Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Organizacijski odbor Referendumske inicijative „Zaštitimo hrvatsku kunu“ za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma s referendumskim pitanjem: Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba koja glasi: „Novčana jedinica Republike Hrvatske jest kuna, koja se dijeli na stotinu lipa. Odluku o promjeni novčane jedinice u Republici Hrvatskoj donose birači na referendumu.“, počeo je prikupljanje potpisa birača 24. listopada 2021. određen kao prvi dan prikupljanja potpisa (referentni dan).

Ministarstvo pravosuđa i uprave je sukladno Odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-VIIR-7346/2014 od 10. prosinca 2014. godine („Narodne novine“, broj 156/14), posebnim rješenjem utvrdilo ukupan broj birača u Republici Hrvatskoj na referentni dan u 00:00 sati (referentni sat) te je isti dan to rješenje objavilo na svojoj mrežnoj stranici i dostavilo ga za objavu u „Narodnim novinama“.
Prema Rješenju koje je potpisao ministar pravosuđa i uprave dr. sc Ivan Malenica 24.listopada ove godine u 00:00 sati bilo je upisano 3.688.671 birač u Registru birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Referendumska inicijativa će morati skupiti 368.867 pravovaljana potpisa birača za petnaest dana.
Hrvatska je od popisa stanovništva 2011. do 31. prosinca 2020. godine  prema procjeni Državnog zavoda za statistiku smanjila broj stanovnika s 4.284.889 na 4.035.815 za 249.074. Objavljeni broj birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva što dokazuje da vladajuća kasta manipulira biračima s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj kako bi ponovno spriječila referendumsko izjašnjavanje.  

Sudionici Šestoga hrvatskog socijalnog tjedna, koji je organizirao Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, donijeli su Deklaraciju kojom su upozorili da se Hrvatska nalazi u dubokoj demografskoj krizi te su od nadležnih zatražili usporavanje negativnih trendova. Dvjestotinjak sudionika, od čega 34 predavačica i predavača razmatralo je aktualnu temu Demografija – iseljavanje – migracije, nakon čega je donijeta Deklaracija koju su uputili cjelokupnoj hrvatskoj javnosti, predstavnicima vlasti i javnim djelatnicima. Okupljanje predstavnika nadbiskupija održano je na poticaj Hrvatske biskupske konferencije (HBK) u petak i subotu u fizičkom obliku u Zagrebu i u pojedinim metropolitanskim sjedištima, gdje su sudionici na daljinu sudjelovali u događanjima dvodnevnog susreta.

Hrvatska je već ušla u demografski slom

Tiskovni ured HBK priopćio je u subotu da je Katolička crkva, potaknuta povijesnom odgovornošću za biološki opstanak hrvatskoga naroda, okupila relevantne stručnjake koji traže konkretne korake u rješavanju demografske krize.                                                                                                                        Naime, u Deklaraciji se upozorava da je Hrvatska već ušla u demografski slom zbog intenziviranog pada broja živorođenih i stanovnika te poremećenosti dobne strukture stanovništva, ali i nedostatka dugoročne strategije i nadstranačke politike demografske revitalizacije. Kako smatraju sudionici, odgovarajuća populacijska politika treba obuhvaćati pronatalitetnu i blagu migracijsku politiku koja će se prihvatiti nacionalnim konsenzusom i dugoročno obvezivati nositelje vlasti kako se sa svakom novom vlašću ne bi stvarala nova politika.

Podatci koje je objavio Državni statistički zavod 30. rujna ove godine i popisi stanovništva potvrđuju činjenicu da je Hrvatska ušla u demografski slom. Broj maloljetnika i punoljetnika se od popisa 2001. godine smanjuje.  Broj stanovnika starijih od 64 godine u tisućama prema Državnom zavodu za statistiku kretao se: 2011. godine 759,6; 2015.godine 799,2; 2016. godine 810,2; 2017. godine 818,2; 2018. godine 832,6; 2019. godine 844.9 i 2020. godine 862,9 tisuće. Od 2011. godine povećao se broj stanovnika u skupini starijoj od 64 godine za 103,3 tisuće.  Iz ovih podataka može se zaključiti da će se broj umrlih godišnje povećavati prirodnim kretanjem stanovništva. Koliko je kod nas stvarno umrlo od korone?

