By Izborne jedinice kao jedan od važnijih dijelova izbornog sustava u Republici Hrvatskoj regulirane
su Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga sabora
koji se nije mijenjao od prosinca 1999. godine kad je i donesen. U međuvremenu su održana sedam ciklusa parlamentarnih izbora (2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016. i 2020. godine ) prema postojećim izbornim jedinicama. U Republici Hrvatskoj imamo 10 općih izbornih jedinica, a u svakoj općoj izbornoj jedinica bira se 14 zastupnika. K tome, postoji izborna jedinica za nacionalne manjine koja čini područje cijelog teritorija Republike Hrvatske i izborna jedinica za tzv. dijasporu, tj. državljane bez prijavljenog prebivališta u Hrvatskoj.
Sukladno Zakonu o izboru zastupnika, broj birača u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati
više od ± 5 %, a pri određivanju izbornih jedinica mora se voditi računa o zakonom utvrđenim
područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Već iz navedenih odredbi može se
primijetiti da Zakon o izbornim jedinicama nije poštivao odrednice Zakona o izboru zastupnika
jer izborne jedinice ne prate administrativno-teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske. Tako su
primjerice Grad Zagreb i Zagrebačka županija podijeljeni na 4 dijela koja pripadaju različitim izbornim jedinicama, a VII. izborna jedinica se prostire od zapadnog dijela Zagreba do gradova: Bakra, Novog Vinodolskog, Delnica i drugih jedinica lokalne samouprave i u Primorsko-goranskoj županiji. U tom smislu, izborna jedinica ne predstavlja smislenu teritorijalnu cjelinu koja bi adekvatno reprezentirala volju birača određenog teritorijalnog dijela Hrvatske i određene izborne jedinice.
Izborne jedinice nisu se usklađivale s promjenama u broju birača i migracijskim kretanjima
pa su već 2007. godine na nejednaku težinu glasa na parlamentarnim izborima upozoravali
stručnjaci, organizacije civilnog društva, Državno izborno povjerenstvo (DIP), OESS i Ustavni
sud. Naime, odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama više od dozvoljenih
± 5% ugrožava poštenje izborne utakmice i ozbiljno dovodi u pitanje jednakost biračkog prava
s obzirom da je za jedan mandat u jednoj općoj izbornoj jedinici bilo je potrebno mnogo više
glasova nego u drugoj općoj izbornoj jedinici. Osam od 10 sadašnjih izbornih jedinica odstupa po broju birača više od zakonski dopuštenih granica od 2011. godine. Od naputka Ustavnog suda prosinca 2010. godine sve vlade Republike Hrvatske imale su dovoljno vremena promijeniti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je u prosincu 2010. godine u svom Izvješću o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim
jedinicama istaknuo sljedeće: „O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim
jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i
zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. 121314
Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu
ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno
i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata
u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti. Dodatno,
Ustavni sud ističe da ne postoje propisana pravila o posebnom postupku i tijelima nadležnima
za neprekidno i trajno praćenje te izradu izvješća o potrebi periodičnog usklađivanja područja
granica općih izbornih jedinica. Sukladno podacima o broju birača na izborima za Hrvatski sabor 2015., 2016. i 2020. godine i dalje se vide značajna odstupanja od zakonom propisanog postotka ±5%.
Ovi podaci govore da je nužno nastaviti sa sređivanjem evidencije prebivališta, ali i hitnom izmjenom izbornih jedinica.
Ustavni sud je trebao ukinuti Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor kako bi prisilio vladajuću većinu da uskladi odstupanja broja birača sa Zakonom.
