By Poštovana redakcijo Portala srednja.hr,
Članak Duja Kovačevića DAMIR BORAS JOŠ JE SAMO DANAS REKTOR: IDE U PENZIJU PA SMO SE PRISJETILI NJEGOVIH AFERA I SKANDALA tj. dio o predlaganju kolege s Filozofskog fakulteta kojega je rektor Boras predložio iz „rektorove kvote“ za profesora emeritusa podsjetio me je na dane kada sam bio asistent. Vjerovali ili ne!
Kako to?
Studenti su i u moje vrijeme pokušavali pomoći na ispitima, kolokvijima, vježbama svojim kolegama lošim studentima kada bi vjerovali da to mi dežurni asistenti ne vidimo. Kada bih vidio znao sam reći:
„Samo Ti njemu pomaži. On će Ti sutra biti direktor.“
Sličan odnos Student – Profesor imamo u slučaju doktoranda Borasa i njegovog mentora prof. Tuđmana, dakle kolega na sveučilištu kada zaista student Boras postane rektor sveučilišta na kome je Tuđman profesor. O tome sam napisao PISMO DEKANU I FAKULTETSKOM VIJEĆU GRAFIČKOG FAKULTETA:
https://bezcenzure.hr/vlad/pismo-dekanu-i-fakultetskom-vijecu-grafickog-fakulteta/
Naime rektor Boras nije predložio iz „rektorove kvote“ za profesora emeritusa svog mentora prof. Miroslava Tuđmana (kod koga je Boras doktorirao poslije 15 godina provedenih na FF-u u svojoj 48. godini života), a kojega je Filozofski fakultet još 2017. predložio za profesora emeritusa. Do smrti 2001. godine prof. Tuđman nije dočekao taj izbor bilo redovitim putom bilo da ga njegov bivši student-doktorand predloži iz svoje rektorove kvote. Istini za volju ni sam Tuđman ne bi prihvatio da ga Boras predloži iz svoje kvote jer u tom mom pismu kolegama s Grafičkog fakulteta dajem Tuđmanov e-mail iz 2017. u kome kaže da ga je odavno otpisao i ne želi s njime imati ikakva posla. Dvije godine kasnije Tuđman daje i ocjenu Borasa-rektora:
Ne može biti sporno da je Damir Boras osoba s najskromnijim znanstvenim doprinosom i ugledom od svih rektora u dugoj povijesti zagrebačkog Sveučilišta. On se ne može pohvaliti ni sa organizacijskim uspjehom ili, promjenama koje su potrebne u 21 stoljeću kada se i uloga znanja, znanosti, pa time i sveučilišta brzo mijenja… O njegovu moralnom habitusu i Ti, a i drugi puno toga su rekli i napisali.
Zapravo sam prof. Tuđman je mogao vidjeti kome je dao doktorat kada je pročitao kako mu je Boras zahvalio na tome – pogledajte tu zahvalu po kojoj zapravo Tuđman i drugi profesori trebaju biti sretni što su imali sreću surađivati s svojim doktorandom.
To isto je Boras pokazao u želji da postane akademik. Naime prof. Tuđman je bio predložen za akademika i u I. Razredu mu je nedostajao jedan glas da ide na Izbornu skupštinu. Dvije godine poslije Grafički fakultet (!) Borasa je predložio za akademika i u istom razredu rektor Boras je dobio 0 (NULA) glasova. Šteta što vaš autor nije vidio moju knjigu s podrugljivim nazivom „Borasa za akademika“, Portal dragovoljac.com, 2020:
http://www.dragovoljac.com/images/minifp/Boras.pdf
I to pokazuje koliki je veliki kompleks koji je Boras imao u odnosu na svog mentora – kompleks o kojemu sam već davno pisao. U tom razredu nije prošao Tuđman koji je imao neusporedivo veći ugled od Borasa, a on želi proći – kao i obično računajući na to da je on rektor u trenutku izbora u HAZU. Valjda jadničak misli da je to nama u Akademiji važnije od onoga što je on kao znanstvenik uradio.
A kolika je nesposobnost Borasa pokazuje ta želja da kao rektor „pobere“ sva moguća priznanja, izbore i sl. Dakle ne samo da sam sebe promovira u prof. emeritusa pa su ga morali upozoriti na to:
Prijedlog da se Borasu dodijeli titula profesora emeritusa, kako je objavio Telegram, stigao je od Grafičkog fakulteta, ali je Boras, navodno, ovaj tjedan odustao od stavljanja te točke na dnevni red Senata. Pričekat će da ga se izabere poslije završetka rektorskog mandata, nakon što su ga upozorili kako bi to bio presedan da rektor sama sebe proglasi emeritusom.
