Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Osam od 10 izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom. Nezakonito odstupanje broja birača od zakonom dopuštenog  ± 5% bitno utječe na rezultate izbora pa bi broj zastupničkih mjesta kandidacijskih lista trebalo korigirati prema prosječnom broju glasova po zastupniku u deset  općih izbornih jedinica. “Antifašistička” koalicija uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa HDZ-e i SDP-e je promijenila Ustav travnja 2010. godine. Povećali su broj zastupnika srpske nacionalne zajednice na najmanje 3 zastupnika, a ostalih na najmanje 4. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj:                          U-I-3597/2010 od 29. srpnja 2011. godine ukinute su promjene ustavnog  Zakona o pravima nacionalnih manjina izglasane u Hrvatskom saboru travnja 2010. godine pa prema važećim odredbama srpska nacionalna zajednica ima pravo na 1 do 3 zastupnika, a ostale nacionalne zajednice na najmanje 4. Ukupno smo na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog  sabora 3. siječnja 2000. godine imali 5 zastupnika nacionalnih manjina, a od 2003. godine samovoljom “antifašističke” koalicije 8. Na izborima do 2007. godine broj zastupnika dijaspore se izračunavao količnikom broja važećih glasova dijaspore na izborima i prosječnog broja glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Ove godine bi bilo samo 2 zastupnika dijaspore u Hrvatskom saboru. HDZ ne bi imao 76 zastupnika s potpisima zastupnika nacionalnih manjina koje je izabralo samo 21.934 birača, a to odgovara broju glasova za dva zastupnika u općim izbornim jedinicama.

Od izbora za Hrvatski sabor 2003. godine svi izabrani zastupnici srpske nacionalne manjine su bili, a većina su još članovi SDSS-e. Pupovčeva interesna zajednica etnobiznismena  SDSS je neustavno povlaštena stranka prema Zakonu za izbor zastupnika nacionalnih manjina. Birači srpske nacionalnosti mogu protivno načelu jednakosti prava glasa svih birača dati glas  jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru od 2003. godine, dok većina birača u općim izbornim jedinicama može dati samo jedan preferencijski glas kandidacijskoj listi i /ili kandidatu uz prohibitivnu klauzulu od 10 % za priznavanje preferencijskih glasova kandidatima.                                                                                                       Peta izborna jedinica imala je na izborima 5. srpnja 2020. godine preko 95 birača na sto stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2018. godinu, a :Brodsko-posavska, Požeško-slavonska te Vukovarsko-srijemska županija imaju također preko 95 birača na sto stanovnika. Više birača od stanovnika imaju: Brestovac, Pakrac, Drenovci, Gunja, Stari Jankovci, Vrbanja, Vukovar i Županja. Deveta izborna jedinica ima preko 94 birača na 100 stanovnika, a :Ličko-senjska, Šibensko-kninska i Zadarska županija preko 95. Više birača od stanovnika imaju: Plitvička jezera, Senj, Benkovac, Obrovac, Preko, Vir, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Hrvace i Okrug. U devetoj izbornoj jedinici je bilo 2016. godine više birača srpske nacionalne manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a na ovogodišnjim je preko 97 birača na 100 popisanih pripadnika travnja 2011. godine. Za Hrvatsku je oko 89 birača na 100 pripadnika. Ustavni sud je upozorio Hrvatski sabor 8. prosinca 2010. godine o nezakonitom odstupanju izbornih jedinica većim od ± 5% od prosječnog broja birača izbornih jedinica, ali Hrvatski sabor još nije promijenio izborne jedinice pa su izbori za Hrvatski sabor provedeni s nezakonitim odstupanjem broja birača na svim održanim izborima s izbornim inženjeringom skrojenim izbornim jedinicama: 2000., 2003.,  2007.,  2011., 2015., 2016. i 2020. godine. Osam od deset izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2007. godine. Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.                                                                                     Sedma izborna jedinica je školski primjer izbornog inženjeringa. Obuhvaća: južni dio Grada Zagreba, Jastrebarsko, Klinča Sela, Krašić, Pisarovinu, Samobor, Stupnik, Svetu Nedelju i Žumberak iz Zagrebačke županije, Karlovačku županiju u cijelosti te gradove i općine: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klanu, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko iz istočnog dijela Primorsko-goranske županije.                                                                                                                                                        Prema članku 36. stavku 2. ZIZHS mora se pri određivanju granica izbornih jedinica voditi računa, koliko je najviše moguće ,o utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.                                                                                                                                       Sjeckanje Grada Zagreba i Zagrebačke županije na četiri izborne jedinice je grubo nepoštivanje članka 36. stavka 2. ZIZHS-a.

