Prema podatcima Ministarstva pravosuđa i uprave za 13. prosinca 2022. godine o broju birača u općim izbornim jedinicama devet od deset tadašnjih općih izbornih jedinica odstupalo je po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama 7. veljače 2023. godine i naredio sređivanje Registra birača.
Ustavni sud je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom i sredi evidenciju birača s prebivalištem u Hrvatskoj.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavili su prijedlog Zakona o izbornim jedinicama
Premijer Plenković kazao je na početku da se radi o manjim izmjenama postojećeg zakona. Napomenuo je da izmjena zakona ima samo 17 stranica. Cilj ovih izmjena koji su napravljene po naredbi Ustavnog suda osigurati jednaku težinu glasa u svim izbornim jedinicama, što se promijenilo tijekom godina zbog demografskih promjena. Drugo načelo je koje slijedi izmjena je da se pokuša slijediti granice administrativnih jedinica, treća da odstupanja prema zakonu ne smiju biti veća odnosno manja od 5 posto te na kraju da zakon bude donesen prije listopada 2023. godine. Plenković je kazao da očekuje da prvo čitanje zakona bude prije ljetne stanke, drugo u prvim danima rujna i da bude donesen prije 1. listopada 2023. godine tako da ne bude pravnog vakuma.
“Trebamo ostvariti jednaki tretman i birača i zastupnika koji se biraju u Sabor. Vrlo je interesantno to da će nakon modifikacije 78 posto birača nakon ovoga ostati u jedinicama u kojima su i trenutno. Za samo 22% birača mijenja se izborna jedinica. Željeli smo ostaviti postojeći zakon koji smo samo modificirali. Postoje razni izborni modeli, ali to je druga vježba koja iziskuje više vremena i uključenost drugih faktora. Nismo vidjeli da je Ustavni sud rekao da se mora u potpunosti promijeniti zakon. Mi smo shvatili odluku Ustavnog suda kao zahtjeva da se modificira postojeći sustav. Da bi se odstupanja korigirala Vlada je pristupila modifikaciji postojećeg zakona. Po novoj arhitekturi najveće je odstupanje tek u X. izbornoj jedinici od tek nešto 2,20 posto što je daleko bolje od pet posto koliko je tražio Ustavni sud.“ Plenković je kazao da su nastojali što bolje uskladiti broj birača zbog budućih demografskih trendova da se ne bi dogodila promjena u trenucima kad se izbori počnu održavati. Možda jedna od najvećih promjena je što Zagreb više nije podijeljen u četiri izborne jedinice već će sada biti u tri – prvoj, drugoj i šestoj. Otklonjen je prigovor da glasači s Jaruna i Brezovice daju glas zajedno s građanima koji žive na obali Jadranskog mora. Također je Plenković kazao da je zadržan razmjerni izborni sustav za što smatraju da osigurava najbolju zastupljenost svih političkih faktora u Hrvatskoj. Odgovarajući na pitanja novinarke koja je baza za izračun broja glasača u izmjenama zakona, tadašnji ministar Malenica je kazao da je registar birača jedini relevantni dokument za izradu ovog dokumenta jer na kraju glasuju birači. Problem je što na popisu birača imamo pola milijuna više birača nego je popisano punoljetnih državljana na zadnjem popisu stanovništva. Ministar je kazao da drže da su podaci u registru birača točni. Nije želio ulaziti u raspravu u vjerodostojnost podataka u registru birača kao ni u popisu.
Odgovarajući na pitanje zašto Novi Vinodolski strši u osmoj izbornoj jedinici i je li to „frankeštajn“ izborna jedinica kao što to kaže SDP, bivši ministar Malenica je kazao da su iz oporbene stranke licemjerne i da kad su donosili promjene kad su bili na vlasti nisu se ni savjetovali s javnosti i da su se vodili preporukama Ustavnog suda da odstupanja budu što manja. Promjene nisu rađene zbog ministra Olega Butkovića.
