By “Hvalite me usta moja, kada već nitko drugi neće”
“Мnоgі оd nаѕ znајu zа mоć rіјеčі, zаtо ѕе uvіјеk bоrіmо dа іѕkоrіѕtіmо nјіhоvu
mоć ”
https://www.facebook.com/watch/?v=791179825142696
Upravo stoga Boris Miletić plaća oglase ili mu ih plati njegova stranka IDS, da se
pohvali svojim postignućima u 15 godina što obnaša dužnost gradonačelnika
Pule, jer bliže se lokalni izbori računa se na zaborav birača.
Pred lokalne izbore gradonačelnik Pule Boris Miletić, javno iznosi inventuru
“svojih”postignuća za vrijeme 15 godišnjeg mandata upravljanja Pulom, Ima ih
sigurno koji se neće suglasiti sa mnom, ustvari ni sam” moj “gradonačelnik Boris
Miletić, jer iako mu nisam dala svoj glas po demokratskim pravilima on je i moj
gradonačelnik, nije suglasan sa mojim mišljenjem, pa mi je zabranio iznositi ga
na svim njegovim profilima, pa čak i na službenom profilu gradonačelnika.
To je potvrda u kojoj mjeri su stvarne njegove parole o demokratičnosti,
toleranciji, multietničnosti i multikulturalnosti, jer kao javna i politička osoba
treba prihvatiti da mu nisu svi birači skloni. Zabraniti komentiranje je izraz straha
od drugačijeg mišljenja, diskriminacijski i suprotno svemu što on proklamira.
Stoga sam prisiljena na ovaj način iznijeti svoje mišljenje, na koje imam pravo po
Povelji UN o ljudskim pravima čl.19 i po Ustavu RH čl.38 o slobodi mišljenja.
Boris Miletić nabrojao je u 15 sekundi projekte kao svoje postignuće u 15 godina
obnašanja funkcije gradonačelnika Pule: ” Izgrađena je i opremljena Nova
bolnica u Puli, izgrađena su i uređena dva dječja vrtića, nema liste čekanja za
upis djece u vrtiće, izgrađena je nova osnovna škola Veli Vrh, sve imaju nastavu u
jednoj smjeni, uređeno je više od 40 dječjih igrališta, osnovano je Sveučilište
Jurja Dobrile i kampus sa 392 ležaja, 3 paviljona i 2 restorana, izgrađeni su
gradski bazeni, nogometni stadion i 3 sportske dvorane, uređene su brojne plaže
i kupalište uključujući i popularnu Hidrobazu, izgrađeno je skoro 200 km nove
plinske mreže, izgrađena je obalni kolektor i sustav kanalizacije, izgrađeni je 500
m nove obale i 150 metara nove pulske rive, izgrađeno je 6 kružnih tokova,
proširena je stara pulska obilaznica i izgrađena je nova, uređeno je više od 1 400
novih parkirnih mjesta i uređuje se još 100 novih, uređeni su tuneli Zerostrasse ,
uređen je Trg Kralja Tomislava, De Villov uspon, prolaz Sv.Teodora, Serpentine,
popločen je Forum, obnovljena su 64 pročelja, uređeno je kino Valli,
rekonstruirani su i uređeni Arheološki muzej, Sveta srca i Malo rimsko kazalište,
postali smo svjetska koncertna i festivalska destinacija i jedan od najjačih
turističkih gradova u Hrvatskoj, prvi smo uveli e-poslovanje i postali prvaci
digitalne transformacije u Hrvatskoj”
No je li baš sve to zasluga Borisa Miletića i ljudi oko njega proanalizirati ću po
dostupnim informacijama i prema transparentnosti gradske uprave čime se
također Miletić hvali.