Zbog grubog odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva svi izbori od 3. siječnja 2000. godine su neregularni. Izbori za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. Godine nisu regularni zbog viška oko 320 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača od Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na nejednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII. izborna jedinica su neustavne. Plenković je odgovoran kao predsjednik Vlade za neregularnost izbora 5. srpnja 2020. godine. Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica ili prema broju glasova u izbornim jedinicama kako preporuča Venecijanska komisija. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika Pupovčevih etnobisznismena i Štromara iz HNS-e. Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama imali bismo: 15 zastupnika u I. i II., 13 u III., 12 u IV. i V. 13 u VI. 16 u VII. 13 u VIII., 15 u IX. i 16 u X. izbornoj jedinici. U I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grhat Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V. izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI. izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova. Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 14,97 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” za promjenu izbornih načela 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative. Birači srpske nacionalnosti mogu dati suprotno načelu jednakosti glasa birača glas jednom do trojici kandidata za izbor svoja tri zastupnika u Hrvatskom saboru. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birača što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije. Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 birača nacionalnih manjina ili 3.669 birača po zastupniku. U deset općih izbornih jedinica prosječno je glasovalo 11.977 birača po zastupniku. Samo 7,15% birača srpske manjine je glasovalo u XII. izbornoj jedinici. Izabranim zastupnicima je dalo glas na izborima samo 5,94% birača srpske etničke manjine. Samo oko četrnaestine registriranih birača srpske manjine je glasovalo za kandidate srpske etničke manjine. Birači etničkih manjina imaju vrlo mali interes za izbor svojih zastupnika te bi trebalo ukinuti posebne izborne jedinice tako da birači s prebivalištem u Hrvatskoj biraju 36 zastupnika većinskim izbornim sustavom, a svi birači s hrvatskim državljanstvom 24 zastupnika razmjernim izbornim sustavom u izbornoj jedinici uključivši i dijasporu i 60 zastupnika u tri izborne jedinice u Hrvatskoj . Ukupno bi sabor imao 120 zastupnika.
TRI ILI ŠEST IZBORNIH JEDINICA U HRVATSKOJ KAO OPTIMALNA PODJELA NA IZBORNE JEDINICE U HRVATSKOJ S TRI NUTS 2 STATISTIČKE REGIJE
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice kod mješovitog izbornog sustava sa 20 zastupnika po izbornoj jedinici bila je optimalna podjela Hrvatske na izborne jedinice kod podjele na dvije NUTS 2 statističke regije za vrijeme Vlade Zorana Milanovića. U izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala birače s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu birali bismo 24 zastupnika, a 36 zastupnika birali bismo većinski tako da županije imaju barem jednog zastupnika. Kod čistog razmjernog izbornog sustava optimalna je podjela Hrvatske bila na šest izbornih jedinica po 16 zastupnika. Izborni prag od 4,4% je optimalan za 16 zastupnika po izbornoj jedinici. Koalicijska vlada Andreja Plenkovića je 9. prosinca 2019. godine podijelila Hrvatsku na četiri statističke regije za potrebe Eurostata i povlačenje sredstava iz kohezijskih fondova Europske unije za razvoj regija i to na: Panonsku Hrvatsku, Jadransku Hrvatsku, Grad Zagreb i Sjevernu Hrvatsku. Statističke regije NUTS 2 prema preporukama Eurostata trebaju imati između osamsto tisuća i tri milijuna stanovnika. Sjeverna Hrvatska je od popisa 2011. do 31. prosinca 2019. godine izgubila 40.918 stanovnika. Ima li ona sada dovoljno stanovnika? Bolja bi bila podjela Hrvatske na tri NUTS 2 statističke regije tako da Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Zagrebačka županija čine jednu NUTS 2 statističku regiju, a Panonskoj Hrvatskoj da se pridruže Koprivničko-križevačka i Međimurska županija. Tako bismo dobili s Jadranskom Hrvatskom tri statističke regije s najvećim odstupanjem broja stanovnika od prosjeka unutar granica ±10% od popisa 2001. do 31. prosinca 2019. godine.
Tri neadministrativne statističke regije HR NUTS 2 bile bi izborne jedinice i statističke regije s oko trećine stanovnika Hrvatske prema popisu 2011. godine, a svaku statističku regiju mogli bismo podijeliti na dvije izborne jedinice ( jedinice područne samouprave = županije ) s podjednakim brojem stanovnika.