Plenković kao bivši i sadašnji predsjednik Vlade svjesno krši Ustav“, rekla je na konferenciji za novinare 16. srpnja Karolina Vidović Krišto, izabrana u novi saziv Hrvatskog sabora na listi Domovinskog pokreta, dodavši da upravo zahvaljujući neustavnim izbornim jedinicama Plenković namjerava sastaviti novu vladu. Nakon niza zahtjeva za ocjenom ustavnosti 11. i 12. izborne jedinice, koje su očigledno diskriminacijske, navela je dalje Krišto, Ustavni je sud u srpnju 2011. donio odluku da su protuustavne, pritom citiravši odluku suda: “Ustavnopravno nije dopušteno unaprijed zakonom jamčiti i određivati broj zastupničkih mjesta za bilo koju manjinu po bilo kojoj osnovi, nacionalnoj, jezičnoj, etničkoj, spolnoj, dobnoj, obrazovnoj, strukovnoj, imovinskoj, itd,… dodala bih još mjestu boravka ili prebivališta”, navela je Krišto, dodavši da priznavanje unaprijed zajamčenih zastupničkih mjesta za neke nacionalne manjine ili dijasporu po naravi stvari uzrokuje narušavanje jednakog biračkog prava.                                                                                                                                                                                                

Preslagivanje vladajuće većine koje je realizirao predsjednik VRH-e Andrej Plenković s dijelom HNS-ovih zastupnika bila je prijevara birača i omalovažavanje velikog broja članova i birača HDZ-a. Tomislav Karamarko nije trebao slušati savjete  Šeksovog gremija nego podržati zahtjev za održavanje referenduma o izbornim pravilima građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom”, a predsjednik VRH-e Andrej Plenković je trebao raspisati referendum o izbornim pravilima ili preko većine u Hrvatskom saboru ugraditi u Zakon za izbore zastupnika u Hrvatski sabor sve bitne zahtjeve građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom”. Deveti saziv Hrvatskog sabora je trebao promijeniti Zakon o izbornim jedinicama i smanjiti broj zastupnika u Hrvatskom saboru na 120 uvažavajući zahtjeve preko četiristo tisuća potpisnika peticije Građanske inicijative “Narod odlučuje”. Za sudjelovanje na izborima stranke ili nezavisne liste morale bi skupiti najmanje 100 pravovaljana potpisa birača po zastupniku koji se biraju u izbornoj jedinici kao i nezavisni zastupnici nacionalnih manjina. Stranke bi nastupale samostalno na izborima. Tako bi se udovoljilo građanskoj inicijativi                    ” Glasujmo imenom i prezimenom “. Na taj bi se način spriječila trgovina mandatima i strančarenje  te slučajevi da po želji stranke kandidat s 19 preferencijskih glasova uđe u Hrvatski sabor kao zamjena izabranom kandidatu.