Nova Bolnica u Puli
Nakon provedenog javnog natječaja za odabir izvoditelja radova, Opća Bolnica
Pula, kao investitor, povjerila je tvrtci ZAGREBGRADNJA d.o.o. izvođenje
predmetnih radova. Troškovi izgradnje iznosili su 600 milijuna kuna, a Opća
bolnica Pula, kojoj je osnivač Istarska županija, dobila je suglasnost IŽ za
zaduživanje kreditima za dovršetak radova. Znači da će Opća Bolnica Pula
otplaćivati kredit. U financiranju izgradnje sudjelovala je Vlada RH sa 75% i
Istarska županija sa 25% udjela. Vlada RH dala je državno jamstvo na 300
milijuna kuna HBOR-u, a IŽ je isplatila 2018.godine 8 065 043 kn, 2019. godine
10 261 111 kn i 2020. godine 9 944 444 kn. Istarska županija povukla je
2017.godine 38,4 milijuna kuna bespovratnih sredstava za opremanje dnevne
bolnice u okviru Opće Bolnice Pula.
Prema tome Grad Pula nije sudjelovao financijski u izgradnji Bolnice Pula. Grad
Pula je darovao katastarsku česticu na kojoj je izgrađena Bolnica. Čime se hvali
Boris Miletić kada kaže “izgrađena je i opremljena Nova Bolnica u Puli”,
katastarskom česticom koju je darovao Grad Pula na kojoj je izgrađena Bolnica?
Nije zemljište njegovo privatno vlasništvo!
Medicinska škola
Vezana je uz projekt izgradnje nove Bolnice, jer se u njoj educira potrebno
medicinsko osoblje. Kao što je poznato srednje škole osnivaju županije, pa je
tako Istarska županija podigla dugoročni kredit, a anuitete će plaćati u omjeru
50% IŽ i 50% Grad Pula. Opet u konačnici mi porezni obveznici koji punimo
proračun krajnji smo dužnici, jer time ne zadužuju samo nas, nego i buduće
generacije.
Osnovna škola Veli Vrh
Osnivači osnovnih škola su gradovi, pa je tako nakon što je u požaru izgorjela
osnovna škola na Velom Vrhu, Grad Pula trebao organizirati izgradnju nove
škole. Nova škola koštala je 96 milijuna kuna, Vlada RH dala je 20 milijuna kuna,
IŽ 1 milijun kuna, a za preostalih 73 milijuna Grad Pula kreditno se zadužio kod
Zagrebačke banke na
20 godina sa 8% kamata. Znači da će građani Pule kroz poreze i prireze 20
godina otplaćivati kredit za izgradnju nove škole na Velom Vrhu. Čime se to
gradonačelnik hvali?
Ugovor o kreditu sa Zagrebačkom bankom d.d.
za izgradnju Osnovne škole Veli Vrh – I faza
zaključen je 09. lipnja 2009. godine u iznosu od
33.000.000,00 kuna, a temeljem dobivene
suglasnosti Vlade Republike Hrvatske
.Saldo kredita na dan 01. siječnja 2020. godine
iznosio je 17.695.874,15 kuna.
Po navedenom kreditu, do 30. lipnja 2020.
godine ukupno je otplaćena glavnica u iznosu od
16.994.250,02 kune i kamata u iznosu od 13.918.619,66 kuna. U izvještajnom
razdoblju na ime glavnice plaćeno je 853.081,58 kuna, a na ime kamate
296.991,48 kuna.
Saldo kredita na dan 30. lipnja 2020. godine iznosio je 16.842.792,57 kuna
Ugovor o kreditu sa Zagrebačkom bankom d.d. za izgradnju Osnovne škole Veli
Vrh – II faza zaključen je 18. lipnja 2010. godine u iznosu od 40.000.000,00 kuna,
a temeljem dobivene suglasnosti Vlade Republike Hrvatske.
Saldo kredita na dan 01. siječnja 2020. godine iznosio je 22.510.375,26 kuna.
Po navedenom kreditu, do 30. lipnja 2020. godine ukupno je otplaćena glavnica
u iznosu od 19.626.942,26 kuna i kamata u iznosu od 9.465.481,80 kuna. U
izvještajnom razdoblju na ime glavnice plaćeno je 1.035.829,65 kuna, a na ime
kamate 280.472,74 kune.
Saldo kredita na dan 30. lipnja 2020. godine iznosio je 21.474.545,61 kunu.