Republika Hrvatska bi uz zadržavanje čistog razmjernog izbornog sustava trebala imati 6 izbornih jedinica u Hrvatskoj koje bi davale u Hrvatski sabor ukupno 96 zastupnika raspodijeljene razmjerno broju stanovnika ili broju birača koji su glasovali po izbornim jedinicama s izbornim pragom od 4 % u kojima bi birači s prebivalištem u izbornoj jedinici birali kandidate s prebivalištem u izbornoj jedinici, a u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve birače s prebivalištem u Hrvatskoj i iseljeništvu birali bismo 24 zastupnika s izbornim pragom od 3% u kojoj bi svoje aktivno i pasivno biračko pravo konzumirali svi državljani s pravom glasa. Hrvatski sabor bi imao ukupno 120 = 96 + 24 zastupnika. Sukladno zahtjevima referendumske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” stranke bi trebale samostalno nastupati na izborima uz ispunjenje uvjeta potpore sto pravovaljanih potpisa potpore birača s prebivalištem u izbornoj jedinici za sudjelovanje na izborima. Stranke koje imaju više od dvanaest tisuća članova ne bi morale skupljati potpise potpore za sudjelovanje na izborima. Stranke bi mogle sklopiti predizborni koalicijski sporazum, a u tom slučaju bi se njihovi glasovi zbrajali za raspodjelu zastupničkim mjesta. Razdioba zastupničkih mjesta koja bi koalicija dobila na stranke koalicije provela bi se D’ Hondtovom metodom. U izbornim jedinicama birali bismo razmjernim izbornim sustavom između 14 i 24 zastupnika kako bismo ispunili veću razmjernost i omogućili provedbu preferencijskog glasovanja. Kandidati koji bi dobili 2% preferencijskih glasova od broja glasova koje je dobila njihova kandidacijska lista napredovali bi na listi. Birači bi mogli dati dva preferencijska glasa.
U posebnoj XII. izbornoj jedinici birači nacionalnih manjina se prilikom preuzimanja listića moraju deklarirati kao glasači za kandidate nacionalnih manjina što je mnogima neugodno pa glasaju većinom u općim izbornim jedinicama. Zbog toga sam predložio ukidanje posebnih izbornih jedinica i smanjenje izbornog praga.
Prema Kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima u 2.4. Ravnopravnost i nacionalne manjine:
a. Treba dozvoliti rad stranaka koje zastupaju nacionalne manjine.
b. Posebna pravila kojima se nacionalnim manjinama jamče rezervirana mjesta ili koja
predviđaju odstupanja od uobičajenih kriterija raspodjele zastupničkih mjesta za stranke
koje zastupaju nacionalne manjine (npr. odstupanje od obaveznog kvoruma) u načelu
nisu u suprotnosti s jednakim pravom glasa.
c. Ni kandidati ni birači ne smiju biti u obavezi da deklariraju svoju pripadnost
nacionalnoj manjini. Broj pripadnika nacionalnih manjina po statističkim regijama i izbornim jedinicama dat je u II. tablici. U Jadranskoj Hrvatskoj je bilo 3,94% pripadnika srpske manjine i 3,99% ostalih manjina, u Gradu Zagrebu 2,22% srpske manjine i 3,04% ostalih manjina ili ukupno 5,26% nacionalnih manjina, a u Hrvatskoj 4,36% i ostalih 3,32% prema popisu stanovnika 2011. godine. Nezavisne kandidacijske liste kandidata nacionalnih manjina mogle bi nastupati u svim izbornim jedinicama razmjernog izbornog sustava s najmanje šest kandidata. U izbornoj jedinici koja obuhvaća birače s prebivalištem u Hrvatskoj i u iseljeništvu kandidacijske liste iseljenika mogle bi sudjelovati na izborima s najmanje šest kandidata koji imaju ili su imali prebivalište izvan Hrvatske.
