By Danas je veoma teško u političkom prostoru punom dezinformacija i senzacionalizma zadobiti povjerenje građana, posebno umirovljenika i radnika, još teže zadržat ga. Razlog tome dobrim dijelom leži u dugogodišnjoj dominaciji nerazumljivih ili uopćenih poruka, i naravno, slijedom navedenog neispunjenih obećanja radi čega se građani osjećaju prevareno. Upravo zato građani odnosno birači više ne traže retoriku, nego jasne i mjerljive odgovore na postavljena pitanja, stoga pitanje mirovina zahtijeva drugačiji pristup, pristup koji se temelji na konkretnim brojkama, a ne na ispraznim parolama poput „hoćemo veće mirovine“.
Mirovinski sustav nije apstraktan koncept već niz mjera i odredbi koje moraju biti razumljive, predvidive i pravedne. Svaki građanin uz prosječno obrazovanje treba moći sa lakoćom izračunati koliko će njegova mirovina približno iznositi, što podrazumijeva i jasan uvid na temelju kojih kriterija se izračunava. Bez takve transparentnosti nema ni povjerenja u sustav, niti sigurnosti za one koji danas rade i sutra će o njemu ovisiti. Većina onih koji odlaze u mirovinu doslovno nema pojma kolika ga mirovina očekuje, što znači da čak ni u slučaju pogrešno izračunate mirovine, što uopće nije rijetkost, većina njih neće ni reagirati.
Ono što najviše zaokuplja mnoge koji se bave umirovljeničkom problematikom je odgovor na pitanje koje muči mnoge sadašnje, a trebalo bi i buduće, umirovljenike je kako konkretno povećati mirovine? Odgovor se nalazi u jasno definiranim i provedivim koracima. Prvi korak je uspostava pravednijeg modela izračuna mirovina. Prijedlog Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) je da se izračun bazira na 10 vezanih najpovoljnijih godina, sa time da dugogodišnji rad rezultira razmjerno većom mirovinom što je temeljni princip pravednosti svakog sustava.
Drugi korak odnosi se na usklađivanje mirovina. Ako mirovine ne prate stvarni rast cijena i plaća, njihova realna vrijednost se smanjuje. Djelomična i administrativna rješenja u tom smislu nisu dovoljna. Potpuno usklađivanje sa ekonomskim kretanjima nužno je kako bi se očuvala kupovna moć i spriječio pad životnog standarda. Usklađenje mirovina koje se vrši svakih 6 mjeseci nije nikakvo povećanje mirovina već samo mjera kojom bi se trebao zadržati isti odnos između plaća i mirovina, a to se postiže jedino sa 100%-tnim usklađenjem.
Treći korak podrazumijeva jasno definiranje ciljeva i rokova. Povećanje mirovina ne može ostati na razini predizbornih obećanja, a nakon izbora razlog za hrpu ispraznih opravdanja o nemogućnosti ispunjavanja obećanja. Povećanje mirovina mora biti izraženo kroz konkretne iznose i vremenski okvir u kojem se ti ciljevi mogu ostvariti. Time se uvodi odgovornost i omogućuje provjera provedbe. Povećanje mirovna se uz trenutnu rastuću inflaciju, što dovodi do bržeg i većeg punjenje proračuna, može realizirati doslovno odmah, dakle već na prvom rebalansu proračuna, potrebna je samo bolje redistribucija „viška“ sredstava. Dakle za povećati mirovine „nikome od proračunskih korisnika se ne treba ništa uzimati“.
Četvrti korak je transparentno financiranje. Državni proračun nije samo skup brojki, nego odraz političkih prioriteta. Prilikom rebalansa državnog proračuna za 2024. godinu je bila prilika da se sa „viškom“ od 1,8 milijardi eura riješi problem povećanja mirovina, no Vladi to nije bio politički prioritet već neki drugi korisnici poput HEP-a i sl., Kroz aferu „Pavlek“ HSS i sličnih, svi vidimo u čijim džepovima završava dobar dio tog novca, novca kojeg nije bilo za umirovljenike. Obzirom da trenutnu, gotovo rekordnu, inflaciju nema dvojbe da će se u proračunu ponovo naći „višak“, no hoće li ovaj puta završiti kod umirovljenika odnosno onih koji su sustavno „potkradani“ kroz umanjeni AVM ostaje za vidjeti u narednim mjesecima…
BUZ zagovara upravo takav pristup, sustav u kojem se povjerenje ne traži unaprijed, nego se gradi kroz jasnoću, mjerljivost i odgovornost. Razlika između političkog pristupa BUZ-a i mnogih drugih nije u riječima, nego u sposobnosti BUZ-a da ponudi konkretna i provediva rješenja. U konačnici, pitanje mirovina mora nadilaziti pojedinačne stranačke interese. Ono je povezano sa temeljnim odnosom društva prema radu, sigurnosti i pravednosti. Ako građani ne mogu vjerovati da će njihov rad rezultirati dostojanstvenom mirovinom, tada se narušava i povjerenje sustava u cjelini.
Povjerenje, prema umirovljenicima i radnicima kao budućim umirovljenicima, ne gradimo ispraznim parolama već jasnim i provedivim prijedlozima uz čvrstu argumentaciju.
U Zagrebu, 04. 05. 2026.
Predsjednik BUZ:
Milivoj Špika prof.
