By - Veterinarski sporazum između Hrvatske i Slovačke Republike:
Hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mile Budak 1. srpnja 1943. godine je podpisao Objavu o ratifikaciji veterinarskog sporazuma između Nezavisne Države Hvatske (NDH) i Slovačke Republike. Dana 16. listopada 1941. podpisali su u Zagrebu opunomoćenici Nezavisne Države Hrvatske i Slovačke Republike veterinarski sporazum. Izmjena podpisanih povelja uslijedila je u Bratislavi dana 22. svibnja 1943. godine i Sporazum stupa na snagu 6. lipnja 1943. godine (Vidjeti detaljnije; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonski propisi i naredbe proglašene od 22. do 31. srpnja 1943. Knjiga XXXV. (Svezak 341.-350.) Uređuje: A. Mataić, viećnik stola sedmorice, Tisak i naklada knjižare st. kugli, Zagreb, 1943., Br. 3450, str. 8)
Osnovni cilj Sporazuma (Detaljnije o sporazumu vidjeti, isti izvor, str. 9-22, koji uključuje i Završni zapisnik, isto, str. 23-28) je siguran promet životinja, (jednokopitara, preživača, svinja, peradi) životinjskih proizvoda, proizvoda stočnog podrijetla i uobće svih proizvoda i predmeta, koji mogu biti uzročnici i nosioci zaraznih bolesti domaćih životinja, kao i promet svježeg i konzerviranog mesa i mesnatih proizvoda, namijenjenih za ljudsku ishranu na području jedne Ugovorne Stranke. Životinje, proizvodi i predmeti nabrojani, mogu biti uveženi s područja jedne ugovorne stranke na područje druge bez naročite dozvole. (Isti izvor, čl. 1., str. 9-10) Dakle, ovim Sporazumom između dvije prijateljske države se uređuju sva pitanja prehrane dvije nacije, spriječavanja uzročnika i širenja zaraznih bolesti uzrokovane neprimjerenim postupanjem, narodnog zdravlja kao i pitanja obskrbe oružanih snaga prehrambenim proizvodima sigurnim za ljudsku prehranu, budući da zarazne bolesti neposredno utječu na brojnost i zdravstveno stanje pripadnika oružanih snaga NDH i Republike Slovačke. Pismena veterinarska svjedodžba o podrijetlu i zdravlju sirovina za ljudsku izhranu, izdavane i podpisivane od nadležnih veterinarskih službi se tiču javnog zdravlja i sigurnosti nacije.
- Ustrojstvo vojnih sudova i postupak pred vojnim sudovima:
NDH se odlikuje čestim promjenama zakonskih odredbi sukladno narodnim i državnim probicima pa je tako u četiri godine nastala obimna zbirka zakona i zakonskih odredbi koje se tiču svih oblasti društvenog, gospodarstvenog, državnog i političkog života. Zakonska odredba o ustrojstvu vojnih sudova i postupku pred vojnim vlastima, donesena je 24. srpnja 1943. godine. (Isto, str. 33-91) Vojni sudovi prema ovoj zakonskoj naredbi jesu: a) ratni sud, b) zemaljski ratni sud i c) prieki ratni sud. (Isto, čl. 2., str. 33), u čiju nadlažnost spadaju kažnjivi čini pripadnika oružanih snaga. Poglavnik određuje, koje će se vojnih oblasti i kod kojih četnih ustanova osnivati ratni sud.
Prieki ratni sud ustanovljuje vojni zapovjednik, koji nije sudbeni glavar (Isto, čl. 8., str. 37) čime se nastoji postići pravna nezavisnost ratnih sudova. Sudbenosti vojnih sudova podvrgnuti su: a) svi pripadnici hrvatskih oružanih snaga: častnici, vojni činovnici, dočastnici i momčad, ako su na djelatnoj službi za sve kažnjive čine, koje počine od početka onoga dana, za koji su pozvani na vojnu službu, b) svi pripadnici pratnje oružanih snaga i c) umirovljeni i pričuvni častnici za kažjnjive čine koje počine u odori oružanih snaga. (Isti izvor, čl. 11., str. 40-41) Zemaljski ratni sud je nadležan za kažnjive čini častnika u činu generala i vojnih činovnika u činu generala. (Isto, čl. 17., str. 44) Osuda može biti ili osuđujuća ili oslobađajuća. (Isto, čl. 57., str. 68) Pravo pomilovanja pripada Poglavniku Nezavisne Države Hrvatske. (Isto, čl. 86., str. 86)
- srpnja 1943. godine donesena je Odredba o ustrojstvu vojnih sudova (Isto, str. 94-96), prema kojoj dosadašnji jedinnstveni vojni sudovi postaju ratni sudovi. Osim toga, osnivaju se u oružanim snagama sliedeći ratni sudovi: a) ratni sud za svaki zdrug, b) ratni sud za svaku diviziju i c) ratni sud za svaki zbor. (Isto, čl. 1., str. 94) Dakle, prilike i okolnosti izgradnje obnovljene države Hrvatske, ratne prilike i odmetnička partizansko-četnička oružana djelovanja, nametala su česte promjene ratnog zakonodavstva u NDH u cilju narodnog i državnog probitka.