Dospijeće glavnice po navedenom kreditu:
Za vrijeme Jugoslavije gradili smo samodoprinosima, a sada nam uvedu pored
poreza i prirez, pa smo na istom. Vlada RH dala je 20 milijuna kuna. Gdje su tu
priče koju neprestano IDS plasira u javnost kako “sve što Istra zaradi ide u Zagreb
“
Gradski bazeni
Puljani su iskazali zadovoljstvo konačnom izgradnjom gradskih bazena.
Godinama se o njima pričalo i onda se prišlo realizaciji tog projekta. Gradski
bazeni Pula stajali su sve ukupno 65 milijuna kuna. I tu je Vlada RH uskočila, jer je
cijeli projekt financiran sa kreditom Zagrebačke banke na 20 godina uz 2,18 %
kamata vezano uz trezorske zapise Ministarstva financija RH.(Trezorski zapisi su
vrijednosni papiri koje izdaje Ministarstvo financija s dospijećem od 91, 182 i 364
dana u nominali od 100.000,00 kuna. Upis trezorskih zapisa vrši se na aukcijama
koje objavljuje Ministarstvo financija Republike Hrvatske. Pravo sudjelovanja na
tim aukcijama imaju samo domaće banke i domaće tvrtke. Na primarnoj dražbi
prodaju se s popustom, dok se kasnije trguje na sekundarnom tržištu) Otplata
kredita ostaje na poreznim obveznicima grada Pule!
Sveučilište Jurja Dobrile i kampus
Osnivač Sveučilišta je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja
ministarstvo nadležno za visoko obrazovanje. Boris Miletić kaže; “osnovano je
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli” ali osnivač nije grad Pula, da bi se time
gradonačelnik hvalio! I moja opaska da se njega pitalo ne bi sigurno nosilo ime
Jurja Dobrile, jer je Juraj Dobrila bio hrvatski narodni preporoditelj i biskup, što
je u suštoj suprotnosti rada i djelovanja Borisa Miletića.
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli je zajednica visokoškolskih
ustanova, fakulteta, visokih škola i pratećih ustanova, osnovana 29.
rujna 2006. u Puli, imenovana po biskupu i narodnom preporoditelju Jurju
Dobrili. Za potrebe boravka i učenja studenata iz raznih krajeva Hrvatske, jer 50
posto studenata dolazi iz drugih dijelova Hrvatske, nužno je bilo povećanje
smještajnih kapaciteta.
Pula je dobila studentski dom još 2015. godine kada su uređene prve sobe sa
144 ležaja, a dobit će dodatnih 248 novih ležaja. Sve se to gradi na prostoru gdje
je nekad bila bolnica koja je imala svoje odjele po raznim starim zgradama. Kako
se selila u nove prostore, tako je stare zgrade prepuštala Sveučilištu koje se
svake godine širi – i brojem studenata i novim studijima. Sveučilište Jurja Dobrile
dobilo je stopostotno financiranje. Riječ je o investiciji od 58,4 milijuna kuna, od
čega je 85 % financirano iz fondova Europske unije, a ostatak je osigurala Vlada
RH.
Preseljenjem bolničkih odjela iz Mornaričke bolnice u novoizgrađene prostore
Opće bolnice Pula, otvorio se idealan prostor za razvoj pa je shodno tome
Istarska Županija ustupila kao vlasnik prostore Mornaričke bolnice u Puli
Sveučilištu Jurja Dobrile za izgradnju sveučilišnog kompleksa. Za prvu fazu
projekta obnove stare Mornaričke bolnice iz ITU mehanizama očekuje se 21,7
milijuna kuna i dodatnih 7,9 milijuna kuna osiguralo se u državnom proračunu, u
suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Ministarstvo obrazovanja, a
time i Vlada RH, je dalo punu potporu ovom projektu s obzirom na značenje za
cjelokupnu zajednicu, ne samo za razvoj znanosti i visokog obrazovanja.