U vašem tekstu ste upozorili na POČASNI DOKTORAT MILANU BANDIĆU. Šteta što uz to nije komentirana NAGRADA GRADA ZAGREBA koju je dobio rektor Boras.
U spomenutoj knjizi s podrugljivim nazivom postoji i moje Pismo-rugalica u svezi s tim jer je rektor Boras nagrađen – vjerovali ili ne – za uspostavljanje informacijskih znanostiu RH:
PISMO PREDSJEDNIŠTVU AKADEMIJE
Poštovano Predsjedništvo,
Kao što znate još 4. prosinca 2019. pozvao sam kolege akademike da podrže ideju da se rektor Zagrebačkog sveučilišta izabere za našeg redovitog člana:
| Naslov: | Borasa za akademika | |
| Datum: | Wed, 4 Dec 2019 22:09:09 +0100 | |
| Šalje: | Josip Pecaric <[email protected]> | |
| Prima: | Kabinet Predsjednika <[email protected]>, anic…. |
Poštovane kolegice akademkinje i kolege akademici, Kako očekujem da će u ovim izborima biti za našeg kolegu izabran g. rektor Zagrebačkog sveučilišta šaljem vam draft knjige u nastajanju. Drago će mi biti ako pošaljete svoje tekstove koje mogu uključiti u knjigu o ovom našem velikom znanstveniku i budućem akademiku.
S poštovanjem,
akademik Josip Pečarić
Na žalost nitko od kolegica akademkinja i kolega akademika mi nije poslao svoj prilog za knjigu koju namjeravam tiskati povodom tog velikog i značajnog događaja za našu akademiju.
Ne znam radi li se o poznatom hrvatskom jalu ili o nerazumijevanju veličanstvenog znanstvenog dostignuća našeg budućeg kolege prof. dr. sc. Damira Borasa.
Bez obzira o čemu se radi naša akademija se pokazuje kako nije na razini komisije gradonačelnika Bandića koja je prepoznala nevjerojatno dostignuće rektora Zagrebačkog sveučilišta i dodijelila mu nagradu grada Zagreba i za USPOSTAVLJANJE INFORMACIJSKIH ZNANOSTI.
Prof. Težak, prof. Stipčević, prof. Marijević itd. nisu uspjeli uspostaviti informacijskih znanosti. To je generacija prije prof. Tuđmana koji je Borasu bio mentor. Oni nisu uspjeli ali jeste već veliki znanstvenik i budući naš kolega prof. Boras! U uvjetima nepostojanja informacijskih znanosti njemu je prirodno trebalo 15 godina da doktorira iz te oblasti. Morao ju je uspostaviti da bi doktorirao,
Evo još nekoliko podataka o tome koliko su se prethodnici prof. Borasa trudili, ali je tek naš rektor uspio uspostaviti informacijske znanosti (a naš rektor je u tom cilju objavio impozantnih 3% samostalnih radova):
Prvi poslijediplomski studij informacijskih znanosti u Hrvatskoj, a i prvi te vrste u svijetu je ponuđen 1961. u novoosnovanom Centru za studij bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti (CSBDIZ). Studij je osnovan, bez potpore nacionalne informacijske politike, zalaganjem profesora Bože Težaka, jednog od pionira informacijskih znanosti u Hrvatskoj, koji ipak nije uspio u uspostavljanju informacijskih znanosti već je to uspjelo tek prof. Borasu.
Težakova teorija ETAkSA kompleksa nije postala samo osnova za program studija informacijskih znanosti, nego je ujedno odredila i područje i predmet informacijskih znanosti. (Tuđman, M. Božo Težak i razvoj informacijske znanosti. // Profesor Božo Težak, lučonoša znanosti. Hrvatska sveučilišna naklada, 2007.str. 257-271), ali on ipak nije uspio u onome što jest naš rektor.
Od 1978. do 1981. godine su se branili doktorati iz informacijskih znanosti na Znanstveno-nastavnom vijeću Sveučilišta u Zagrebu. (Kritovac, D. Doktorske disertacije iz informacijskih i srodnih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu: 1972-1990. Informatologija 23(1991), 1-2, str. 129-134) službeno priznanje Informacijskih znanosti kao znanstvenog polja u Hrvatskoj dolazi 1983. godine.
