. Livanjsko pitanje je upravo tražilo tri nacionalna kantona glede referenduma o ponuđenoj nezavisnosti BiH od 1992. Upravo je ‘livanjsko pitanje’ pravi put za Hrvate i cjelokupnu BiH. U tom smislu prerastanje hrvatskih kantona, gradova i općina (neslužbena većinska hrvatska regija Herceg-Bosna) u objedinjenu hrvatsku administrativno-teritorijalnu jedinicu u vidu (mega)kantona, entiteta ili pak distrikta a ujedno i izbornu jedinicu je potpuno legitimno i u cilju funkcionalne BiH pa i Federacije unutar nje ako bi ona i dalje ostala. Stoga svi oni koji su protiv toga razbijaju BiH brže ili sporije ali sigurno u oba slučaja. Slično kao i Milošević bivšu Jugoslaviju s onom čuvenom ‘jedan građanin-jedan glas’.
Scenarij
Ukoliko političko Sarajevo bude sve izneseno ignoriralo onda Hrvatima ne preostaje ništa drugo negoli poduzeti određene mjere (uvjetno rečeno blokade) da bi se otklonila nepravedna majorizacija. Budući Bošnjaci traže izdvajanje Srebrenice iz entiteta RS onda se može tražiti izvajanje većinskog hrvatskog područja (Herceg-Bosna) iz Federacije te formiranje ‘Hrvatskog Distrikta’ ili kako ćemo ga već nazvati u BiH. Kao što neki traže zaseban Distrikt Srebrenicu izdvajanjem iz manjeg bh tronacionalnog entiteta.
EU (ne)perspektive
Prvo nam je riješiti hrvatsko nacionalno pitanje u BiH a onda prema EU. Ne mogu se stvari preskakati. Ukoliko druga dva naroda nisu zainteresirana za EU onda se primjerice pogranični hrvatski (herceg-bosanski) kantoni trebaju povezivati s susjednim županijama u Republici Hrvatskoj u svojevrsne EU(regije) u smislu ‘prekograničnih euroregija’. Njima se mogu po EU pravilima priključiti i manje jedinice (gradovi i općine), konkretno većinski hrvatske i u drugim kantonima pače entitetima. I praktično biti dio EU-sustava unatoč tome što to nije slučaj i u strogo ‘formalnom’ smislu. Konkretno, to znači da bi većinski hrvatski kantoni i većinski hrvatski dijelovi drugih kantona (Herceg-Bosna) na terenu bili unutar EU mada Federacija (entitet)i BiH (država) kao cjeline formalno nisu unutar EU.
Prema tome, vrijedi ona ‘misli globalno radi lokalno’ a na korist Hrvata a nije na štetu drugih. Ili drugim riječima rečeno ‘dobro za Herceg-Bosnu a pohvalno i za BiH’. A niti EU ‘ne bi trebalo biti mrsko’.
Primjer i za druge ‘hrvatske zemlje’
Ovaj model (pro)hrvatskog ali i (pro)europskog djelovanja može se primijeniti i na hrvatski narod u Srbiji (osobito AP Vojvodini), Crnoj Gori s naglaskom na Boku, taj milenijski dio Dalmacije hrvatskog prožetog hrvatskim pečatom (Zaljev hrvatskih svetaca) i dr. Povezivanje tamošnjeg hrvatskog naroda i naselja hrvatskih s samom Republikom Hrvatskom te i oni budu poput svojevrsnih EU ‘oaza’ na “Zapadnom Balkanu”. Po istoj onoj ‘misli globalno radi lokalno’ tj. ‘uvijek u interesu Hrvata ali ujedno ne na štetu drugih’. Baš po mjeri europske uljudbe.
Pa što Bog da i sreća junačka!
Josip Žgela