Hidrobaza
Hidrobaza dio je projekta Brijuni-Rivijera. Bivša vojna nekretnina Hidrobaza je
smještena u Štinjanu, prigradskom naselju Pule. Lokacija je pogodna za razvoj
turističkih kapaciteta zbog svog atraktivnog položaja
uz more i bujne vegetacije te prekrasnog pogleda na poznato otočje
Nacionalnog parka Brijuni, ali i zbog posebne
povijesne vrijednosti kao bivše Mornaričko- zrakoplovne baze Austrougarskog
carstva. Iako je u Drugom svjetskom ratu gotovo potpuno uništena. Kompleks
bivše Mornaričko-zrakoplovne baze (sa četiri djelomično očuvane građevine) je
zaštićeno kulturno dobro. Obnova i rekonstrukcija ovih objekata provesti će se
sukladno uvjetima koje izdaje Ministarstvo kulture, Konzervatorski odjel u Puli.
Grad Pula je započeo ulaganje u izgradnju javnih plaža pa je uređenje Hidrobaze
dijelom financirano bespovratnim sredstvima koja je osiguralo Ministarstvo
turizma (cca 200,000 Eura). U prvoj fazi uređenja u vrijednosti od 13, 5 milijuna
kuna, Grad Pula sudjelovao je sa 9,9 milijuna kuna, a Ministarstvo turizma sa 3,6
milijuna kuna. U drugoj fazi od 2,5 milijuna kuna, ministarstvo turizma dati će
400 tisuća kuna a Grad Pula 2,1 milijun kuna. Tu se Grad Pula ipak malo više
angažirao .
Projekt dolcevita, uređenje 64 fasade
Projekt “Dolcevita”, pokrenut je 2009. godine, u kojem Grad Pula i pulska
Turistička zajednica, zajedno sa suvlasnicima zgrada, sudjeluju u financiranju
obnove fasada i krovišta zgrada u starogradskoj jezgri. Kroz ovakav model
sufinanciranja obnovljeno je čak 59 pročelja, od čega njih 38 na području
zaštićene kulturno-povijesne cjeline grada. Održavane zgrade dio su urbanog
identiteta i kulturnog naslijeđa grada.
Međutim kako se Boris Miletić hvali obnovom pročelja zgrada, istražujući naišla
sam na opće poznate malverzacije, nekvalitetno i nestručno izvršenih radova,
korištenjem jeftinijih i nekvalitetnih materijala, zloupotrebe EU fondova kroz
projekt Energetske obnove stambenih zgrada Ministarstva graditeljstva i Fonda
za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti i u konačnici prijevaru stanara, koji to
moraju platiti.
Primjer je tih malverzacija obnova doktorske kuće kod Arene u Puli
reprezentativne zgrade iz 1937.godine. Od ukupnog iznosa obnove u vrijednosti
od 2,6 milijuna kuna, 1,18 milijuna kuna osigurano je iz EU fondova, Grad Pula je
preko Dolcevite osigurao maksimalnih 178 tisuća, a pulska Turistička zajednica
sudjelovala je s 25 tisuća kuna, suvlasnici moraju radove, kojima nisu zadovoljni,
platiti gotovo 1,19 milijuna kuna, odnosno 70 tisuća po stanu!
https://novac.jutarnji.hr/novac/novcanik/katastrofalna-obnova-reprezentativnezgrade-stanari-moraju-platiti-vise-od-milijun-kuna-9276485
Pula dobiva 40 kilometara nove kanalizacijske mreže (izgrađena je obalni kolektor
i sustav kanalizacije)
Obalni kolektor, odnosno sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda grada
Pule, pušten je u rad 2015.godine. Za njegovu izgradnju utrošeno je 241,3
milijuna kuna. Najveći dio sredstava 127,7 milijuna kuna osiguran je kroz Projekt
zaštite od onečišćenja u priobalnim gradovima – Jadranski projekt čiji su osnivač
Hrvatske vode. Pored Hrvatskih voda stručna i financijska potpora Jadranskom
projektu bila su i sredstva proračuna RH, HBOR-a, MEIP-a i manji dio ulaganja
investitora komunalnog društva Pragrande d.o.o.
Rekonstrukcija sustava odvodnje i vodoopskrbe: vrijednost projekta je 671
milijuna kuna, a financirati će se iz EU fondova 70-75 %. Vlade RH 17-20%, a
Grad Pula sa tek 8-10%. Riječ je o projektu kojim je predviđena izgradnja od čak
39,7 kilometara kanalizacijske mreže u kratkoročnom investicijskom planu te
11,9 kilometara dugoročno.