- Hrvatsko – njemački ugovor o izručbi:
Ministar vanjskih poslova je 20. srpnja 1943. godine obznanio Objavu o podpisivanju hrvatsko – njemačkog ugovora o izručbi. Dana 28. veljače 1942. godine podpisali su u Zagrebu opunomoćenici Nezavisne Države Hrvatske i Njemačkog Reicha, ugovor o izručbi (Isto, str. 97), koji stupa na snagu 29. srpnja 1943. Objavom se ugovor proglašuje važećim i Objava je podpisana od dr. M. Budaka. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 98-117) NDH i Njemačka sporazumjeli su se da ugovorom urede pitanje izručbe kažnjivih osoba i pružanje ostale pravne pomoći u kaznenim stvarima. Ugovorne stranke će izručivati jedna drugoj radi kaznenog progona ili radi ovrhe kazne osobe, koje se progone ili su osuđene od oblasti Stranke moliteljicce zbog kažnjivih djela, a nalaze se na području zamoljene stranke.
Ugovorne stranke nisu obvezne na izručubu, ako je djelo političko ili ako je s političkim djelom povezano. Odredba izručbe postoji postoji u svim slučajevima, u kojima se djelo ukazuje kao umišljeno zločinstvo protiv života. (Isto, čl. 4., str. 102) Obveza izručbe ne postoji ako se radi o kažnjivim činima po vojnim kaznenim zakonima, javno-pravnim daćama i gospodarenju s devizama. (Isto, čl. 5., str. 102-103) Sastavni dio Ugovora je Zaključni zapisnik (Isto, str. 118-123), prema kojem obveza izručbe ne postoji onda, ako je progonjeni stekao državno pripadništvo zamoljene Stranke prije provedbe izručbe. (Isto, str. 118) Pripadnici Češko – Moravskog Protektorata jesu u smislu ovog ugovora njemački državni pripadnici. (Isto, str. 122) S hrvatske strane zaključni zapisnik su podpisali dr. Mirko Puk i dr. Milorad Stražnicky.
- Ugovor s Carevinom Bugarskom o pravnoj pomoći:
Objava Ministarstva vanjskih poslova o službenom podpisivanju ugovora između Nezavisne Države Hrvatske i Carevine Bugarske, objavljena je 5. srpnja 1943. godine o uređenju uzajamne pravne zaštite i sudbene pomoći u stvarima građanskog i trgovačkog prava od 18. veljače 1943. godine koji stupa na snagu 29. srpnja 1943., podpisana od ministra vanjskih poslova NDH, dr. Mile Budaka. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 124)
Ugovor (Vidjeti, isto, str. 125-145) su za hrvatske vlasti podpisali dr. Andrija Artuković i dr. Vladimir Židovec a s bugarske dr. Konstantin Partov. Prema odredbama ovog Ugovora, državni pripadnici svake od Ugovorne Stranke uživat će na području druge Stranke u pogledu sudbene zaštite svoje osobe i svoje imovine istra prava, koja imaju tuzemci, koji će nastupati pred sudovima druge Stranke pod istim uvjetima i na način kao tuzemci. (Isto, čl. 1., str. 127) Svaka od ugovornih stranaka priznavat će siromaško pravo državnih pripadnika druge Stranke pod istim uvjetima kao i tuzemcima. Ugovorne Stranke se obvezuju, da će jedna drugoj uzajamno pružati sudbenu pomoć prema odredbama ovog ugovora i prema postojećim zakonima u svojim državama. (Isto, čl. 6., str. 129) Dakle, između Hrvatske i Bugarske su u razdoblju II. svjetskog rata postojali prijateljski odnosi na vojnom, državnom, kulturnom i političkom polju a takvi su i danas ostali.