(Kritovac, D. Doktorske disertacije iz informacijskih i srodnih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu: 1972-1990. Informatologija 23(1991), 1-2, str. 129-134).
Odlukom Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta 1981. godine osnovan je Odsjek za bibliotekarstvo i društveno-humanističku informatiku. Prvi voditelj Katedre za bibliotekarstvo, nakon osnivanja odsjeka, je bila Ljerka Markić-Čučuković. A prvi voditelj Katedre za društveno-humanističku informatiku, ujedno i prvi pročelnik Odsjeka je bio Bucsú László. (Horvat, A. Odsjek za informacijske znanosti. // Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Monografija / Urednik Stjepan Damjanović. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta, 1998. str. 269. – 272.).
A akademske godine 1993./1994. Odsjek za informacijske znanosti pokreće poslijediplomski studij informacijskih znanosti. (Plan i program Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih znanosti. Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za informacijske znanosti. URL:
http://www.ffzg.hr/infoz/web2/index.php?option=com_content&task=view&id=847&Itemid=352 (2.10.2009.).
Očito je puno kolega bilo u mogućnosti da uspostave informacijske znanosti kod nas ali je to uspjelo tek našem današnjem rektoru prof. Borasu koji je obranio disertaciju 05. 05. 1998.: Boras, Damir. Teorija i pravila segmentacije teksta na hrvatskom jeziku / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet) 05.05. 1998, 284 str. Voditelj: Tuđman, Miroslav. (CROSBI).
Zapravo nisam siguran trebamo li smatrati da je to datum od kada možemo računati da su uspostavljene informacijske znanosti u RH? Naime iz „zahvalnosti“ koju je napisao u svojoj disertaciji očito je da su svi članovi komisije trebali biti sretni što su bili u komisiji tako izuzetnom znanstveniku. Vjerojatno nisu ni slutili da sudjeluju u tako velikom povijesnom činu promoviranja za doktora znanosti čovjeka koji uspostavlja informacijske znanosti u RH. Koliko je nerazumijevanje tog povijesnog događaja bilo svjedoči i onaj zlobni komentar jednog od nazočnih: Pet minuta sramote, a onda si cijeli život doktor znanosti. Očito je kako ljudi nisu razumjeli kako je teško bilo doktorirati i istovremene uspostavljati znanost iz koje doktoriraš pa je naš rektor to uradi tek u 48. godini života.
Na žalost bojim se da ni vi drage kolegice akademkinje i kolege akademici niste svjesni veličine povijesnog trenutka primanja najvećeg hrvatskog znanstvenika u HAZU – čovjeka koji je uspostavio cijelu jednu oblast znanosti u RH.
Srećom to je prepoznalo Fakultetsko vijeće Grafičkog fakulteta pa je ono predložilo rektora Zagrebačkog sveučilišta za redovitog člana HAZU.
Poštovano Predsjedništvo, uvjeren sam da je umjesna moja ideja da ovaj veličanstveni događaj izbora najvećeg hrvatskog znanstvenika, čovjeka koji je uspostavio informacijske znanosti obilježimo s knjigom čiji sam draft poslao kolegama u HAZU i koji treba dopuniti npr. sa samim prijedlogom koji je došao s Grafičkog fakulteta, pa vas molim da mi ga pošaljete.
Ponavljam da je odbor gradonačelnika to već prepoznao i nagradilo je rektora za njegovo veliko dostignuće. To što – čini mi se – kolegice akademkinje i kolege akademici nisu do sada podržali moj prijedlog pokazuje koliko je veliki doprinos hrvatskoj znanosti i g. gradonačelnika Milana Bandića i da je s pravom rektor i podržao ideju da se g. Bandiću dodijeli počasni doktorat Zagrebačkog sveučilišta.
S poštovanjem,
Akademik Josip Pečarić
U mom Pismu Dekanu i Fakultetskom vijeću Grafičkog fakulteta naveo sam činjenicu da samo ja imam dvostruko više radova od svih zaposlenih znanstvenika s tog fakulteta zajedno, a oni se smatraju pozvanim da omoguće Borasu drugi izbor, da ga predlože za akademika, pa kada je njihov prijedlog prošao s NULA glasova već u Razredu smatraju da trebaju omogućiti takvom kandidatu i izbor u profesora emeritusa. Vjerovali ili ne!
S poštovanjem,
Dr. sc. Josip Pečarić, redoviti član HAZU
Izvanjski član DANU