Posvetiti više brige županijama uz granice s Mađarskom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom zbog velikih gubitaka stanovnika
Statistička regija Panonska Hrvatska koja obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku županiju je od popisa 2001. godine do 31. prosinca 2019. godine izgubila 291.308 stanovnika, a Hrvatska 379.295. Dakle, Panonska Hrvatska = PH je izgubila 76,8% od ukupnih gubitaka stanovništva Hrvatske. Sve županije koje obuhvaća Panonska Hrvatska imale su na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine preko devetsto birača na tisuću stanovnika, a Panonska Hrvatska 939. Broj punoljetnika na tisuću stanovnika Hrvatske 31. prosinca 2019. godine bio je 828. Panonska Hrvatska je imala 111 birača više od broja punoljetnika na tisuću stanovnika odnosno ukupno 117.683 birača više od broja stanovnika. Hrvatska je imala 300.304 birača više od broja stanovnika. Panonska Hrvatska je gubila godišnje prosječno 15.593 stanovnika. Gruba manipulacija brojem birača i gubitak stanovništva je pitanje nacionalne sigurnosti. Predložena NUTS 2 statistička regija Središnja, Sjeverna i Istočna Hrvatska je od popisa stanovnika 2001. do 31. prosinca 2019. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku izgubila 319.185 stanovnika odnosno 84,15% od ukupnog gubitka stanovnika Hrvatske. Broj stanovnika I. NUTS 2 statističke regije je smanjen s 1.594.410 na 1.275.225 stanovnika od popisa 2001. godine do 31. prosinca 2019. godine, a Hrvatske s 4.437.460 na 4.058.165 stanovnika ( I. tablica ).
| I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA PO ŽUPANIJAMA OD POPISA 2001. DO 31. PROSINCA 2019. GODINE I PRIJEDLOG PODJELE HRVATSKE NA TRI NUTS 2 STATISTIČKE REGIJE TE PODJELE NA TRI I ŠEST IZBORNIH JEDINICA | |||||||
| NUTS 2 STATISTIČKA REGIJA SREDIŠNJA, SJEVERNA I ISTOČNA HRVATSKA | |||||||
| ŽUP | S1 | S11 | S19 | ΔS1 | p | ΔS2 | Zv |
| BB | 133.084 | 119.764 | 105.554 | -27.530 | -11,87 | -14.210 | 1 |
| KK | 124.467 | 115.584 | 105.886 | -18.581 | -8,39 | -9.698 | 1 |
| ME | 118.426 | 113.804 | 109.130 | -9.296 | -4,11 | -4.674 | 1 |
| OB | 330.506 | 305.032 | 270.877 | -59.629 | -11,20 | -34.155 | 3 |
| VP | 93.389 | 84.836 | 72.843 | -20.546 | -14,14 | -11.993 | 1 |
| I.1. | 799.872 | 739.020 | 664.290 | -135.582 | -10,11 | -74.730 | 7 |
| BP | 176.765 | 158.575 | 136.429 | -40.336 | -13,97 | -22.146 | 1 |
| KA | 141.787 | 128.899 | 114.804 | -26.983 | -10,93 | -14.095 | 1 |
| PS | 85.831 | 78.034 | 65.614 | -20.217 | -15,92 | -12.420 | 1 |
| SM | 185.387 | 172.439 | 144.599 | -40.788 | -16,14 | -27.840 | 1 |
| VS | 204.768 | 179.521 | 149.489 | -55.279 | -16,73 | -30.032 | 1 |
| I.2. | 794.538 | 717.468 | 610.935 | -183.603 | -14,85 | -106.533 | 5 |
| I. | 1.594.410 | 1.456.488 | 1.275.225 | -319.185 | -12,45 | -181.263 | 12 |
| NUTS 2 JADRANSKA HRVATSKA | |||||||
| IS | 206.344 | 208.055 | 209.955 | 3.611 | 0,91 | 1.900 | 2 |
| LS | 53.677 | 50.927 | 44.346 | -9.331 | -12,92 | -6.581 | 1 |
| PG | 305.505 | 296.195 | 281.945 | -23.560 | -4,81 | -14.250 | 2 |
