Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Ne ulazeći mnogo u načine i metode ostvarivanja posredne demokracije kroz izborni sustav, u fokusu bi nam trebao biti naš izborni sustav, koji prema viđenju te viđenju posljedica ovakvog sustava, ima mnogo nedostataka i predstavlja najniži oblik ostvarivanja posredne demokracije.Ovakav izborni sustav sa polupredsjedničkim sustavom je imamo smisla i opravdanja prvih cca 7-8 godina, ali više i ne. Naime u to vrijeme naše mlade demokracije te ratnih godina politika se,primjerice, miješala u gospodarstvo do te mjere da je promjenila direktora i upravu tadašnje Croatia line d.d.,promjenila upravu Croatia osiguranja d.d., jer jasno za nabavku i dopremu oružja su trebala sredstva ( fondovi t.zv.tehničkog dijela premija osiguranja,trebao je prijevoz u vrijeme embarga na jugoslavensku a kasnije i hrvatsku zastavu itd…).To se nastavilo  i koncem 2 milenija i početkom novog 3 milenija u tolikoj mjeri da su nam i nekadašnji zapovjednici/ generali zahtijevali veće učešće u obnašanju vlasti te u privredi bez obzira na potrebnu stručnost i kvalifikacije sada u mirnodopskoj privredi. Srećom ih je Predsjednik RH, kao vrhovnik zapovjednik OSRH, umirovio,  pa se nije ponovilo stanje kao u vrijeme poslije drugog svjetskog rata ili „ partizanštine“ u privredi, ili ne daj Bože ..stanje nalik na ..juntu militar de Argentina con presidente general Videla….

Većinski izborni sustav  po d’Hontovoj metodi sa 5-postotnim pragom za sticanje mandata za ulaz u parlament i bez obzira na izlaznost birača,  predstavlja, kako je spomenuto najniži stupanj ostvarivanja posredne demokracije.Većinski izborni sustav po d’Hontovoj metodi pa i uz malu izlasnost birača osigurava daljnju reprodukciju stranke na vlasti,uz svakojake prebjege, neprincipijelne, ljude koruptivne naravi, oportuniste koji su tamo samo na broju ( slično kao nekad u SKJ) .Na posljednjim parlamentarnim izborima za Sabor za HDZ je glasalo 602.000 glasača ili 16,72% naspram 3,600.000 upisanih birača ( izvori DIP-a). HDZ je uz nekakvu nepricipijelnu koaliciju osvojio 76 mandata i formirao Vladu , i samo sa tih 76 mandata donosi Zakone koji mogu biti i protiv interesa građana RH. Eklatantan je primjer protiv interesa naroda je nesuglasje našeg ZOO-a, i OZ-a sa Europskom Konvencijom o ljudskim pravima te Protokolom o „zaštiti vlasništva“, unatoč čl.141.Ustava RH o prioritetnoj i „iznad zakona“ primjeni međunarodnih ugovora i Konvencija u skladu sa poglavljem 23.o pravosuđu.Sramotno je da se donose Zakoni na temelju 76 glasova ,u osnovi kupljenih, koruptivnih glasova, a da nitko nema suspenzivno pravo veta na recimo 100 dana. Naravno onaj tko je osvojio vlast,kada „ispuca“ svoje argumente,planove itd.., taj će je nastojati zadržati svim mogućim i dopuštenim i nedopuštenim ( FIMI –MEDIA, PLANINSKA, itd..Osječki suci ) sredstvima .HDZ-ove Vlade su odgovorne što se ne vodi pronatalna politika, na način da se poveća dječji doplatak od današnjih 250 kuna, na recimo razinu od 1/5 od prosječne plaće u RH.HDZ je odgovorna što se ne primjenjuje pravna stečevina EU, što se na isti taj način vrši izbor sudaca Ustavnog suda pa su prema načelima procesnog prava – zavisni, odnosno  iudex suspectus. Ista je priča pri izboru Predsjednika VSRH. Točno, ovakvo sudstvo nije HDZ-ovo, ali je ovisno o stranci na vlasti…Ovakav izborni sustav je omogućio nepoštenu privatizaciju “ društvenog vlasništva“ , prodaju banaka, te omogućio stranim bankama i njihovim satelitima,iscrpljivanje privrede i građana i u promjenjenim okolnostima, bankarsko-financijske krize,potresa, poplava, pandemije…sve do donošenja odluke VSRH Rev-2221/18-11, te moratorija na ovrhe radi neplaćanja i rasta kamata.u nevrijeme..Ovakav izborni sustav je omogućio da se u Saboru, dužnost za izračun zatezne kamate prenese na HUB ( monopol,sukob interesa.)., pa nam je zatezna kamata među najvećima u EU. Kome je to u interesu ? Građanima RH nije.                                                                                                                       Ovakav izborni sustav je svojevremeno omogućio, nažalost, SDP -u da donese jedan od najnazadnijih Zakona o radu u Europi, pa tako imamo cca 80% Ugovora o radu na određeno vrijeme i sezonskih ugovora, pa upravo zato mladi ne zasnivaju obitelji, jer ne mogu dobiti dugoročni kredit, stambeni ili investicioni. Kome je to u interesu, dugoročno?? Građanima RH, sigurno ne.Ovakva totalna alijenacija rada i nadasve nesigurnost, ne odgovara zaposlenicima u RH..(Još se i danas , nerado sijećam duge kolone siromašnih radnika u luci Rosario i Villa Constitucion 1971. (Argentina..), kojih je iz kolone nezaposlenih,svako jutro izdvajao predradnik..)