 

Na tisuću popisanih stanovnika 2001. godine bilo je 210 maloljetnika i 790 punoljetnika, popisom 2011. godine bilo je 186 maloljetnika i 814 punoljetnika, a procjenom Državnog zavoda za statistiku sredinom 2019. godine bilo je na tisuću stanovnika 172 maloljetnika i 828 punoljetnika. Broj maloljetnika je od popisa 2001. do sredine 2019. godine smanjen s 931.927 na 700.827 za 231.100, a broj punoljetnika s 3.505.533 na 3.364.426 za 141.107.  Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. Prosinca prošle godine imali smo 4.035.815 stanovnika. Uz pretpostavku da je na tisuću stanovnika bilo 828 punoljetnika bilo je 3.341.655 punoljetnika i 694.160 maloljetnika.                                   Broj birača na referentni dan prema Rješenju Ministarstva pravosuđa i uprave je 347.016 veći od broja punoljetnika.                                                                                                                                              Na lokalnim izborima za županijske skupštine 16. svibnja ove godine bilo je registrirano 3.660.413 birača odnosno 907 birača na tisuću stanovnika, a to je 79 više od broja punoljetnika na tisuću stanovnika. U Gradu Zagrebu bilo je 858 birača na tisuću stanovnika, Zagrebačkoj županiji 887, Krapinsko-zagorskoj 870, Sisačko-moslavačkoj 976, Karlovačkoj 932, Varaždinskoj 878, Koprivničko-križevačkoj 879, Bjelovarsko-bilogorskoj 912, Primorsko-goranskoj 927, Ličko-senjskoj 963, Virovitičko-podravskoj 957, Požeško-slavonskoj 980, Brodsko-posavskoj 981, Zadarskoj 955, Osječko-baranjskoj 922, Šibensko-kninskoj i Vukovarsko-srijemskoj 987, Splitsko-dalmatinskoj 906, Istarskoj 879, Dubrovačko-neretvanskoj 873 i Međimurskoj 879. Ovi podatci dokazuju grubo odstupanje broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva.

Više birača od stanovnika u prvom krugu na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine imale su 42 jedinice lokalne samouprave s više od tri tisuće stanovnika, a šezdeset i osam je imalo između devetsto i tisuću birača na tisuću stanovnika.

