By Ukidanjem prireza uz ostavljanje mogućnosti da JLS unutar dopuštenih okvira povećaju porez na dohodak neće se bitno otvoriti prostor za rast plaća što je bio primarni motiv porezne mini reforme. Ono što Platforma Umirovljenici zajedno predlažu je da Vlada čim prije Zakonom uredi odnosno odredi minimalne cijene satnice rada po djelatnostima i pojedinim zanimanjima. Time bi se eliminiralo određivanje minimalne plaće čime bi se otvorio realni prostor za značajniji rast plaća, kao i rast poreznih prihoda, čak i uz smanjenje poreznih stopa.
Minimalna cijena sata rada je daleko efikasniji i transparentniji sustav od određivanje minimalne plaće kojom se praktično dopušta da istu plaću mogu imati npr. keramičar, konobar, auto mehaničar, medicinska sestra ili IT stručnjak. Uvođenja minimalne cijene sata rada bi zapravo odgovarao svima, pa i umirovljenicima jer rastom bruto plaća uz iste stope 15 + 5% raste i ukupna masa sredstava za mirovinski doprinos čime se smanjuje ovisnost mirovina o drugim proračunskim prihodima. Određivanjem minimalne cijene satnice rada mogla bi se eliminirati ili u najmanju ruku značajno smanjiti mogućnost rušenja cijene rada uvozom jeftine radne snage. Uz navedeno značajan bi to bio i doprinos u zaustavljanju odliva kvalificirane radne iz Hrvatske što je posljednjih nekoliko godina između ostalog postao i veliki demografski problem na koji Vlada još uvijek nema efikasan odgovor.
Hrvatska je sa prosječnom cijenom satnice rada od 12 EUR među najlošijima u cijeloj EU stoga se ne treba čuditi da kvalificirana radna snaga iz Hrvatske odlazi u zemlje u kojima je cijena satnice višestruko veća poput Irske sa prosječnom cijenom satnice od 38 EUR, Njemačke 39,5 EUR ili Austrije sa 39 EUR itd. Prosječna cijena satnice rada u cijeloj EU je prošle godine bila 30,5 EUR a u zemljama eurozone kojima pripada i Hrvatska prosječna cijena satnice je 34,3 UR odnosno gotovo trostruko više od 12 EUR koliko je prosječna cijena satnice rada u Hrvatskoj.
Ako prethodno navedenom dodamo podatak da je samo u tri članice EU niža prosječna cijena satnice rada (Rumunjska, Bugarska i Mađarska), kao i da je u susjednoj Sloveniji prosječna cijena satnice 23 EUR onda postaje jasnije koliko Hrvatska zaostaje za prosjekom EU (30,5 EUR), kao i za članicama eurozone (34,3 EUR) koje želimo dostići. Sasvim je sigurno da prosječni standard i razvijenost EU ne možemo ostvariti sa prosječnom cijenom sata rada od 12 EUR, što je npr. najmanja moguća cijena sata rada u Njemačkoj uopće.
Samo se radikalnim mjerama i promjenama mogu ostvariti radikalni pomaci…
U Zagrebu, 10.09.2023.
UMIROVLJENICI ZAJEDNO
Milivoj Špika – Koordinator za medije