- Ovlaštenja ministra za skrb postradalih krajeva:
Sa pojačanim terorističkim djelovanjem odmetničkih oružanih grupa, nametalo se pitanje postradalih krajeva zbog čega je osnovano Ministarstvo skrbi za postradale krajeve. 24. srpnja 1943. godine je donesena Zakonska odredba o ovlašćenju ministra skrbi za postradale krajeve, koje uključuje prvo, postupak, način i obseg pružanju promoći postradalim osobama, drugo, postupak i način nabavljanja prehrambenih i ostalih obskrbnih sredstava za potrebe djelokruga Ministarstva skrbi za postradale krajeve, treće, osnove za rješavanje naseljbenih, gospodarskih, građevinskih pitanja u pogledu postradalih krajeva odnosno osoba i četvrto, propise o ustrojstvu službe u područnim uredima, ustanovama i poduzećima (Detaljnije vidjeti, isto, str. 172-173) u sporazumu s ministrom državne riznice i drugim nadležnim ministarstvima. (Isto, čl. 2., str. 172)
- Vojnooprostni prirez:
Zakonska odredba o vojnooprostnom prirezu donesena je 24. srpnja 1943. godine (Isto, str. 184-192), sukladno kojoj je vojnooprostni prirez porezna obveza za sve državljane NDH koje: a) stavno povjerenstvo proglasi privremeno nesposobnim za vojnu službu, b) koje proglasi trajno nesposobnim za vojnu službu, c) koji zbog ovršivanje kazne ne služe u djelatnom stališu oružanih snaga i d) koji na bilo koji način izbjegnu obvezi služenja vojne dužnosti u djelatnom stališu oružanih snaga. (Isto,čl. 1., str. 184)
Vojno-oprostni prirez nisu obvezani plaćati prvo, osobe koje su proglašene ratnim ozljeđenicima, drugo, osobe nesposobne za bilo kakav rad ili prirad, koje plaćaju godišnje najmanje 200 Kuna izravnog poreza. (Isto, čl. 2., str. 184-185) Obveza plaćanja vojnooprostnog prireza prestaje koncem one godine, u kojoj je još trajala obveza služenja u oružanim snagama. (Detaljnije vidjeti, čl. 4., str. 186)
- O njemačkim imenima mjesta na području NDH:
U razdoblju postojanja Nezavisne Države Hrvatske, njemačka narodnosna skupina je bila izjednačena sa većinskom hrvatskom nacijom i imala je kulturnu, školsku i prosvjetnu nezavisnost pod okriljem hrvatskih državnih ustanova. Naredba Ministarstva unutarnjih poslova o ustanovljenju njemačkih naziva mjesta s više od 20% stanovnika njemačke narodne skupine za koje je njemačko ime uobičajeno i predajom do danas uzčuvano, donesena je 21. srpnja 1943. godine. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 206-209) Neki primjeri: ovom naredbom je utvrđeno za mjesto Inđija, kotar Hrvatski Karlovci, njemačko ime „India“, s napomenom da službena oznaka glasi „Inđia – India“, a za mjesto Josipovac, kotar Valpovo, njemačko ime „Ober – Josefdorf“, s napomenom da službena oznaka glasi „Josipovac – Ober – Josefdorf“ (Isti izvor, str. 207)
Za mjesto Nova Pazova, kotar Stara Pazova, njemački običajni naziv je „Neu Pasua“, te je službena oznaka prema ovoj Naredbi „Nova Pazova – Neu Pasua“. Za grad Osiek njemačko uobičajeno ime je „Essegg“, s napomenom da službena oznaka glasi „Osiek – Essegg“. (Isto, str. 208) Za grad Zemun, njemačko ime je „Semlin“, s napomenom da službena oznaka glasi „Zemun – Semlin“. (Isti izvor, str. 208)
- Porez na poslovni promet:
Naredba Ministarstva državne riznice o provedbi zakonske odredbe o porezu na poslovni promet od 6. srpnja 1943. godine, donesena je 20. srpnja ise godine, podpisana od ministra državne riznice dr. Filipančića. (Isti izvor, str. 225-293) Promet činitbe izvršen je, ako porezovnik izpuni ono, na što se prema drugoj ugovornoj stranci obvezao. Smatra se, da je promet stvari onavljen u tuzemstvu, ako je u cielosti obavljen unutar državnih granica NDH. (Isti izvor, čl. 1., str. 226)
Porezna obveza postoji, premda nema naknade, ako porezovnik uzima stvari iz vlastitog poduzeća radi potrošnje u vlastitom kućanstvu ili radi bilo kakve druge uporabe. (Isto, čl. 2., str. 227) Prodaja prisilnom javnom dražbom, sudbenom ili upravnom, ne podpada plaćanju poreza. (Isto, čl. 5., str. 227) Prema ovoj Naredbi, na svaki javni prijenos stvari ili pravnih odnosa, plaćao se porez koji je predstavljao osnovni izvor primitaka za državni proračun države Hrvatske koji su se koristili za plaćanje državnih i samoupravnih oblasti kao i zadovoljavanje narodnih i državnih probitaka.
Dr. sc. Ivica Ivo Josipović