Više birača od stanovnika imale su imale  četrdeset i dvije administrativne jedinice s više od tri tisuće stanovnika ili birača: Dvor, Glina, Petrinja i Sunja iz Sisačko-moslavačke, Slunj iz Karlovačke, Bednja iz Varaždinske, Crikvenica, Malinska Dubašnica, Novi Vinodolski i Vrbosko iz Primorsko-goranske, Plitvička jezera i Senj iz Ličko-senjske, Suhopolje iz Virovitičko-podravske, Brestovac, Kutjevo i Pakrac iz Požeško-slavonske, Cernik i Staro Petrovo Selo iz Brodsko-posavske, Benkovac, Gračac, Obrovac, Preko i Vir iz Zadarske, Erdut iz Osječko-baranjske, Drniš, Knin, Skradin i Vodice iz Šibensko-kninske, Bošnjaci,  Drenovci, Gunja, Ilok, Nijemci, Otok, Stari Jankovci, Vrbanja, Vukovar i Županja iz Vukovarsko-srijemske i Makarska, Okrug, Proložac i Vrgorac iz Splitsko-dalmatinske županije.                                Šezdeset i osam gradova ili općina s više od tri tisuće stanovnika je imalo između devetsto i tisuću birača na tisuću stanovnika: Dugo Selo iz Zagrebačke, Novska i Sisak iz Sisačko-moslavačke, Karlovac, Ozalj i Vojnić iz Karlovačke, Varaždinske toplice iz Varaždinske, Daruvar, Garešnica, Grubišno Polje i Rovišće iz Bjelovarsko-bilogorske, Krk, Lovran, Mali Lošinj, Opatija, Rab i Rijeka iz Primorsko-goranske, Gospić, Otočac i Plitvička jezera iz Ličko-senjske, Orahovica i Slatina iz Virovitičko-podravske, Jakšić, Lipik, Pleternica, Požega i Velika iz Požeško-slavonske, Donji Andrijevci, Nova Gradiška, Nova Kapela, Oriovac, Rešetari, Sibinj i Slavonski Brod iz Brodsko-posavske, Biograd na Moru, Pakoštane, Poličnik, i Posedarje iz Zadarske, Beli Manastir, Belišče, Bilje, Bizovac, Čepin, Darda, Đakovo i Kneževi Vinogradi iz Osječko-baranjske, Šibenik iz Šibensko-kninske, Borovo iz Vukovarsko-srijemske, Dugi Rat, Hvar, Jelsa, Marina, Podbablje, Seget, Supetar, Trilj iTrogir iz Splitsko-dalmatinske, Fažana, Labin, Medulin, Poreč, Rovinj i Umag iz Istarske te Blato, Korčula, Orebić i Ploče iz Dubrovačko-neretvanske županije.

Demograf Stjepan Šterc upozorio je 3. lipnja u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju: Dio birača je fiktivan, to je čista izborna manipulacija

Više od 300 tisuća ljudi ima tzv. izborno prebivalište: oni ne žive u Republici Hrvatskoj, ali se nalaze u registru birača i mogu glasati na lokalnim izborima. Tvrdi to demograf Stjepan Šterc, koji apelira da se i Ustavni sud uključi u rješavanje zavrzlame vezane uz ovaj problem jer, ako su njegove procjene točne, registar birača jednim je dijelom zapravo – fiktivan.                                                                                “Riječ je o tri kategorije ljudi. Prva su građani koji su se recentno iselili iz Hrvatske i otišli su u inozemstvo raditi i živjeti, a u Hrvatskoj su ostali na biračkim popisima. Potom su tu i Hrvati iz Bosne i Hercegovine koji ne žive u Hrvatskoj, ali tu imaju prijavljeno prebivalište. Treća kategorija je stanovništvo koje je napustilo Hrvatsku nakon “Oluje”. Oni fizički, dakle, ne žive u Hrvatskoj, ali imaju dokumente iz vremena UNTAES-a na temelju kojih ostvaruju biračko pravo”, objasnio je Šterc. Eurostat definira stalno stanovništvo kao ono koje najveći dio svojeg slobodnog dijela dana izvan radnog vremena provodi u nekom određenom prebivalištu. Ni jedna od ove tri navedene kategorije prema toj definiciji ne spada u stalno stanovništvo.                                                                                     “Hrvatska uporno izbjegava definirati stalno stanovništvo i uspostaviti registar stanovništva, iako bi se time riješio problem i tzv. fiktivnih birača. Riječ je nestalnom stanovništvu s izbornim prebivalištem. Ovo su dosta ozbiljne stvari, a mi na njih ne reagiramo. Ti ljudi ne žive u Hrvatskoj, a ovdje fizički dolaze samo jedan dan, da bi glasali u sredinama za koje imaju dokumente”, upozorava Šterc.