Kritički osvrt na važeći Zakon o izbornim jedinicama
Grad Zagreb je podijeljen na tri izborne jedinice: I. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Črnomerec, Donji Grad, Gornji Grad-Medveščak, Maksimir, Novi Zagreb-istok, Peščenicu-Žitnjak, Podsljeme i Trnje s ukupno 311.506, II. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Donja Dubrava, Gornja Dubrava i Sesvete s ukupno 162.592 stanovnika i VI. izborna jedinica obuhvaća gradske četvrti: Brezovica, Novi Zagreb-zapad, Podsused-Vrapče, Stenjevec, Trešnjevka-jug i Trešnjevka-sjever s ukupno 293.033 stanovnika popisanih 2021. godine.
Grad Zagreb ima oko petine stanovnika Hrvatske pa se mogao podijeliti na dvije izborne jedinice s odstupanjem unutar granica ± 5 posto od prosječnog broja stanovnika 10 izbornih jedinica.
Zagrebačka županija je podijeljena u četiri izborne jedinice: I. koja obuhvaća: Veliku Goricu, Kravarsko, Orle, Pisarovinu, Pokupsko i Rugvicu s ukupno 77.207 stanovnika, II. koja obuhvaća: Dugo Selo, Ivanić-Grad, Sveti Ivan Zelinu, Vrbovec, Bedenicu, Brckovljane, Dubravu, Farkaševac, Gradec, Kloštar Ivanić, Križ, Preseku i Rakovec s ukupno 88.545 stanovnika popisanih 2021. godine, III. koja obuhvaća: Bistru, Dubravicu, Jakovlje, Luku, Mariju Goricu i Pušću s ukupno 17.356 stanovnika i VI. koja obuhvaća: Jastrebarsko, Samobor, Svetu Nedelju, Zaprešić, Brdovec, Klinča Sela, Krašić, Stupnik i Žumberak s ukupno 116.877 opisanih 2021. godine stanovnika.
Bivše IV. i V. izborna jedinica zajedno s Bjelovarsko-bilogorskom županijom imale su oko petine stanovnika Hrvatske pa ih se moglo podijeliti na dvije izborne jedinice s odstupanjem broja stanovnika unutar granica ± 5 posto od prosječnog broja stanovnika deset izbornih jedinica. Nova V. izborna jedinica ima 358.148 stanovnika popisanih 2021. godine pa je odstupanje broja stanovnika popisanih 2021. Godine od prosjeka deset općih izbornih jedinica bilo – 7,5 posto, a nova VI. izborna jedinica imala je 409.910 stanovnika i njeno odstupanje je bilo 5,87 posto. Ostale izborne jedinice su bile unutar odstupanje u granicama od ± 5 posto. Sisačko-moslavačka i Koprivničko-križevačka županija mogle bi u cijelosti pripadati jednoj izbornoj jedinici. Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Bjelovarsko-bilogorska ili Osječko-baranjska županija se moraju dijeliti na dvije izborne jedinice da se osigura odstupanja broja stanovnika izbornih jedinica unutar granica ± 5 posto od prosjeka kod deset općih izbornih jedinica.
Koprivničko-križevačka županija se dijeli prema prijedlogu na: II. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Križevce, Gornju Rijeku, Kalnik, Rasinju, Sokolovac, Sveti Ivan Žabno i Sveti Petar Orehovec s ukupno 35.367 stanovnika i IV. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Đurđevac, Koprivnicu, Drnje, Đelekovac, Ferdinadovac, Golu, Hlebine, Kalinovac, Kloštar Podravski, Koprivničke Brege, Koprivnički Ivanec, Legrad i Molve s ukupno 65.854 stanovnika popisanih 2021. godine.
Sisačko-moslavačka županija se dijeli na: V. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Hrvatsku Kostajnicu, Novsku, Donje Kukuruzare, Hrvatsku Dubicu, Jasenovac, Lipovljane i Majur s ukupno 20.684 stanovnika i na VII. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Glinu, Kutinu, Petrinju, Popovaču, Sisak, Dvor, Gvozd, Lekenik, Martinsku Ves, Sunju, Topusko i Veliku Ludinu s ukupno 118.919 stanovnika popisanih 2021. godine.