KRETANJE BROJA STANOVNIKA U HRVATSKOJ OD POPISA 2001. DO SREDINE 2019. GODINE
God. S ΔS P ΔP p
2001. 4.437.460 0 3.505.533 0 79,00
2011. 4.284.889 152.571 3.487.034 18.499 81,38
2012. 4.267.558 169.902 3.478.171 27.363 81,50
2013. 4.255.689 181.771 3.474.453 31.080 81,64
2014. 4.238.389 199.071 3.468.447 37.086 81,83
2015. 4.203.604 233.856 3.449.154 56.379 82,05
2016. 4.174.349 263.111 3.435.425 70.108 82,30
2017. 4.124.531 312.929 3.395.979 109.554 82,34
2018. 4.087.843 349.617 3.377.287 128.246 82,62
2019. 4.065.253 372.207 3.364.426 141.107 82,76

Oznake:                                                                                                                                                                                                          S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( DZS ) ( https:// www.dzs.hr ) sredinom godina od 2012. do 2019. godine,                                                                                                                                                                                   ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine,                                                P = broj punoljetnih stanovnika;                                                                                                                                                                ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom  godine i popisu 2001. godine i                                                                                                                                                                                            p = P / S x 100% = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u postocima.  

 

KRETANJE BROJA STANOVNIKA IZBORNIH JEDINICA OD 2001. DO 2018. GODINE
IJ S1 S11 S15 S16 S18 ΔS p
Σ 1.748.526 1.723.713 1.702.493 1.702.555 1.671.213 76.883 4,40
III. 445.627 422.647 413.360 410.400 402.260 43.367 9,73
IV. 423.895 389.868 374.843 369.523 352.484 71.411 16,85
V. 467.364 416.130 393.709 386.092 362.305 105.059 22,48
VIII. 436.889 424.846 421.647 418.284 416.805 20.534 4,70
IX. 453.735 457.062 448.499 440.802 438.454 15.221 3,36
X. 461.424 450.623 449.053 446.693 444.322 17.142 3,71
RH 4.437.460 4.284.889 4.203.604 4.174.349 4.087.843 349.617 7,88

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                      IJ = izborna jedinica,  I. – X. = opće izborne jedinice,                                                                                                                                  S1 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2001. godine,                                                                                                                                                                                S11 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2011. godine,                                                                                                                                                                           S14  do S18 = broj stanovnika izbornih jedinica sredinom 2014. do 2018. godine prema procjeni DZS-u,                                                                              ΔS = S1 – S18 = gubitak stanovnika od 2001. do 2018. godine,                                                                                                                p = ΔS / S1 x 100% = gubitak stanovnika od 2001. do 2011. godine izražen u postotcima od broja stanovnika 2001. godine,                                                                                                                                                                                                          RH = broj stanovnika Republike Hrvatske prema popisima 2001. i 2011. godine i procjeni sredinom 2014. do 2018. godine,                                                                                                                                                                                      Σ = SI. + SII. + SVI. + SVII. = zbroj stanovnika izbornih jedinica: I., II., VI. i VII. koje obuhvaćaju: Bjelovarsko- bilogorsku, Grad Zagreb, Karlovačku, Koprivničko- križevačku, Sisačko-moslavačku, Zagrebačku i istočni dio Primorsko-goranske županije: Bakar, Brod Moravice, Čabar, Čavle, Delnice, Fužine, Jelenje, Kastav, Klana, Lokve, Mrkopalj, Novi Vinodolski, Ravnu Goru, Skrad, Vinodolsku općinu, Viškovo i Vrbovsko.                                                                                                                                                                             Broj stanovnika istočnog dijela Primorsko-goranske županije koji pripada VII. izbornoj jedinici 2001. bio je 74.960, a 2011. godine 79.404. Broj stanovnika zapadnog dijela Primorsko-goranske županije koji pripada VIII. izbornoj jedinici 2001. bio je 230.545, a 2011. godine 216.791. Broj stanovnika gradova i općina sjevernog dijela Splitsko-dalmatinske županije koji pripada IX. izbornoj jedinici 2001. bio je  125.122, a 2011. godine  126.840. Broj stanovnika gradova i općina južnog dijela Splitsko-dalmatinske županije koji pripada X. izbornoj jedinici 2001. bio je 338.554, a 2011. godine 327.958.