“Tih 130 tisuća ljudi nestalo je samo kao posljedica prirodnih kretanja, tu nisu ubrojeni ljudi koji su se iselili. A taj pad od 130 tisuća ne vidi se na biračkim popisima. Osim toga, od 2013. godine je iz Hrvatske u druge zemlje Europske unije sigurno otišlo više od 250 tisuća ljudi. To pokazuju statistike iz zemalja useljavanja. Dio stanovništva se i uselio u Hrvatsku, no naša migracijska bilanca je negativna. Zajedno s tom negativnom migracijskom bilancom i prirodnim padom imamo manjak od 220 tisuća ljudi. Toliko bi zapravo trebalo biti manje birača u registru. A nije”, rekao je Šterc.                                              “To je čista izborna manipulacija. Sve se to manje-više zna. Imamo baze podataka, porezni sustav, podatke iz škola i ostale alate. Mi doista možemo “pročešljati” stanovništvo i utvrditi tko tu živi, a tko ne živi. Država bi trebala definirati stalno stanovništvo prema definiciji EUROSTAT-a, a potom odrediti da na lokalnim izborima može glasati stanovništvo koje ima stalno prebivalište u Republici Hrvatskoj. I time bi stvar bila riješena”, zaključio je Šterc.

Bivši ministar Vlaho Orepić je optužio Vladu Andreja Plenkovića za suspenziju provedbe Zakona o prebivalištu

Prema njegovim izjavama trebalo je prije lokalnih izbora 2017. godine izbrisati iz Registra birača  269.516 birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj ( Copy_of_2017_04_19_Biraci_brisani_po_l_12_i_18.xlsx ). Trebalo je izbrisati: 152.974 birača hrvatske nacionalnosti i 40.103 srpske, 880 mađarske, 494 talijanske, 268 češke i slovačke, 2.236 albanske, 1.432 romske, 427 slovenske, 374 crnogorske, 320 makedonske, 202 bošnjačke, 209 njemačke i 558 ostalih nacionalnih manjina.  Ukupno je trebalo izbrisati 47.564 birača nacionalnih manjina.  Prema tvrdnji bivšeg ministra unutrašnjih poslova Orepića trebalo je po županijama brisati više od tri tisuće birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj 13.svibnja 2018. godine na prvi dan skupljanja potpisa građanske inicijative “Narod odlučuje” za Referendum o promjenama Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Analiza je pokazala da ti birači nisu brisani. U Zagrebačkoj županiji trebalo je brisati 12.277, Krapinsko-zagorskoj 3.004, Sisačko-moslavačkoj 15.087, Karlovačkoj 11.217, Varaždinskoj 4.905, Koprivničko-križevačkoj 3.477, Bjelovarsko-bilogorskoj 6.876, Primorsko-goranskoj 15.337, Ličko-senjskoj 6.985,  Virovitičko-podravskoj 7.225, Požeško-slavonskoj 8.100, Brodsko-posavskoj 12.534, Zadarskoj 17.036, Osječko-baranjskoj 23.946, Šibensko-kninskoj 15.355, Vukovarsko-srijemskoj 16.318, Splitsko-dalmatinskoj  26.710, Istarskoj 9.662 i Dubrovačko-neretvanskoj 6.657 i u Međimurskoj 3.795 birača. U 82 jedinice lokalne samouprave trebalo je brisati više od šesto birača: u Dugom Selu 816, Samoboru 1.315, Velikoj Gorici 3.102 i Zaprešiću 1.070 iz Zagrebačke, Dvoru 1.286, Glini 1.340, Gvozdu 806, Kutini 1.024, Novskoj 949, Petrinji 2.515, Sisku 2.886 i Sunji 1.101 iz Sisačko-moslavačke, Karlovcu 4.086, Ogulinu 647, Plaškom 603, Slunju 637 i Vojniću 1.291 iz Karlovačke, Varaždinu 1.275 iz Varaždinske, Bjelovaru 1.372, Daruvaru 1.017, Đulovcu 697, Grubišnom Polju 769 iz Bjelovarsko-bilogorske, Crikvenici 770, Opatiji 728 i Rijeci 7.197 iz Primorsko-goranske, Gospiću 2.127, Otočcu 972 i Plitvičkim jezerima 736 iz Ličko-senjske, Slatini 1.541, Suhopolju 844 i Virovitici 1.457 iz Virovitičko-podravske, Lipiku 1.187,  Pakracu 1.467, Pleternici 669 i Požegi 1.908 iz Požeško-slavonske, Novoj Gradiški 1.170, Okučanima 788 i Slavonskom Brodu 4.897 iz Brodsko-posavske, Benkovcu 3.091, Gračacu 1.519, Obrovcu 1.281 i Zadru 5.146 iz Zadarske, Belom Manastiru 1.687, Bilju 600, Dardi 1.075, Đakovu 1.409; Erdutu 915, Kneževim Vnogradima 854, Našicama 622 i Osijeku 7.863 iz Osječko-baranjske,  Drnišu 1.098, Erveniku 762, Kistanju 1.355, Kninu 4.578, Skradinu 848 i Šibeniku 2.443 iz Šibensko-kninske, Drenovcima 613, Vinkovcima 2.425, Vukovaru 4.427 i Županji 964 iz Vukovarsko-srijemske, Imotskom 1.090, Kaštelima 2.044, Makarskoj 1.126, Omišu 1.036, Sinju 955, Solinu 623, Splitu 6.863, Trilju 795, Trogiru 714 i Vrgorcu iz Splitsko-dalmatinske, Labinu 661, Poreču 986, Puli 3.073, Rovinju 847 i Umagu 690 iz Istarske, Dubrovniku 2.184 i Metkoviću 1.133 iz Dubrovačko- neretvanske županije i u Gradu Zagrebu 42.953 birača. Preko četiristo birača srpske manjine trebalo je brisati u Dvoru 534, Glini 956, Gvozdu  674, Petrinji 447, Topuskom 406, Karlovcu 1.216, Plaškom 414, Vojniću 611, Rijeci 591, Gospiću 1.051, Pakracu 1.231, Benkovcu 1.153, Gračacu 732, Obrovcu 761, Zadru 984, Belom Manastiru 704, Dardi 446, Erdutu 419, Osijeku 1.786, Biskupiji 584, Kistanju 621, Kninu 1.742, Borovu 477, Vinkovcima 468, Vukovaru 2.817 i Gradu Zagrebu 2.273.