Uz sve to odstupanje od principa maximuma 2-mandatne izbornosti, župani i načelnici općina se mogu kandidirati više  mandata  uzastopno što predstavlja daljnju zapreku u ostvarivanju demokracije, budući da se ,već jednom izabrani , nastoje ustoličiti u toj svojoj funkciji do mirovine a neki i dulje, pa tako kupuju glasove obećanjima i zapošljavanjem u gradskoj i županijskoj upravi, i tako se razvijaju hobotnice odnosno clusters-i, interesne skupine koje se generiraju, reproduciraju više mandata pa i do 6/7 mandata, a da se malo ili ništa ne mijenja u stvarnosti, i raste odnosno buja javni sektor, gdje se ne stvara nova vrijednost, ni višak vrijednosti..Stoga nam treba većinski izborni sustav sa 1-postotnim pragom, koji ne predviđa predizborno koaliranje,nego postizbornu suradnju na programima održivog razvoja  društva s time da ako se Zakon donosi sa kvalificiranom većinom (maksimalno mogućim usuglašavanjem) , ne treba suspezivni veto na 100 dana i izjašnjavanje Ustavnog Suda, u protivnom sa samo 76 glasova se ne mogu donositi razumne odluke u Saboru, jer se glasovanje,nažalost, provodi na temelju stavova vrhuške u glasačkoj mašineriji, i kupljenim glasovima i sve to na teret poreznih obveznika.                                                                                                                             Kako inače objasniti nedosjednost Ovršeniku, da se ne postupa po pravnoj stečevini EU, ali da se ipak vrši „zaštita vlasništva“ time što se ( vidi čuda.) vraćaju bez pravične naknade nacionalizirana i ekspropriirana dobra u doba FNRJ, bilo u naturi , bilo pak u protuvrijednosti u kunama.                                                                                                                            No,praksa pokazuje,da su se  građani  opametili,pa se u posljednje vrijeme osipaju birači i HDZ i SDP-a, i u današnje vrijeme glasaju za opcije koje nude programe i zakone kojima će se osigurati održivi razvoj te opstanak na ovim prostorima, a protiv primjene načela..dividet et impera..na bazi nekih ideoloških podjela iz doba poslije drugog svjetskog rata. Činjenica da je na izbore za zastupnike za EU parlament izašlo cca 29,8% birača, te da su se postoci prema d’Hontovoj metodi posložili na način da je HDZ osvojio 21%  i predstavljen sa 4 zastupnika, SDP 20%..  4 zastupnika, a da su svi ostali predstavljeni sa 3 zastupnika unatoč preostalih 58 % glasova.Ne možemo fingirati da oni koji nisu uopće glasali ,da bi glasali po ovakvom ključu. Isto tako nemožemo svojatati i pripisivati sebi glasove za stranke, koje nisu prešle prag od 5% …Dakle, neprihvatljivo, ovi odnosi ne predstavljaju pravu volju građana RH, pa se ne može fingirati demokracija, jer se ovdje radi o prikrivenoj diktaturi manjine (manjševici).U ovakvim okolnostima vladajućoj stranci odgovara mala izlasnost, pa zaziru od uvođenja novčanih kazni za neglasače (od recimo 50 eura) ,ili pak elektronsko glasovanje ( pa ni u vrijeme ograničenog kretanja- pandemije ).                                                                                                                                                                         Zato valja promjeniti izborni sustav/ zakon,jer sadašnji izborni sustav, postaje smetnja daljnjem razvoju i posvemašnjoj reprodukciji društva.

Igor Govorčin


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Politika