| ZD | 162.045 | 170.017 | 168.055 | 6.010 | -1,15 | -1.962 | 1 |
| II.1. | 727.571 | 725.194 | 704.301 | -23.270 | -2,88 | -20.893 | 6 |
| DN | 122.870 | 122.568 | 122.449 | -421 | -0,10 | -119 | 1 |
| SD | 463.676 | 454.798 | 448.153 | -15.523 | -1,46 | -6.645 | 4 |
| ŠK | 112.891 | 109.375 | 98.899 | -13.992 | -9,58 | -10.476 | 1 |
| II.2. | 699.437 | 686.741 | 669.501 | -29.936 | -2,51 | -17.240 | 6 |
| II. | 1.427.008 | 1.411.935 | 1.373.802 | -53.206 | -2,70 | -38.133 | 12 |
| NUTS 2 ZAGREBAČKA STATISTIČKA REGIJA | |||||||
| GZ | 779.145 | 790.017 | 809.235 | 30.090 | 2,43 | 19.218 | 7 |
| III.1. | 779.145 | 790.017 | 809.235 | 30.090 | 2,43 | 19.218 | 7 |
| KZ | 142.432 | 132.892 | 124.407 | -18.025 | -6,38 | -8.485 | 1 |
| VA | 184.769 | 175.951 | 165.885 | -18.884 | -5,72 | -10.066 | 1 |
| ZG | 309.696 | 317.606 | 309.611 | -85 | -2,52 | -7.995 | 3 |
| III.2. | 636.897 | 626.449 | 599.903 | -36.994 | -4,24 | -26.546 | 5 |
| III. | 1.416.042 | 1.416.466 | 1.409.138 | -6.904 | -0,52 | -7.328 | 12 |
| RH | 4.437.460 | 4.284.889 | 4.058.165 | -379.295 | -5,29 | -226.724 | 36 |
Oznake:
ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska, ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska, PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska, ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka, RH = Republika Hrvatska, S1 = broj stanovnika popisan 2001. godine, S11 = broj stanovnika popisan 2011. godine, S19 = broj stanovnika prema procijeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2019. godine, ΔS1 = S19 – S1 = promjena broja stanovnika 31. prosinca 2019. godine prema popisu stanovnika 2001. godine, ΔS2 = S19 – S11 = promjena broja stanovnika 31. prosinca 2019. godine prema popisu stanovnika 2011. godine, p = ΔS2 / S11 x 100% = promjena broja stanovnika na sto stanovnika popisanih 2011. godine ( predznak – odgovara smanjenju broja stanovnika, a bez predznaka povećanju broja stanovnika do 31. prosinca 2019. godine u odnosu na popis 2011. godine ), IJ = izborna jedinica: I.1. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Međimursku, Osječko-baranjsku i Virovitičko-podravsku županiju, I.2. obuhvaća: Brodsko-posavsku, Karlovačku, Požeško-slavonsku, Sisačko-moslavačku i Vukovarsko-srijemsku županiji, I. je NUTS 2 statistička regija i izborna jedinica Središnja i Sjeverna Hrvatska koja obuhvaća I.1. i I.2. izborne jedinice, II.1. obuhvaća: Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju, II.2. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju, II. = Statistička NUTS 2 regija i izborna jedinica Jadranska Hrvatska koja je podijeljena na dvije izborne jedinice:I I.1. i II.2. kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica, III.1. obuhvaća Grad Zagreb, III.2. obuhvaća Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju, III. je NUTS 2 Zagrebačka statistička regija i izborna jedinica koja obuhvaća: II.1. i II.2. izborne jedinice i Zv = broj zastupnika po županijama koje bismo birali većinski kod mješovitog izbornog sustava.