Podatci o broju stanovnika dijelova Grada Zagreba koji pripadaju I., II., VI. i VII. izbornoj jedinici nisu mi poznati i zbog toga te izborne jedinice nisam posebno obradio.                     

Na izborima 2015. godine broj stanovnika IV. izborne jedinice bio je 10,83 % manji od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 11,56 %. U IX. izbornoj jedinici broj stanovnika bio je 6,81 % veći od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica, a broj birača 13,19 %. Od 2001. do sredine 2018. godine: III. izborna jedinica je izgubila 43.367, IV. 71.411 i V. 105.059 stanovnika. Ukupno je Hrvatska od 2001. do sredine 2018. godine izgubila 349.617 stanovnika pa gubitak III. izborne jedinice iznosi 12,70% od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske, IV. 20,38% i V. 30,28%. Slavonske županije odnosno IV. i V. izborna jedinica zajedno su izgubile od 2001. do sredine 2018. godine 176.470 stanovnika odnosno 50,48 % od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske. Iz ove analize vidi se da Hrvatski sabor treba hitno promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.                                                                                                                                                                                              Ako bismo računali broj zastupnika razmjerno broju birača IV. izborna jedinica imala bi 12, a IX. 16 zastupnika. Razmjerno broju stanovnika IV. izborna jedinica imala bi 13, a IX. 15 zastupnika prema broju stanovnika popisanih 2011. godine, a prema broju stanovnika 2018. godine: III. 14,                         IV. 12, V. 12, VIII. 14, IX. i X. 15.                                                                                                                                                                                            

 

 

KRETANJE BROJA BIRAČA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR OD 1995. DO 2020. GODINE
Datum B1 ΔB1 Δt B2 ΣB B1 – P
29.10. 1995.  ZD 3.634.233 398.839 4.033.072 128.700
13.04.1997.   ŽD 3.664.693 30.460 532 0 3.664.693 159.160
03.01. 2000.  ZD 3.882.448 217.755 995 360.110 4.242.558 376.915
23.11. 2003.    S 3.974.545 92.097 1.420 396.617 4.371.162 469.012
25.11. 2007.     S 4.073.630 99.085 1.463 404.950 4.478.580 568.097
04.12. 2011.     S 4.092.493 18.863 1.470 411.758 4.503.895 605.459
08.11. 2015.     S 3.759.844 -332.649 1.435 28.944 3.788.788 310.690
11.09. 2016.     S 3.742.546 -17.298 308 21.208 3.763.754 307.121
05. 07. 2020. RM 3.674.695 -67.851 1.393 184.786 3.859.481 310.269

 

Oznake u tablici:                                                                                                                                                                                ΔB  = B1i+1 – B1i = promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,                                                                                                                  Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora,                                                                                   P = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. do 2018. godine            ( I. tablica)  i                                                                                                                                                                                                          B1 – P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od  1995. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a za 2011. godinu između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine te od 2012. do 2018. godine prema procjeni DZS-a za sredinu godina.                                                                                                                                     Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača.                                                                                                                 S = izbori za Hrvatski sabor,  ZD = izbori za Zastupnički dom, ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i                   RM = broj birača prema Rješenju Ministarstva uprave od 26. lipnja 2020. godine.

 

ANALIZA REZULTATA IZBORA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2020. GODINE
I. J. B G V N P g Zg Zk
I. 341.787 176.407 173.718 2.689 165.354 8.364 1 15
II. 387.890 173.254 169.252 4.002 145.313 23.939 2 15
III. 347.415 157.183 152.774 4.409 129.313 23.461 2 13
IV. 312.592 142.358 138.993 3.365 112.703 26.290 3 12
V. 337.321 144.560 140.832 3.728 130.447 10.385 1 12
VI. 328.499 150.335 146.766 3.569 131.514 15.252 1 13
VII. 408.297 194.719 190.471 4.278 178.383 12.088 1 16
VIII. 372.573 158.230 154.518 3.712 125.731 28.787 3 13
IX. 409.883 183.814 179.242 4.572 155.279 23.963 2 15
X. 397.508 196.058 191.997 4.061 170.988 21.009 2 16
Σ 3.643.765 1.676.918 1.638.563 38.385 1.445.025 193.538 18 140
XII. 29.369 29.347 28.812 535 21.934 6.878 0 2
RH 3.673.134 1.706.265 1.667.375 38.920 1.466.959 200.416 18 142
XI. 28.790 28.768 28.410 358 17.905 10.863 0 2
 Σ I. – XII. 3.701.924 1.735.033 1.695.785 39.278 1.484.864 211.279 18 144

