By UMRLA JE RUŽICA ĆAVAR, POČASNA PREDSJEDNICA HRVATSKOG POKRETA ZA ŽIVOT I OBITELJ
https://www.hkv.hr/vijesti/hrvatska/39050-preminula-je-nasa-clanica-dr-ruzica-cavar.html
ZBOGOM RUŽO HRVATSKA!
Otišla je Ruža, Hrvatica,
U ljepote raja nebeskoga.
Krasio ju Križ i trobojnica –
Znamen sveti Roda hrvatskoga.
Odmori se, patnice, odmori,
Raj je plaća za čestite ljude.
Za dušu ti neka svijeća gori,
Rodna Gruda nek ti laka bude.
Priključi se zboru velikana
Za Dom spremnih ko ti što si bila.
Vijek ostaješ Roda našeg grana,
Ruža Ćavar – Hrvatica vila!
Marija Dubravac
UMRO JE BIVŠI MINISTAR ZVONIMIR ŠEPAROVIĆ
https://hrvatskonebo.org/2022/01/31/umro-je-bivsi-ministar-zvonimir-separovic/
https://www.hkv.hr/vijesti/hrvatska/39048-preminuo-je-nas-clan-dr-zvonimir-separovic.html
https://direktno.hr/zivot/preminuo-zvonimir-separovic-258198/
(Odlomak iz pjesme ‘PROFESORU ZVONIMIRU ŠEPAROVIĆU UZ DEVEDESETI ROĐENDAN’)
Okreni se, profesore i pogledaj stazu žića,
Ostadoše dobra djela slavnoga Šeparovića.
Još te prati niz vrlina – skromnost, sućut i dobrota,
Još se sjećaš siromaštva, teških dana svog života.
Glasno, jasno poručuješ – savjet mudar vrijedi dovijek:
Što kom život teži bio, taj postao bolji čovjek!
Nije dragulj u diplomi, titulama i znamenju,
Već je dragulj u dobroti, poniznosti i poštenju.
–
Profesore, dobri stvore, Zemlje naše harna diko,
Bog ti dao vječnog mira u Korčuli gdje si nik’o.
Pokraj Majke, mučenice, zlatne zvijezde, jakog štita –
Najslađi ti sanak bit će Šeparović gdje je svita.
Mukom tvojom Zemlja naša sokole će mlade imat,
Hrvatske će kćeri, sinci, iz knjige ti znanje primat.
Dok ih snaga tvoja krijepi, domoljublje dok izvire,
Imat ćemo uzdanice – Višeslave, Zvonimire…
Rođendan ti nek’ je sretan – živio nam stotin’ ljeta! –
Srce ljudsko dotle kuca, dok u njemu ljubav cvjeta.
Marija Dubravac
Počivajte u miru Božjem domoljubi hrvatski.
Iskrena sućut obiteljima i prijateljima!
- Cijelu pjesmu o prof. Šeparoviću možete naći i u knjizi:
- Pečarić, Prof. dr, sc. Zvonimir Šeparović,Zagreb, 2020.,str. 336.
AKADEMIK KUZMA KOVAČIĆ
TRIBINA „SJEĆANJE NA PROF. DR. SC. MIROSLAVA TUĐMANA“ (ZAGREB, 31. SIJEČNJA 2022.)
Poštovani prijatelji, poštovana obitelji Tuđman, gospođe i gospodo!
Srdačno Vas pozdravljam žaleći što zbog bolesti od koje se još nisam potpuno oporavio ne mogu večeras biti s Vama i u živom susretu svjedočiti o prof. dr. Miroslavu Tuđmanu, hrvatskome velikanu koji nas je pred godinu dana iznenada i prerano napustio. Zbog toga gubitka neprestano žalujemo. Žalujemo kao njegovi prijatelji i kao pripadnici hrvatskoga naroda kojem je Miroslav Tuđman u najtežem i ujedno najljepšem času naše povijesti dao nemjerljiv, najveći doprinos. U ovom kratkom tekstu osvrnut ću se na ono što dobro znam o njegovu nastojanju i što mi se čini presudnim za razumijevanje njegova doprinosa hrvatskome narodu, državi i domovini.