Primorsko-goranska županija se dijeli na dvije izborne jedinice: VII. koja obuhvaća: Bakar, Čabar, Delnice, Kastav, Vrbovsko, Brod Moravice, Čavle, Fužine, Jelenje, Klanu, Lokve, Matulje, Mrkopalj, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu i Viškovo s ukupno 80.812 stanovnika i na VIII. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Cres, Crikvenicu, Kraljevicu, Krk, Mali Lošinj, Novi Vinodolski, Opatiju, Rab, Rijeku, Bašku, Dobrinj, Kostrenu, Lopar, Lovran, Malinsku-Dubašnicu, Moščeničku Dragu, Omišalj, Punat i Vrbnik s ukupno 184.607 stanovnika popisanih 2021, godine.
Zadarska županija se prema prijedlogu Zakona o izbornim jedinicama dijeli na dvije izborne jedinice: VII. koja obuhvaća: Obrovac, Pag, Gračac, Jasenice, Kolan, Novigrad, Posedarje, Povljanu, Ražanac, Starigrad i Vir s ukupno 25.764 stanovnika i na IX. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Benkovac, Biograd na Moru, Nin, Zadra, Bibinje, Galovac, Kali, Kukljicu, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Pašman, Polaču, Poličnik, Preko i Privlaku s ukupno 134.092 stanovnika popisanih 2021. godine.
Splitsko-dalmatinska županija se dijeli na: IX. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Kaštela, Sinj, Solin, Trilj, Trogir, Vrliku, Dicmo, Dugopolje, Hrvace, Klis, Lečevicu, Marinu, Muć, Okrug, Otok, Prgomet, Primorski Dolac, Seget i Šoltu s ukupno 147.224 stanovnika i na X. izbornu jedinicu koja obuhvaća: Hvar, Imotski, Komižu, Makarsku, Omiš, Split, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Bašku Vodu, Brela, Cista Provu, Dugi Rat, Jelsu, Lokvičiće, Lovreč, Milnu, Nerežišča, Podbablje, Postiru, Proložac, Runoviće, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Tučepe, Zadvarje, Zagvozd i Zmijavce s ukupno 276.183 stanovnika popisanih 2021. godine. Iz ovih podataka može se lako izračunati brojeve stanovnika novih izbornih jedinica i izračunati za njih broj birača na tisuću stanovnika. I. izborna jedinica imala je 918 birača na tisuću popisanih stanovnika 2021. godine, II. 928, III. 896, IV. 940, V. 999, VI. 891, VII. 965, VIII. 963. IX. 978 i X. 951, a Hrvatska 942. Iz ovih podataka slijedi da je u Hrvatskoj bilo u svim izbornim jedinicama birača s fiktivnim prebivalištem. U Hrvatskoj je bilo 19. svibnja 2023. godine 468.896 birača više od broja punoljetnih državljana popisanih 2021. godine. Bivši ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković su grubo manipulirali popisom birača i zbog toga bi morali kazneno odgovarati. Prije lokalnih izbora 2021. godine je prema izjavama bivšeg ministra Vlahe Orepića trebalo brisati iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj oko 270 tisuću birača koji nisu imali prebivalište. Zašto DORH nije saslušao optužbe Vlahe Orepića o sprječavanju brisanja tih birača.
Slavica Lukić je 29. svibnja 2023. godine u Jutarnjem listu napisala: „Plenković će ostati upamćen kao premijer koji je bio savršeno nezainteresiran provesti ijednu iole važnu reformu. Eto vam gospodo – tražili ste, gledajte. Htjeli ste da ujednačimo broj birača po izbornim jedinicama. I jesmo – razlika je sada manja od 2,3 posto. Puku formu smo zadovoljili. To bi bio sukus ponuđene “mini izborne reforme” na koju je vladajuća većina prisiljena odlukom Ustavnog suda.