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                  I.J.= izborna jedinica,                                                                                                                                                                                 Σ10 = zbroj podataka u stupcima tablice deset općih izbornih jedinica,                                                                                                                                                        RH = zbroj podataka u stupcima tablice za deset općih i XII. izbornu jedinicu,                                                                                                Σ12 = zbroj podataka u stupcima tablice za svih dvanaest izbornih jedinica,                                                                                                                                                        B = registrirani broj birača  na izborima po izbornim jedinicama,                                                                                                       G = ukupan broj glasova,                                                                                                                                                                             V = važeći glasovi,                                                                                                                                                                                      Vi = broj važećih glasova izbornih jedinica od prve do desete,                                                                                                                      N = nevažeći glasovi,                                                                                                                                                                                  P = glasovi pobjedničkih kandidacijskih lista ,                                                                                                                                              g1 = broj glasova po zastupniku,                                                                                                                                                            g = glasovi gubitničkih kandidacijskih lista,                                                                                                                                                       Zk = Vi / V x 140 = korigirani broj zastupnika izbornih jedinica  i                                                                                                                                                                                                         Zg= broj zastupničkih mjesta razmjeran glasovima gubitničkih kandidacijskih lista.

Zbog velikog broja kandidacijskih lista ima preveliki broj glasova gubitničkih kandidacijskih lista u svim izbornim jedinicama i razmjerno broju tih glasova više od jedne osmine birača koji su glasali na izborima nije zastupljen u Hrvatskom saboru. Broj glasova gubitničkih stranaka može se smanjiti uvjetovanjem izbornim listama sudjelovanje na izborima pravovaljanim potpisima potpore birača izborne jedinice.

Iz analize glasova po zastupniku na izborima vidi se da nejednakost glasova po zastupniku bitno utječe na rezultate izbora. Smatram da zbog nezakonitosti odstupanja broja birača po izbornim jedinicama i zbog neustavnosti XI. i XII. izborne jedinice svi izbori od 2003. godine nisu zakoniti.                                                                                                                                                                    

Venecijanska komisija preporuča uvjetovanje sudjelovanje na izborima kandidatima ili listama kandidata pravovaljanim potpisima do 1 % birača izborne jedinice ili odgovarajućim novčanim pologom( “Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima”).                                                                                                                                 Analizom broja dobivenih glasova marginalnih kandidacijskih lista na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine, koje su dobile manje od 1.400 glasova, može se zaključiti da je Ustavni sud pogriješio ukinućem uvjeta od 1.500 pravovaljanih potpisa potpore birača stranačkim listama za sudjelovanje na izborima. Nezavisne kandidacijske liste moraju skupiti prema važećem zakonu 500 potpisa za sudjelovanje na izborima.                                                                                                             Trebao je biti uvjet za sudjelovanje na izborima minimalno 1.400 pravovaljanih potpisa  potpore birača odnosno 100 po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici koliko moraju skupiti nezavisni kandidati za zastupnike nacionalnih manjina. Smanjio bi se broj izbornih lista, broj glasova gubitničkih lista i zbirna izborna listina bi bila manjeg formata.