Pored širenja kanalizacijske mreže, projekti Pula Centar i Pula sjever predviđaju
proširenje sustava vodoopskrbne mreže kao i rekonstrukciju sustava mješovite
odvodnje te izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda 2. stupnja
pročišćavanja. Projekt je još daleko od završetka,
https://www.glasistre.hr/pula/uvod-u-dugo-najavljivan-projekt-sirenja-sustavaodvodnje-stize-kanalizacija-u-prigradska-naselja-koja-to-cekaju-duze-od-30-
godina-696938
Arheološki muzej Istre
Arheološki muzej Istre čine zgrada Arheološkog muzeja, Povijesni i pomorski
muzej na Kaštelu, Malo rimsko kazalište, Sveta srca, Zerostrasse i Amfitetar u
Puli.
Arheološki muzej Istre koji je od 2013.godine zatvoren zbog preuređenja,
trenutno je najveća investicija Ministarstva kulture u Hrvatskoj, u vrijednosti 140
milijuna kuna, a u sklopu projekta je obnova zgrade Arheološkog muzeja, Malog
rimskog kazališta i Povijesnog i pomorskog muzeja Istre u Kaštelu. U obnovu
zgrade, uložilo sto milijuna kuna, od čega je Ministarstvo kulture odvojilo po 30
milijuna kroz tri tranše. Ostalo će biti vlastita sredstva muzeja a dio će se
financirati i zajmom.
Arheološkom muzeju Istre odobreno je za sufinanciranje projekt “Konzervacija i
rekonstrukcija Malog rimskog kazališta – Pula” u sklopu otvorenog poziva
“Revitalizacija kulturne baštine u urbanom području Pula”, Europskog fonda za
regionalni razvoj. Projekt ukupne vrijednosti 17.852.732,44 kn provodi se u
razdoblju od 15.01.2020 do 15.02.2022., a sufinancira se intenzitetom od
49,82%, odnosno 8.500.000,00 kn iz Operativnog programa Konkurentnost i
kohezije.
Povijesni i pomorski muzej na Kaštelu u Puli zatvoren je zbog opsežnih radova u
vrijednosti od 23,2 milijuna kuna od čega 9 milijuna kuna iz EU fondova .Muzej
će konačno biti povezan i s centrom grada, točnije liftom koji će s podnožja brda
i podzemnih tunela, poznatih kao Zerostrasse biti povezan sa Kaštelom koji
dominira iznad stare gradske jezgre., a zbog uzbrdice teško pristupačan
osobama sa invaliditetom.
Jednom kada bude dovršeno, zajedno s uređenjem Kaštela koje je u tijeku,
izgradnjom šetnice i prigodnom rasvjetom koju će potpisivati svjetski dizajner
svjetla Dean Skira, bit će to novi povijesno-kulturni centar grada.
Dok prije nije uopće bio prilagođen osobama s invaliditetom, sada se iz podnožja
zgrade do ulaza dolazi liftom, ispred muzeja je velika terasa. Isto tako, u muzeju
su uređene rampe te ima lift, tako da će biti dostupan svima. Osim što će imati
taj šarm stare zgrade, sve ostalo je moderno.
Sve je projektirano i rađeno u skladu sa projektom COME-IN, pokrenutom u
srpnju 2016. godine i financiranom iz Europskog fonda za regionalni razvoj
(ERDF) u svrhu privlačenja posjetitelja promoviranjem kulturne baštine te
omogućavanjem lakšeg pristupa objektima osobama s invaliditetom, kako bi svi
posjetitelji samostalno mogli uživati u našoj kulturnoj baštini. Unutar projekta
COME-IN razrađene su smjernice i različite dimenzije pristupačnosti u svim
fazama pružanja usluga muzeja i galerija svim posjetiteljima, osposobljavanju
osoblja te osmišljavanju i organiziranju pristupačnih izložbi. Osobe s
invaliditetom bile su uključene u sve faze procesa. Ustanovljena je nagrada ”
Label” čija će oznaka biti prepoznata kao svjetska oznaka za muzeje koji rade na
dostupnosti, promiču demokraciju, nediskriminaciju i jednake mogućnosti, kao i
dostupnu kulturu i jednaka kulturna prava za sve zainteresirane.
