Podjeli

Kako su ovih dana izašli podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je rast bruto plaće u drugoj polovici 2020. godine bio samo 0,8% tko će prema unaprijed određenoj formuli povećanje mirovina biti nešto malo više od 0,5 % odnosno 10-ak ili koja kuna više za prosječnu mirovinu. Nije ovo mizerno povećanje naravno nikakvo iznenađenje, posebno jer je već na jesen sa zaustavljanjem ili usporavanjem gospodarskih aktivnosti bilo jasno da smo u recesiji i da od nekih ozbiljnijih povećanja mirovina ne može ni biti riječi. Ono što je umirovljenicima budilo neku nadu je očekivanje Covid dodatka koje su sve zemlje u okruženju isplatile svojim umirovljenicima još tijekom prošle godine a ove 2021. već i po drugi puta.

Kako su se u javnosti pojavile i neke izjave novog predsjednika HSU-a gospodina Veselka Gabričevića u kontekstu približavanja HSU-a prema HDZ-u, te prije nekoliko tjedana i prijedlog za Covid dodatak  koji je u Hrvatskom saboru zajedno sa HSS-om iznio saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja, nametao se zaključak kako je neki dogovor postignut. Tim više jer su isti prijedlog predstavili u HSU-u na tiskovnoj konferenciji predsjednik HSU-a Veselko Gabričević i saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja. Tema Covid dodatka uz temu cjepiva je bio i razlog sazivanja tiskovne konferencije 09.02.2021. koju su zajednički održali SUH, MUH, HSU, SU i BUZ.

U pripremi tiskovne konferencije dogovoren je zajednički zahtjev za Covid dodatak od 2500 kuna u dva navrata za umirovljenike pogođene potresom,

Za umirovljenike čija su primanja do 2500 kuna jednokratni Covid dodatak od 2500 kuna

Za umirovljenike čije su mirovine od 2500 – 4000 kuna jednokratni Covid dodatak od 1500 kuna.

Kao što je poznato u jutro prije tiskovne konferencije u Vladu su na razgovor otišli predstavnici MUH-a, SUH-a i HSU-a odnosno Višnja Fortuna, Jasna Petrović i Veselko Gabričević koji su „usuglasili“ stavove i Vladi predložili  da svi oni koji imaju mirovine do 2710 kuna (granica siromaštva) dobiju Covid dodatak od 150 EUR (cca 1125 KN), te da oni sa mirovinom od 2710 kuna do 5000 kuna dobiju Covid dodatak od 100 EUR (750 KN), i na koncu samci čija je mirovina iznad 5000 kuna bi trebali dobiti Covid dodatak od 50EUR (cca 375KN). Mada se izneseni prijedlog bitno razlikuje od onoga koji je prethodno prezentiran u prijedlogu HSU-a u Hrvatskom saboru smatrali smo u BUZ-u da i takav, mada sada po traženim iznosima prepolovljen zahtjev, treba podržati, posebno jer se  je isti iznijet i podržan od strane predsjednika HSU-a odnosno stranke koja je i krenula sa navedenim prijedlogom.

Ono što mi u BUZ-u ne smatramo dobrim u ovom slučaju sa „usuglašenim“ prijedlogom Covid dodatka je olako popuštanje, u prethodno javno iznesenim zahtjevima, kada se sjedne za pregovarački stol sa predstavnicima Vlade, a nije dobro ni da se sa Vladom pregovara bez prethodno dogovorenih jasnih pregovaračkih okvira unutar samih partnera. Nedovoljna koordiniranost, želja pojedinaca da se nametnu, nedovoljno iskustvo pregovarača, ili što god bilo između partnera, ne može niti smije biti razlog za pokazivanje slabosti koje Vlada koristi za drastično umanjenje opravdanih zahtjeva. Sjetimo se samo onih manipulacija sa zahtjevom HSU-a za podizanje cenzusa za besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja…

Pored činjenice da je većina  zemalja u našem okružju svojim umirovljenicima isplatila Covid dodatak još u prošloj godini, a u ovoj neke već i po drugi puta, mišljenja sam da smo trebali biti puno čvršći na prvotno iznesenom prijedlogu HSU-a. Umirovljenici ne smiju dozvoliti da ih se ovako dugo vuče za nos, a onda ih se sa nekom crkavicom pred izbore pokuša „kupiti“.  Takvo ponašanje Vlade i onih koji pregovaraju u ime umirovljenika ne predstavlja odraz empatije ili iskrene brige za umirovljenike već obično trgovanje i izrugivanje. Samo zajedno i bez figa u džepu tom izrugivanju koje već predugo traje možemo stati na kraj. U navedenom kontekstu treba biti svima jasna njihova uloga, dakle ona da je uloga stranaka voditi politički dio priče a uloga udruga je onaj drugi dio, dakle onaj aktivistički.

Brkanje odnosno zamjena uloga na „liderskoj“ poziciji, bez obzira na razlog, stvara samo nepotrebne nesporazume i ozbiljno narušava pregovaračku poziciju.

U Zagrebu, 20.02.2021.

Predsjednik BUZ

Milivoj Špika


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Gospodarstvo