| II. UDIO NACIONALNIH MANJINA U SASTAVU STANOVNIŠTVA PREMA POPISU 2011. GODINE I PODJELE HRVATSKE NA TRI NUTS 2 STATISTIČKE REGIJE I NA TRI ILI ŠEST IZBORNIH JEDINICA | ||||||||||
| IJ | S | P1 | P2-6 | Pm | p1 | p2-6 | pm | p | Z3r | Z6r |
| I.1. | 739.020 | 38.798 | 33.844 | 72.642 | 5,25 | 4,58 | 9,83 | 3,48 | 16 | |
| I.2. | 717.468 | 71.038 | 20.738 | 91.776 | 9,90 | 2,89 | 12,79 | 0,46 | 16 | |
| I. | 1.456.488 | 109.836 | 54.582 | 164.418 | 7,54 | 3,75 | 11,29 | 1,97 | 20 | 32 |
| II.1. | 725.194 | 37.227 | 46.511 | 83.738 | 5,13 | 6,41 | 11,54 | 1,55 | 16 | |
| II.2. | 686.741 | 18.410 | 9.767 | 28.177 | 2,68 | 1,42 | 4,10 | -3,84 | 16 | |
| II. | 1.411.935 | 55.637 | 56.278 | 111.915 | 3,94 | 3,99 | 7,93 | -1,15 | 20 | 32 |
| III.1. | 790.017 | 17.526 | 24.024 | 41.550 | 2,22 | 3,04 | 5,26 | 10,62 | 18 | |
| III.2. | 626.449 | 3.634 | 7.221 | 10.855 | 0,58 | 1,15 | 1,73 | -12,28 | 14 | |
| III. | 1.416.466 | 21.160 | 31.245 | 52.405 | 1,49 | 2,21 | 3,70 | -0,82 | 20 | 32 |
| RH | 4.284.889 | 186.633 | 142.105 | 328.778 | 4,36 | 3,32 | 7,68 | – | 60 | 96 |
Oznake:
IJ = izborna jedinica, S = broj stanovnika popisan 2011. godine, I.1. obuhvaća: Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Međimursku, Osječko-baranjsku i Virovitičko-podravsku županiju, I.2. obuhvaća: Brodsko-posavsku, Karlovačku, Požeško-slavonsku, Sisačko-moslavačku i Vukovarsko-srijemsku županiji, I. je NUTS 2 statistička regija i izborna jedinica Središnja i Sjeverna Hrvatska koja obuhvaća I.1. i I.2. izborne jedinice, II.1. obuhvaća: Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju, II.2. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju, II. = Statistička NUTS 2 regija i izborna jedinica Jadranska Hrvatska koja je podijeljena na dvije izborne jedinice:I I.1. i II.2. kod podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica, III.1. obuhvaća Grad Zagreb, III.2. obuhvaća Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i Zagrebačku županiju, III. je NUTS 2 Zagrebačka statistička regija i izborna jedinica koja obuhvaća: II.1. i II.2. izborne jedinice, NM = grupe nacionalnih manjina: 1. = srpska, 2. = mađarska, 3. = talijanska, 4. = češka i slovačka, 5. = austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina, 6. = albanska, bošnjačka, crnogorska, makedonska i slovenska, p = Si / Spr x100% = odstupanje od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica u postotcima, Si = broj stanovnika izborne jedinice, S3pr = Srh /3 = prosječni broj stanovnika kod tri izborne jedinice, S6pr = Srh / 6 = prosječni broj stanovnika kod šest izbornih jedinica, Z3r = broj zastupnika koji se bira razmjerno po izbornoj jedinici kod mješovitog izbornog sustava s tri izborne jedinice u Hrvatskoj za razmjerni izborni sustav i Z6r = broj zastupnika koji se bira po izbornoj jedinici kod čistog razmjernog izbornog sustava s podjelom Hrvatske na šest izbornih jedinica u Hrvatskoj. Broj zastupnika po izbornim jedinicama izračunao sam razmjerno broju stanovnika prema popisu 2011. godine
mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.