ANALIZA GLASOVANJA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2020. GODINE
VLADAJUĆE STRANKE OPORBENE STRANKE
I.J. HDZ… HNS REF. SDP… DP MOST MOŽ. STRIP
I. 49.202 334 311 38.701 15.586 14.134 36.702 11.029
II. 58.046 951 5.475 41.619 22.865 13.395 9.388 5.970
III. 45.038 8.835 8.355 57.557 9.528 4.234 5.124 5.642
IV. 61.204 6.423 346 28.479 23.020 6.705 3.020 2.961
V. 67.345 567 537 27.079 27.878 8.145 2.097 2.305
VI. 55.574 792 0 35.565 16.193 10.267 13.915 5.426
VII. 68.401 847 568 46.722 18.086 12.997 19.949 12.228
VIII. 34.794 713 375 68.808 7.244 8.999 13.130 5.592
IX. 85.075 779 532 30.823 21.353 18.028 4.388 4.761
X. 78.451 1.486 299 39.292 19.740 23.149 8.251 10.356
XI. 17.905 0 0 0 0 3.141 519 129
G11 621.035 21.727 16.798 414.615 181.492 123.194 116.483 66.399
G11 659.560 902.183
XII. 21.934 0
G12 699.399 902.183
Z 66 1 1 41 16 8 7 3
Zk 62 1 0 43 16 8 7 3
Z1 9.410 21.727 16.798 10.113 11.343 15.399 16.640 22.133

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                    I.J. = izborna jedinica,                                                                                                                                                                                  G11 = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u deset općih izbornih jedinica,                                             XII. izborna jedinica = broj birača koji je dao glas izabranim kandidatima u XII. izbornoj jedinici,                                                                                                                                    G12 = zbroj glasova vladajućih ili oporbenih stranaka u dvanaest izbornih jedinica,                                                                                          Z = broj osvojenih  zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih lista,                                                                                                  Zk =  korigirani broj osvojenih  zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih lista koji odgovara prosječnom broju glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica i                                                                                                                                                     z1 = broj glasova po jednom zastupničkom mjestu.                                                                                                                                   Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama u I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić s 677, u II. dobila bi Martina Grman Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V.  izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI.  izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3 907 dobivenih preferencijskih glasova.

KORIGIRANI BROJ ZASTUPNIKA PO IZBORNIM JEDINICAMA OD 2000. DO 2020. GODINE
I.J. 2000. 2003. 2007. 2011. 2015. 2016. 2020.
I. 14 15 14 14 15 15 15
II. 15 15 15 15 15 15 15
III. 14 14 14 14 13 13 13
IV. 13 12 12 12 12 12 12
V. 14 12 13 13 12 12 12
VI. 13 13 13 13 13 13 13
VII. 14 15 15 15 16 16 16
VIII. 14 14 14 14 13 13 13
IX. 14 14 15 15 15 15 15
X. 15 16 15 15 16 16 16
XI. 6 4 5 1 2 2 2
Z 146 144 145 141 142 142 142

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                       I.J. = izborna jedinica i                                                                                                                                                                                      Z = ukupni broj zastupnika u jedanaest izbornih jedinica.                                                                                                          

Utvrđuje se da broj važećih glasova birača u deset izbornih jedinica (I. – X.) iznosi 1.638.563.
Količnik za primjenu članka 41. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor za izračunavanje broja zastupnika u XI. izbornoj jedinici iznosi V1 = V/140 = 11.704, a to je prosječan broj važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Broj zastupnika po izbornim jedinicama od prve do desete jednak je količniku broja važećih glasova izborne jedinice Vi i prosječnog broja važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica Zi = Vi / V1 = Vi / V x 140. Budući da po izbornim jedinicama jako varira broj birača nacionalnih manjina ispravno je računati broj zastupnika izbornih jedinica kao što smo računali do 2007. godine broj zastupnika u XI. izbornoj jedinici.