Izgrađeno je 6 kružnih tokova, proširena je stara pulska obilaznica i izgrađena je
nova
Ugovorom vrijednosti 39.660.180,86 kuna obuhvaćeno je izvođenje radova na
izgradnji drugog kolnika ulice Prekomorskih brigada u nastavku već izvedenog
kolnika sa četiri prometne trake (od čvorišta u Šijani) do križanja sa ulicom za
naselje Valmade u ukupnoj dužini od 1.085,80 m. Izrazivši zadovoljstvo što je taj
posao dobilo poduzeće Ceste d.o.o Pula Boris Miletić nije mogao da ne izrazi
nezadavoljstvo poduzećem Hrvatske ceste koje kasne sa radovima na rotoru u
Šijani!
Lidl i Grad Pula u veljači sklopili i sporazum o kreditiranju izgradnje kružnog toka,
kojim se trgovački lanac obvezuje financirati izgradnju rotora te Gradu Puli
osigurati cjelokupna sredstva za plaćanje radova izvođaču, dok se Grad Pula
obvezao novac vratiti Lidlu u sedam godišnjih rata.
Ni u tom djelu uređenja i rekonstrukcije prometnica ne ide kako treba. 9.
studenoga 2020. godine započeli su radovi na rekonstrukciji Premanturske ceste
u sklopu kojih će se u prvoj fazi izgraditi kružno raskrižje za Valdebek, Izvođač
radova, tvrtka Ceste d.o.o. uvedena je u posao, radovi su trebali biti gotovi do
Nove godine, a sada je već pola trećeg mjeseca poslije Nove godine i još traju!?
Započeli radovi na rekonstrukciji Premanturske ceste
Ugovor o zajmu sa trgovačkim društvom Lidl
K.D. d.d. radi financiranja izgradnje komunalne
infrastrukture “Kapitalni projekt – Izgradnja
ceste Prekomorskih brigada” zaključen je 04.
kolovoza 2017. godine u iznosu od
18.500.000,00 kuna, a temeljem dobivene
suglasnosti Vlade Republike Hrvatske.
Saldo zajma na dan 01. siječnja 2020. godine iznosio je 13.200.000,00 kuna.
Po navedenom zajmu do 30. lipnja 2020. godine nije bilo otplate glavnice.
Zaključak
Nisam ulazila u analizu svih “uspjeha” koje je nabrojao Boris Miletić, nego
najvećih, kapitalnih objekata, iz koje je vidljivo da niti jedan projekat nije
izgrađen bez udjela Vlade RH i njenih ministarstava. To ističem stoga što je
stalna mantra IDS-ovaca, da Istra puno daje u Zagreb, a malo joj se vrati.
-Za Novu bolnicu Vlada RH dala je 75 % sredstava, a Istarska županija 25%,
-Za osnovnu Školu Veli vrh, Vlada RH dala je 20 milijuna kuna, iako su osnivači
osnovnih škola gradovi,
-Za Gradske bazene Ministarstvo financija pogodovalo je trezorskim zapisima u
kreditiranju,
-Za Sveučilište Jurja Dobrile 85% iz EU fondova a 15 % Vlada RH,
-Za Hidrobazu preko Ministarstva turizma Vlada RH dala je više od 200 tisuća
eura
-Za uređenje fasada i energetsku obnovu Vlada RH je sudjelovala preko
Ministarstva graditeljstva i Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti i
EU fondova.
-Za rekonstrukciju sustava odvodnje Vlada RH sudjeluje sa 17-20%
-A Arheološki muzej Pula Vlada RH financirala je u cijelosti sa oko 140 milijuna
kuna
IDS-ov gradonačelnik Pule Boris Miletić, stalno rovari protiv hrvatske države,
odnosno Vlade RH, zato i prešućuje udio države i sebi pripisuje sve zasluge, jer
kako priznati svojim biračima da ih neprestano obmanjuje!
Lili Benčik/hrvatskepravice
