By Tako je izvjestio svoje nalogodavce u Beogradu krvnik i izdajica Hrvatskog naroda,Šef ZagrebaČke policije Janko BedenikoviĆ*
Devetnaestog veljače 1931 godine od zadobijenih ozljeda umro je hrvatski znanstvenik, književnik, albanolog i vizionar dr.Milanpl.Šufflay. Napadnut je željeznom motkom s leđa ispred kuće u kojoj je stanovao,u samom centru Zagreba. Po uputama i nalogu kralja (nelegalne) Kraljevine Jugoslavijerazmrskana mu je glava.
“Celenke ce prskati”pisao je na dan ubojstva provladin list “Sloga”u Rijeci.Ubojstvo je dogovoreno u noći s 11.na 12 veljače u stanu zapovjednika grada Zagreba generala Belimarkovića. U tom dogovoru sudjelovali su i članovi terorističke organizacije “Mlada Jugoslavija”i ubojica Branko Zwerger.
Pravi ubojica odrzao je toj terorističkoj organizaciji javni govor o odstranjenju po narodu izabranih hrvatskih narodnih zastupnika. Rekao je: “Ja sam odstranio poslanike’ upućujući na fizičku likvidaciju hrvatskih vođa 20.lipnja 1928. godine u Skupštini u Beogradu.
Svjetsku javnost o tom zvijerskom ubojstvu u Apelu Međunarodnoj ligi za ljudska prava u Parizu izvijestili su Albert Einstein i Henrich Mann.
Da bi prikrili svoje djelo ubojice su zabranili objavu datuma pogreba, osmrtnice su zaplijenjene a brzojavne sućuti nisu smjele biti poslane. Zabranili su da se u znak žalosti postavi crna zastava na zgradu Sveučilišta na kojemu je predavao Šufflay. Školsku mladež koja je prisustvovala sprovodu policijske vlasti protjerali su iz Zagreba, a hrvatske narodne trobojnice odstranjenesu sa vijenaca.
U Beogradu su se radovali, jer je još jedna snažna ličnost Hrvatskog otpora ubijena, te je Hrvatski narod zajednog utjecajnog domoljubabio slabiji.No prevarili su se. Te večeri fizički mozak dr.Milanapl.Sufflaya prestao je raditi ali on je u tom času postao još snažniji i moćniji.Duhovno i intelektualno prisutan je i danas u hrvatskoj politici, ukazujući svojim djelom na opasnosti i put kojim danas treba kročiti. Što nam to poručuje sada kao sluga Božji.
Prvo, oni koji su držali željeznu motku i danas su prisutni u Hrvatskoj u drugom lukavijem obliku
Drugo, Albanski narod nam može biti primjer zajedništva u borbi za nacionalnu čast i sigurnu budućnost.Države Albanija i Kosovo najpouzdaniji su naš saveznik u okruženju. Moramo koristiti mostove prijateljstva kojima je temelj svojim djelom udario dr.Milanpl.Sufflay.
Treće, Hrvati pripadaju Zapadnoeuropskoj civilizaciji i kao takvi moramo čuvati svoj indentitet,civilizacijske korijene,kulturu i vjeru.
Četvrto, Romanom “Konstantin Bašlić” Milan pl.Šufflay ukazuje nam je na blisku vezu i porijeklo Crnogorskog i Hrvatskog naroda koji se bore protiv istog neprijatelja i samo zajednički ga mogu pobijediti.
Peto, kao vizionar Milan pl.Šufflaypredvidio je Drugi svijetski rat, atomsku bombu i političke blokove. Promišljajmo slobodno jer granice našeg intelekta ne postoje a duša je vječna.
Naši neprijatelji uspjeli su u jednom, a to je da premalo znamo o svim našim hrvatskim mučenicima i barjaktarima Slobode.Usuđujemo se postaviti pitanje koliko je Hrvata čulo za dr.Milanapl.Šufflaya a koliko poznaje njegova djela i osobnost.
Zato je 90.obljetnica od svirepog ubojstva Dr.Milanapl.Sufflaya prava prilika da osvježimo i nadopunimo svoje znanje.
Kraljevska akademija u Zagrebu pripremala je Međunarodni simpozij koji je radi epidemioloških mjera odgođen do 2.studenog 2021 ,na 149. godišnjicu njegovog rođenja. Na nadnevak njegove tragične smrti u prostoru Tribine Grada Zagreba 20. veljače u 11 sati održat će se Spomen akademija .Spomen akademiju prenosit će TV kanal Kraljevske akademije.Dan ranije na njegovom grobu na Mirogoju u 10 sati položit će se vijenac sa hrvatskom trobojnicom i zapalit će se svijeće za sve hrvatske mučenike. Sveta misa zadušnica služitće se 19.veljače u crkvi Svetog Blaža. Pokrenuta je i Inicijativa župljana da se dr.Milanpl.Šufflay proglasi Sluga Božji i časti u svojoj biskupiji. Pokojnik je to i zaslužio radi Kristoličke ljubavi premasvom Narodu,Domovini, Katoličkoj Crkvi i Čovječanstvu.
Njegove kosti su danas uz kosti Stjepana Radića s porukom za sve nas.
Samo je moramo htjeti čuti…..
arhitekt Ivan Valek