ANALIZA GLASOVANJA NACIONALNIH MANJINA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2020. GODINE
NM P B1 B2 V N Bi ΔB pi p2 %
1. 186.633 189.461 13.551 13.228 323 11.253 175.910 5,94 7,15
2. 14.048 11.606 2.842 2.807 35 2.807 8.746 24,19 24,49
3. 17.807 17.414 949 890 59 890 16.465 5,11 5,45
4. 14.394 10.534 1.705 1.694 11 1.514 8.829 14,37 16,19
5. 27.962 20.838 4.825 4.772 51 3.745 16.013 17.97 23,15
6. 68.164 45.258 5.481 5.421 56 1.725 39.777 3,81 12,11
Σ 329.008 295.111 29.353 28.812 535 21.934 265.740 11,20 9,95

                                                                 

Oznake:                                                                                                                                                                                                   NM = nacionalne manjine: 1. = srpska, 2. = mađarska, 3. = talijanska, 4. = češka i slovačka, 5. = austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina, 6. = albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska.                                                                                                                                                                           P = broj pripadnika nacionalnih manjina prema popisu travnja 2011. godine,                                                                                      B1 = broj registriranih birača prema Rješenju ministarstva uprave od 1. srpnja 2020. godine,                                                                                                                                             B2 = broj registriranih birača na biračkim mjestima na izborima prema izvješću DIP-a,                                                                                                                                                                                                                                                                        ΔB = B1 – B2 = smanjenje registriranog broja birača na izborima prema broju birača po Rješenju Ministarstva uprave,                                                                                                                                                                         G = B2 = broj birača koji su glasovali za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina 2020. godine,

V = važeći glasovi,                                                                                                                                                                                       N = nevažeći glasovi,                                                                                                                                                                                   B= broj birača koji su glasovali za izabrane zastupnike nacionalnih manjina,                                                                                                pi = Bi / B1 x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su dali glas izabranim zastupnicima izražen u postotcima i                    p2 = B2 / B1 x 100 % = broj birača nacionalnih manjina koji su glasali za kandidate nacionalnih manjina izražen u postotcima od najavljenog broja birača nacionalnih manjina.

Izabrani su glasovima 11.253 birača srpske nacionalne zajednice: 1.Milorad Pupovac s 10.733, 2. Dragana Jeckov s 8.376,  3. Boris Milošević s 7.715, 4. Robert Jankovics kao jedini kandidat mađarske s 2.807, 5. dr. sc. Furio Radin kao jedini kandidat talijanske s 890, 6. Vladimir Bilek s 1.514, 7. Veljko Kajtazi s 3.745 i 8. Ermina Lekaj Paljeskaj s 1.725 glasova.                                                                                                                                Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac  i Furio Radin su svojim glasovanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetuju sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legitimitet. To je prijevara birača. U Hrvatskoj nema fašista niti značajnog broja pristalica ekstremne desnice kako nas glasače i članove Domovinskog pokreta i MOST-a tretiraju: Plenkovićeva interesna zajednica HDZ, SDP, zastupnici nacionalnih manjina i ekstremna ljevica. Mi se zalažemo za osudu svih totalitarnih i nedemokratskih sustava vladavine narodom, za neposrednu demokraciju i osudu “antifašističke” diktature koja traje od 3. siječnja 2000. godine. Ukazujemo na neregularnost svih izbora za Hrvatski sabor od 3. siječnja 2000. godine zbog grube manipulacije popisima birača i nezakonitog odstupanja broja birača od srednje vrijednosti broja birača u više izbornih jedinica od 2000. godine. Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača  odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine.

