Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Treba raspraviti ukidanje izbora zastupnika nacionalnih manjina i dijaspore u posebnim izbornim jedinicama jer je mali interes pripadnika nacionalnih manjina za izbor svojih zastupnika na posebnim listama. Posebno treba raspraviti način izbora zastupnika srpske nacionalne manjine. Sadašnji način izbora s jedan do tri glasa koji birači srpske nacionalne mogu dati daje prednost SDSS-u. Od 2003. godine SDSS je dobila sva zastupnička mjesta u Hrvatskom saboru. Broj zastupnika nacionalnih manjina kretao se od pet 2000. do osam od 2003. godine. To nisu stečena prava nego povlastice zastupnicima nacionalnih manjina koje im je politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa darovala pritiskom vanjskih političkih silnica (nametnute povlastice). Te povlastice naročito zlorabe više od dvadeset i pet godina etnobiznismeni (kako ih je nazvao bivši predsjednik Republike zmijolovac na “ustaške guje” Ivo Josipović) Milorad Pupovac i Furio Radin. Svaka je diskriminacija negativna pojava, a naročito diskriminacija zastupnika nacionalnih manjina nad većinom hrvatskih državljana. Izbor zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina u posebnim izbornim jedinicama je neustavan.  Posebne izborne jedinice Hrvatski sabor bi morao hitno ukinuti i nakon toga treba provesti nove izbore za Hrvatski sabor. 

Karolina Vidović Krišto: Neustavan je izbor zastupnika nacionalnih manjina i iseljenika

Saborska zastupnica Domovinskog pokreta Karolina Vidović Krišto upozorila je na Okruglom stolu o nelegalnosti općih izbornih jedinica za izbor zastupnika u Hrvatski sabor  u Novinarskom domu 25. rujna 2o2o. godine da nije dobro govoriti o samo 10 izbornih jedinica jer ih imamo 12, odnosno tu su još iseljenici i nacionalne manjine. Složila se da bi se izborne jedinice trebale drugačije organizirati, a također se slaže da bi najpravednija bila jedna izborna jedinica. Ocijenila je da ne može jedna grupacija samo zato što živi izvan granica Hrvatske ili druga temeljem svoje narodne pripadnosti imati zajamčen mandat, upitavši po čemu su oni jednakiji od ostalih.

Karolina Vidović Krišto je u pravu

Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birač što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije.                                                                                                                                          Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac  i Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet ni legitimitet.

Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača  odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine.  Svih osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je 21.934 birača, a za osam zastupnika MOST je dobio u jedanaest izbornih jedinica 123.194 glasova. Za jedno zastupničko mjesto Most je trebao 3,62 puta više glasova birača od zastupnika nacionalnih manjina. U XI. izbornoj jedinici glasovalo je 28.894 birača, a od tog broja 21.894 u Bosni i Hercegovini. Tri HDZ-ova zastupnika dijaspore izabralo je 17.905 birača, a od toga broja je 15.517 birača iz Bosne i Hercegovine. Jedanaest zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina pomoću kojih je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade izabralo je  39.839 birača.

Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nije legalna i nema izborni legitimitet. To je prijevara birača. U Hrvatskoj nema fašista niti značajnog broja pristalica ekstremne desnice kako nas glasače i članove Domovinskog pokreta i MOST-a tretiraju: Plenkovićeva interesna zajednica HDZ, SDP, zastupnici nacionalnih manjina i ekstremna ljevica. Mi se zalažemo za osudu svih totalitarnih i nedemokratskih sustava vladavine narodom, za neposrednu demokraciju i osudu “antifašističke” diktature koja traje od 3. siječnja 2000. godine. Ukazujemo na neregularnost svih izbora za Hrvatski sabor od 3. siječnja 2000. godine zbog grube manipulacije popisima birača i nezakonitog odstupanja broja birača od srednje vrijednosti broja birača u više izbornih jedinica od 2000. godine.