To je reforma “ovdje uštipni – ondje dodaj”, Koprivničko-križevačkoj odreži, Podravsko-virovitičkoj zalijepi, u isti lonac uguraj Pag i Petrinju, Vir i Kutinu. I sve to na temelju popisa birača u koji nitko, pa ni Plenković i njegov ministar Malenica, koji su prije tri dana novinare uvjeravali da predstavlja vjerodostojan izvor podataka – iskreno ne vjeruju.“
| I. BROJ STANOVNIKA PO ŽUPANIJAMA OD POPISA 2011. I 2021. DO KRAJA 2024. GODINE | ||||||
| ŽUP | S11p | S21p | Pd21 | S22k | S24k | ΔS11-21 |
| ZG | 317.606 | 299.985 | 244.398 | 302.660 | 309.964 | 17.621 |
| KZ | 132.892 | 120.702 | 100.081 | 119.409 | 119.320 | 12.190 |
| SM | 172.439 | 139.603 | 116.562 | 136.422 | 134.008 | 32.836 |
| KA | 128.899 | 112.195 | 94.026 | 110.483 | 109.561 | 16.704 |
| VA | 175.951 | 159.487 | 131.429 | 158.446 | 158.860 | 16.464 |
| KK | 115.584 | 101.221 | 83.210 | 99.925 | 99.203 | 14.363 |
| BB | 119.764 | 101.879 | 83.850 | 99.813 | 98.266 | 17.885 |
| PG | 296.195 | 265.419 | 222.697 | 263.938 | 265.990 | 30.776 |
| LS | 50.927 | 42.748 | 35.954 | 42.469 | 43.200 | 8.179 |
| VP | 84.836 | 70.368 | 57.993 | 68.735 | 67.221 | 14.468 |
| PS | 78.034 | 64.084 | 52.594 | 62.451 | 60.594 | 13.950 |
| BP | 158.575 | 130.267 | 107.034 | 127.464 | 125.978 | 28.308 |
| ZD | 170.017 | 159.766 | 130.268 | 160.548 | 165.766 | 10.251 |
| OB | 305.032 | 258.026 | 213.927 | 253.842 | 249.734 | 47.006 |
| ŠK | 109.375 | 96.381 | 80.799 | 95.392 | 95.898 | 12.994 |
| VS | 179.521 | 143.113 | 117.500 | 139.841 | 136.797 | 36.408 |
| SD | 454.798 | 423.407 | 344.794 | 423.845 | 430.526 | 31.391 |
| IS | 208.055 | 195.237 | 160.197 | 196.867 | 204.709 | 12.818 |
| DN | 122.568 | 115.564 | 92.820 | 114.869 | 116.393 | 7.004 |
| ME | 113.804 | 105.250 | 84.283 | 104.737 | 105.003 | 8.554 |
| GZ | 790.017 | 767.131 | 623.324 | 768.624 | 777.359 | 22.886 |
| RH | 4.284.889 | 3.871.833 | 3.177.740 | 3.850.894 | 3.874.350 | 413.056 |
| D | 407.065 | 367.825 | 301.886 | 365.835 | 368.064 | – |
| G | 449.913 | 406.542 | 333.662 | 404.343 | 406.806 | – |
| P | 428.488,9 | 387.183,3 | 317.774 | 385.089,4 | 387.435 | – |
Oznake: ŽUP = županija: ZG = Zagrebačka, KZ = Krapinsko-zagorska, SM = Sisačko-moslavačka, KA = Karlovačka, VA = Varaždinska, KK = Koprivničko-križevačka, BB = Bjelovarsko-bilogorska, PG = Primorsko-goranska, LS = Ličko-senjska,VP = Virovitičko- podravska, PS = Požeško-slavonska, BP = Brodsko-posavska, ZD = Zadarska, OB = Osječko-baranjska, ŠK= Šibensko-kninska, VS = Vukovarsko-srijemska, SD = Splitsko-dalmatinska, IS = Istarska, DN = Dubrovačko-neretvanska, ME = Međimurska, GZ = Grad Zagreb i RH = Republika Hrvatska, S11p = broj stanovnika popisan 2011. godine, S21p = broj stanovnika popisan 2021. godine, S22k = broj stanovnika krajem 2022. godine, ΔS11-21 = gubitak broja stanovnika od popisa 2011. do popisa 2021. godine, S24k = broj stanovnika krajem 2024. godine, Pd21 = broj punoljetnih državljana Republike Hrvatske popisan 2021. godine, D = donja granična vrijednost broja stanovnika, G = gornja granična vrijednost broja stanovnika izbornih jedinica i P = Prosječan broj stanovnika deset izbornih jedinica.