RASPODJELA BIRAČA I ANALIZA GLASOVANJA U GRADOVIMA I OPĆINAMA S VIŠE OD TRI TISUĆE STANOVNIKA I VIŠE BIRAČA OD STANOVNIKA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 2020. GODINE
Općina / grad S18 B1 B2 G V pHDZ pSDP
1. Dvor                      SM 3.571 4.016 3.395 844 829 37,15 45,71
2. Glina 6.824 7.006 6.824 2.720 2.662 51,16 29,03
3. Sunja 4.220 4.788 4.692 1.753 1.677 55,93 20,87
4. Slunj                      KA 4.174 4.420 4.351 2.060 2.009 63,21 15,33
5. Bednja                   VA 3.484 3.631 3.609 1.473 1.431 53,94 15,30
6. Crikvenica             PG 10.737 11.693 11.494 4.472 4.379 37,88 33,77
7. Čabar 3.198 3.352 3.334 1.264 1.223 28,94 42,60
8. Malinska-Dubašnica 3.586 3.905 3.863 1.396 1.365 35,67 27,61
9. Novi Vinodolski 4.844 5.016 4.970 2.724 2.663 50,16 30,22
10. Omišalj 3.063 3.176 3.128 1.304 1.278 25,89 43,03
11. Vrbovsko 4.170 4.223 4.089 1.572 1.531 42,32 32,91
12. Plitvička Jezera      LS 3.505 3.506 3.322 1.334 1.290 46,35 18,68
13, Senj 6.283 6.329 6.252 3.253 3.163 49,09 19,19
14. Brestovac              PS 3.065 3.282 3.239 1.536 1.485 57,03 16,76
15. Pakrac 6.749 6.998 6.779 2.840 2.759 55,09 22,94
16. Benkovac               ZD 9.289 13.311 13.023 3.749 3.651 57,92 10,05
17. Gračac 2.997 3.940 3.621 856 808 54,57 15,34
18. Obrovac 3.648 5.399 4.950 1.446 1.404 52,20 11,46
19. Preko 4.014 4.044 3.992 1.965 1.921 41,54 29,04
20. Vir 3.872 4.073 4.008 1.579 1.543 37,91 29,03
21. Erdut                     OB 5.817 5.884 5.053 1.166 1.123 41,85 18,69
22. Drniš                     ŠK 6.198 6.284 6.149 3.270 3.188 61,82 7,27
23. Knin 11.590 12.213 11.616 4.015 3.909 52,67 23,27
24. Skradin 3.229 4.134 3.937 1.557 1.519 64,31 8,95
25. Vodice 9.286 9.646 9.518 4.398 4.290 42,21 17,62
26. Drenovci                VS 4.109 4.347 4.215 1.479 1.439 51,00 16,88
27. Gunja 2.882 3.197 2.923 879 846 53,54 22,45
28. Stari Jankovci 3.514 3.631 3.408 1.319 1.287 57,96 8,93
29. Vrbanja 3.162 3.260 3.217 1.263 1.221 56,26 7,28
30. Vukovar 22.631 23.248 21.646 8.410 8.258 37,82 19,84
31. Županja 9.709 10.588 10.436 4.141 4.022 47,16 22,07
32. Gradac                  SD 2.867 3.063 3.026 1.462 1.429 40,65 31,70
33. Hrvace 2.950 3.219 3.190 1.697 1.639 59,24 5,24
34. Makarska 14.261 14.975 14.717 6.283 6.173 39,52 29,36
35. Okrug 3.474 3.914 3.844 1.436 1.416 40,46 22,74

Oznake:                                                                                                                       ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska,  GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,  ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i                                  RH = Republika Hrvatska, S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku ( https:// www.dzs.hr ) 31. prosinca 2018., B1 = broj birača koji je Ministarstvo uprave najavilo Rješenjem o zaključivanju popisa birača 26. lipnja 2020. godine, B= broj birača registriran na izborima 5. srpnja, G = glasovalo, V = važeči glasovi, p = B1 / S18 X 100% = broj birača na 100 stanovnika prema procjeni DZS-u za 31. prosinca 2018. godine,         pHDZ  = broj dobivenih glasova HDZ-e u postotcima od važećih glasova i          pSDP = broj dobivenih glasova SDP-e u postotcima od važećih glasova.

HDZ… je pobijedio u 32 grada ili općine s više birača od stanovnika, a SDP… u Dvoru, Čabru i Omišlju.

Mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. inž. elektr.

 

 


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Politika