Pupovčeva interesna zajednica SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina.                                                           

Birači srpske nacionalnosti mogu, protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača, dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima. To je grubo narušavanje ravnopravnosti ostvarivanja biračkog prava ostalih hrvatskih državljana. Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e.                                                                                                                                   

ANALIZA GLASOVANJA ISELJENIH BIRAČA  2020. GODINE
Država B1 G V N HDZ NLŽG MOST OST
Bosna i H 96.537 21.894 21.679 215 15.517 3.091 2.592 479
Crna Gora 410 127 124 3 68 15 17 24
Kosovo 190 12 12 0 6 0 0 6
Rep. Sj. Mak. 421 81 80 1 48 1 6 25
Slovenija 1.830 68 67 1 30 9 3 25
Srbija 31.239 437 416 21 191 34 45 146
SFRJ 116.004 22.619 22.378 241 15.860 3.150 2.663 705
PBM 319 782 750 32 386 135 115 114
Σ1 116.323 23.401 23.128 273 16.246 3.285 2.778 846
Austrija 5.084 395 395 0 149 181 16 49
Italija 2.397 70 66 4 26 6 5 29
Njemačka 30.486 2.639 2.587 52 899 1.202 254 232
Švedska 829 23 23 0 4 9 2 8
Švicarska 3.286 495 490 5 149 245 34 62
Σ2 4.180 275 266 9 79 46 19 125
Ostale Eu. drž. 46.262 3.897 3.827 70 1.306 1.689 330 505
Argentina 86 37 37 0 11 16 3 7
Kanada 1.821 518 515 3 106 384 5 15
SAD 2.113 131 128 3 37 66 7 18
Australija 2.381 771 762 9 194 514 18 36
Σ2 6.401 1.457 1.442 15 348 980 33 76
Azija i Afrika 45 13 13 0 5 3 1 4
AR Rep. Hrv. 1.186 0 0 0 0 0 0 0
Ukupno dijas. 184.822 28.768 28.410 358 17.905 5.958 3.141 1.406

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                       B = broj birača prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od  1. srpnja 2020. godine, G = broj glasova prema izbornim listićima,                                                                                                                                              V = važeći glasovi,                                                                                                                                                                                               N = nevažeći glasovi,                                                                                                                                                                                HDZ = Hrvatska demokratska zajednica,                                                                                                                                                   NLŽG = Nezavisna lista Željko Glasnović ,                                                                                                                                               MOST = Most nezavisnih lista,                                                                                                                                                                     OST = ostale kandidacijske liste ,                                                                                                                                                                                                                                                                                                                            PBM = posebna biračka mjesta za dijasporu,                                                                                                                                               Σ1 = ukupno u državama bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu i                                                                                    Σ2 = ukupno u: Albaniji, Belgiji, Bugarskoj, Českoj Republici, Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Grčkoj, Irskoj, Mađarskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Rusiji, Slovačkoj Republici, Španjolskoj, Ukrajini i Velikoj Britaniji

RASPODJELA ZASTUPNIČKIH MJESTA D`HONTOVOM METODOM

XI. IJ HDZ NLŽG MOST K
G 17.905 5.958 3.141 9.127
/2 8.952,5 2.979 1.570,5 4.563,5
/3 5.968,3 1.986 1.047 3.042,3
Z 3 0 0
Zk 2 1 0 1

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                       HDZ = Hrvatska demokratska zajednica,                                                                                                                                                   NLŽG = Nezavisna lista Željko Glasnović ,                                                                                                                                               MOST = Most nezavisnih lista ,                                                                                                                                                                         K = koalicija Nezavisne liste Željka Glasnovića i Mosta nezavisnih lista,                                                                                                        Z = raspodjela zastupničkih mjesta prema potvrđenom rezultatu izbora i                                                                                                                                                                                                               Zk = raspodjela zastupničkih mjesta u slučaju koalicije Nezavisne liste Željka Glasnovića i Mosta nezavisnih lista.