Spominjući se naše suradnje koja je započela 2000. godine – nakon odlaska s ovoga svijeta njegova oca, hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, i u času nastupajuće detuđmanizacije – napisao sam u tekstu sjećanja na Miroslava Tuđmana (objavljenom u časopisu National Security and the Future, Zagreb, 1-2 , 2021.) da je nakon tvorca suvremene Hrvatske, dr. Franje Tuđmana, on jedini hrvatski državnik, iako takvu funkciju formalno nije obnašao. I to zbog svega što je učinio u obrani hrvatske povijesne istine o stvaranju hrvatske države i njenoj obrani u Domovinskome ratu, naspram lažima i potvorama što su dolazile ujedinjeno, iz vani od protivnika hrvatske samostalnosti te iznutra od domaćih izdajnika.
Nitko, vjerujem, u tome poslanju nije učinio više od njega. Njegovo je djelovanje, tako, dobrim dijelom zaustavilo posrtanje hrvatske državne politike nakon preminuća Predsjednika Tuđmana te u mnogome Hrvatsku vratilo sa stranputice kojom je krenula 2000. godine. Tu je bitku vodio i prema Hrvatskoj demokratskoj zajednici, jer je i ta državotvorna stranka dolaskom Ive Sanadera i suradnika bila upregnuta u proces detuđmanizacije.
Na obrani hrvatske povijesne istine, posebno u znanstvenom otporu potvori o genocidnosti Hrvata u jasenovačkom mitu, obrani koju je ostvario povjesnik akademik Franjo Tuđman, rođena je i oživotvorena vizija slobodne, suverene Hrvatske, a Miroslav Tuđman obranio je jasnom pisanom riječju i cjelokupnim svojim zauzetim znanstvenim i političkim djelovanjem kroz protekla dva desetljeća istinu o stvaranju suvremene hrvatske države i njenoj obrani od jugokomunističke srpsko-crnogorske agresije u Domovinskom ratu. Nije mala stvar JASNA RIJEČ (za kojom neprestano vapimo!), k tome RIJEČ ISTINITA – nasuprot programiranim političkim herezama, kako ih je definirao Miroslav Tuđman, zapravo izdajama koje su do dana današnjega ostale zastrte i – nekažnjene. Miroslav Tuđman postavio je pitanje te odgovornosti, naše glavno pitanje: „Tko je u Hrvatskoj pripremao i surađivao na lažnim i neutemeljenim optužnicama protiv hrvatskih generala i najvišeg političkog vodstva?“
Na to pitanje moramo mi odgovoriti! Znamo da je najistaknutiji u tome Stjepan Mesić, ali treba razotkriti i sve ostale sudionike te neljudske rabote usmjerene protiv vlastitog naroda u tako teškom i presudnom času.
Miroslavu Tuđmanu dugujemo zahvalnost, poštovanje i ljubav, kakvu je on nosio u srcu za hrvatsku domovinu, pronoseći o njemu i njegovu djelu svjetlost istine za koju je živio i glas zaslužene slave, da bismo mogli i mi s njim reći:
„Vjerujem da svi mi koji dijelimo zajedničko kolektivno iskustvo u stvaranju suverene hrvatske države i sudioništvo u Domovinskom ratu, danas možemo reći isto: volimo Hrvatsku i danas kad nam se ne sviđa, i gadi ono što se u njezino ime radi. Stariji smo od samostalne hrvatske države, svjedoci smo njezina krvavog rađanja, i upravo zato ne dozvoljavamo da nam se oduzima kolektivno pamćenje. Jer naše kolektivno pamćenje nije ni povijesna ni socijalna konstrukcija, nego izvorno nepatvoreno zajedništvo i osobno iskustvo nacionalnog identiteta – t,. iskon i ishodište suvremene Hrvatske.“
/Miroslav Tuđman: Programirane hereze i hrvatski otpori, UHIP, Zagreb, 2013. (2011.), str. 179/
Kuzma Kovačić
Split, 28. siječnja 2022.
Josip Pečarić
