By Rasprava u Hrvatskom saboru koja se jučer vodila o prijedlogu izmjena zakona kojima bi se ispravila nepravda prema dijelu hrvatskih branitelja još je jednom ogolila dugogodišnji politički obrazac HDZ-a i njegovih političkih privjesaka. Umjesto argumentirane rasprave o sadržaju zakonskog prijedloga, njegovim učincima i mogućim poboljšanjima, reakcije vladajućih svele su se na pitanje tko ima pravo govoriti o braniteljima i Domovinskom ratu.
Upravo je u tome i najvažnija poruka jučerašnje rasprave jer je MOŽEMO očito otvorio temu koja je pogodila samu srž HDZ-ove političke strategije prema braniteljskoj populaciji. Umjesto da ospore iznesene podatke ili dokažu da predložena rješenja nisu opravdana, predstavnici HDZ-a najveći su dio energije i vremena usmjerili na diskreditaciju samih predlagatelja, posebno stranku MOŽEMO sugerirajući kako nema politički ni moralni legitimitet baviti se braniteljskim pitanjima.
Takav pristup HDZ-a naravno nije nov jer se godinama forsira politički narativ prema kojem su Domovinski rat i branitelji gotovo pa ekskluzivno područje HDZ-a. U brojnim istupima stranačkih dužnosnika branitelji se predstavljaju kao sastavni dio političkog identiteta HDZ-a, dok se političke protivnike često optužuje da ne razumiju, ne poštuju ili čak osporavaju vrijednosti Domovinskog rata.
Usprkos svemu činjenica je da Domovinski rat nije stvorio nijednu političku stranku nego obranio hrvatsku državu. Hrvatski branitelji nisu branili HDZ, SDP, MOŽEMO ili bilo koju drugu političku opciju, nego slobodu, demokraciju i pravo svakog građanina da sudjeluje u političkom životu svoje zemlje. Upravo zato nitko nema monopol na poštovanje prema braniteljima niti pravo određivati tko smije predlagati zakone koji se tiču njihovih prava.
Reakcija HDZ-a je zapravo najbolja potvrda da je otvoreno pitanje pogodilo osjetljivo političko područje što je samo po sebi paradoks. Da prijedlog MOŽEMO nije imao potencijal narušiti dugogodišnju percepciju HDZ-a kao jedinog zaštitnika branitelja, rasprava bi se vodila o brojkama, fiskalnim učincima i mogućim pravnim rješenjima. Umjesto toga, vidjeli smo niz pokušaja prebacivanja fokusa sa merituma na identitet i integritet predlagatelja.
Demokratsko društvo ne može funkcionirati na principu političkog vlasništva nad povijesnim događajima, posebno jer Domovinski rat pripada svim hrvatskim građanima, a branitelji cijeloj Hrvatskoj. Onoga trenutka kada se ratne zasluge počnu koristiti kao stranačka legitimacija ili alat za političku ekskluzivnost, otvara se prostor za podjele koje su suprotne vrijednostima zajedništva, onog zajedništva iz 90-ih na kojima je Hrvatska nastala.
Poruka sa jučerašnje rasprave je jednostavna, o braniteljima imaju pravo govoriti svi koji im (nam) žele osigurati pravedniji položaj bez obzira na stranačku iskaznicu. Kvaliteta prijedloga treba se mjeriti njegovim sadržajem, a ne bojom političke zastave pod kojom dolazi.
U Zagrebu, 18. 06. 2026.
Predsjednik BUZ:
Milivoj Špika prof.