HDZ je dobio treći zastupnički mandat D`Hondtovom raspodjelom s deset glasova više od Nezavisne liste Željka Glasnovića. Od ukupno 17.905 dobivenih glasova HDZ je dobio u državama nastalim na području bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 16.246 glasova, a samo 1.659 u ostalim država svijeta na svim kontinentima, a Nezavisna lista Željka Glasnovića je od ukupno 5.958 dobila na području država bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 3.285 i u ostalim državama svijeta  2.673 glasova. Prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju od 1. srpnja 2020. godine najavljeno je ukupno 184.822 registrirana birača u dijaspori, a glasalo je samo 28.768 birača odnosno samo 15.57% od najavljenih birača. U DIP-ovom izvješću piše da je glasalo 100%. Zahtijevamo da nam predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa obrazloži takvo prikazivanje rezultata izbora!  Birači iz Bosne i Hercegovine su presudili rezultat izbora u dijaspori. Razmjerni izborni sustav za izbor tri zastupnika nema nikakvog smisla, jer se razmjernost s tako malo zastupnika po izbornoj jedinici ne može ostvariti. To su u Mostu trebali shvatiti i dogovoriti se s Nezavisnom listom Željka Glasnovića. Prema mišljenju Ustavnog suda posebne izborne jedinice su ekvivalentne općim izbornim jedinicama pa bi i za njih trebalo vrijediti načelo jednakosti biračkog glasa. U jedanaestoj izbornoj jedinici prema tom načelu na izborima 5. srpnja ove godine XI. izborna jedinica imala bi samo dva zastupnika kako smo računali do 2007. godine.                                                                                       Broj važećih glasova birača u deset izbornih jedinica (I. – X.) iznosi 1.638.563.
Količnik za primjenu članka 41. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor za izračunavanje broja zastupnika u XI. izbornoj jedinici iznosi V1 = V/140 = 11.704, a to je prosječan broj važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Broj zastupnika po izbornim jedinicama od prve do desete jednak je količniku broja važećih glasova izborne jedinice Vi i prosječnog broja važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica Zi = Vi / V1 = Vi / V x 140.

Budući da po izbornim jedinicama jako varira broj birača nacionalnih manjina ispravno je računati broj zastupnika izbornih jedinica kako smo računali do 2007. godine broj zastupnika u XI. izbornoj jedinici.  U tom slučaju Andrej Plenković ne bi imao potrebnih 76 zastupnika za dobivanje mandata za sastav Vlade RH.

ANALIZA GLASOVANJA BIRAČA NACIONALNIH MANJINA 2020. GOD.
NM P B1 B2 = G V N ΔB pi p2
1. 186.633 189.461 13.551 13.228 323 175.910 5,94 7,15
2. 14.048 11.606 2.842 2.807 35 8.746 24,19 24,49
3. 17.807 17.414 949 890 59 16.465 5,11 5,45
4. 14.394 10.534 1.705 1.694 11 8.829 14,37 16,19
5. 27.962 20.838 4.825 4.772 51 16.013 17.97 23,15
6. 68.164 45.258 5.481 5.421 56 39.777 3,81 12,11
Σ 329.008 295.111 29.353 28.812 535 265.740 11,20 9,95

                                                                                                                                                                                                                    Oznake:                                                                                                                                                                                                   NM = nacionalne manjine: 1. = srpska, 2. = mađarska, 3. = talijanska, 4. = češka i slovačka, 5. = austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina, 6. = albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska.                                                                                                                                                                           P = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2011. godine,                                                                                      B1 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine,                                                                                                                                             B2 = broj registriranih birača na biračkim mjestima na izborima prema izvješću DIP-a,                                                                                                                                                                                                                                                                        G = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina 2020. godine,

V = važeći glasovi,                                                                                                                                                                                       N = nevažeći glasovi,                                                                                                                                                                                   B= broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike nacionalnih manjina,                                                                                          ΔB = B1 – B2 = smanjenje registriranog broja birača na izborima prema broju birača po Rješenju Ministarstva uprave,                                 pi = Bi / B1 x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su dali glas izabranim zastupnicima izražen u postotcima i                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                         p2 = B2 / B1 x 100 % =  broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina izražen u postotcima od najavljenog broja birača nacionalnih manjina.

Izabrani su glasovima 11.253 birača srpske nacionalne zajednice: 1.Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376,  3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics kao jedini kandidat mađarske s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin kao jedini kandidat talijanske s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Paljeskaj s 1.725 glasova.                                                                                                                                             Državno izborno povjerenstvo je u izvješću navelo da su birači nacionalnih manjina glasovali 100% , a glasovalo je samo 9,95% od najavljenog broja birača Rješenjem o izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača Ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine.

mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. 


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Politika