| II. RASPODJELA STANOVNIKA I REGISTRIRANIH BIRAČA PO OPĆIM IZBORNIM JEDINICAMA 19.SVIBNJA 2023. GODINE ZA NOVE | |||||||||
| IJ | S21p | B23 | B26 | ps21p | pb23 | pb26 | pb23/s | pb26/s | |
| I. | 388.713 | 356.866 | 352.540 | 0,40 | -2,13 | -2,12 | 918 | 907 | |
| II. | 388.383 | 360.312 | 357.511 | 0,31 | -1,19 | -0,73 | 928 | 921 | |
| III. | 402.785 | 360.861 | 356.915 | 4,03 | -1,04 | -0,90 | 896 | 885 | |
| IV. | 394.248 | 370.565 | 362.133 | 1,82 | 1,62 | 0,55 | 940 | 919 | |
| V. | 358.148 | 357.801 | 348.772 | -7,50 | -1,88 | -3,16 | 999 | 974 | |
| VI. | 409.910 | 365.225 | 365.901 | 5,87 | 0,15 | 1,59 | 891 | 893 | |
| VII. | 380.358 | 367.100 | 351.932 | -1,76 | 0,67 | -2,28 | 965 | 925 | |
| VIII. | 379.844 | 365.860 | 367.615 | -1,90 | 0,32 | 2,07 | 963 | 968 | |
| IX. | 377.697 | 369.334 | 369.862 | -2,45 | 1,28 | 2,69 | 978 | 979 | |
| X. | 391.747 | 372.712 | 368.397 | 1,18 | 2,20 | 2,29 | 951 | 940 | |
| RH | 3.871.833 | 3.646.636 | 3.601.578 | 0 | 0 | 0 | 942 | 930 | |
| D | 367.825 | 346.431 | 342.150 | – | – | – | – | – | |
| G | 406.542 | 382.896 | 378.165 | – | – | – | – | – | |
| Prosjek | 387.183,3 | 364.663.6 | 360.157,8 | – | – | – | – | – | |
Oznake: S21p = broj stanovnika popisan 2021. godine za stare izborne jedinice, B23= broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj 19. svibnja 2023. godine, ps21p = (10S21p / SRH – 1)x100% = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika deset općih izbornih jedinica, pb-22 = (10B22-s / BRH – 1)x100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika deset općih izbornih jedinica, ps-23 = (10S21-n / BRH – 1)x100% = odstupanje broja stanovnika izbornih jedinica od prosjeka broja stanovnika deset općih izbornih jedinica i pb-23 = (10B23-n / BRH – 1)x100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosjeka broja birača deset općih izbornih jedinica.
Prirodnim i migracijskim kretanjem stanovništva županija IV. I V. izborna jedinica gubile su znatan broj stanovnika, a VI. izborna jedinica je dobila od popisa 2021. do 2024. godine. V. izborna jedinica je imala krajem 2022. godine 349.870 stanovnika, a birača 19. svibnja 2023 godine imala je 357.801 te je imala 1.023 birača na tisuću stanovnika krajem 2022. godine, a VI. izborna jedinica je imala 411.717 stanovnika i birača 365.225 ili 887 birača na tisuću stanovnika. V. izborna jedinica je imala krajem 2022. godine 9,15 posto manje stanovnika od prosjeka deset općih izbornih jedinica, a VI. 6,91 posto više. V. izborna jedinica je imala 2024. godine 342.805 stanovnika, a VI. 418.060 stanovnika i 1.017 birača kod V. izborne jedinice, a 875 kod VI. Peta izborna jedinica imala je 11,52 posto manje stanovnika od prosjeka izbornih jedinica, a šesta 7,90 više. Prema objavljenim podatcima iz Registra stanovništva u Registru je oko 311 tisuća stanovnika više od broja stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku krajem 2024. godine.
mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