Zbog grube manipulacije brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj treba odrediti potreban broj potpisa za održavanje referenduma ovisno o broju punoljetnika ili broju stanovnika  prema zadnjem popisu stanovnika!

U Švicarskoj je potrebno skupiti 50 tisuća potpisa za Zakonodavni referendum u roku od 3 mjeseca, a za Ustavotvorni 100 tisuća u roku od 18 mjeseci. Švicarska ima preko tri milijuna stanovnika više od Hrvatske. U Sloveniji 40 tisuća za 35 dana, Italiji 500 tisuća za tri mjeseca i u Mađarskoj 200 tisuća za 120 dana. Iz analize kretanja birača na izborima jasno je da vladajuća kasta grubo manipulira brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj i na taj način sprječava referendumska izjašnjavanja o bitnim pitanjima hrvatskog društva.

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore predlažemo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i  ” Narod odlučuje ”  i da odrede fiksni broj potpisa za referendumska izjašnjavanja birača tako da:                         

  1. da izglasaju u Hrvatskom saboru da na peticiji za održavanje Ustavotvornog referenduma bude dovoljno 10 % od broja punoljetnika ili 8% od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno 350 tisuća potpisa, a 175 tisuća za održavanje Zakonodavnog referenduma te vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana,                           
  2. da inicijator referendumske inicijative mora zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja nakon skupljenih dvadeset tisuća potpisa,
  3. da Ustavotvorni referendum važi ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 50 % od broja punoljetnika ili 40% od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva i                               4. da Zakonodavni referendum važi ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na

referendum izađe više birača od 30 % od broja punoljetnih osoba ili 24% od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva.

mr. sc. Edo Zenzerović dipl. ing. elektr.


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Politika