By Koliko još ubijenih, opljačkanih i prevarenih ljudi mora stradati da bi pravosuđe konačno počelo donositi presude koje neće štititi počinitelje, nego društvo i građane?
Kada osoba brutalno oduzme nečiji život, kada žrtvu izbode više puta nožem, kada otvoreno prijeti da će ponovno počiniti isto zlo, svaka ozbiljna i odgovorna država postavlja jedno jednostavno pitanje, kako zaštititi društvo da se takav zločin nikada više ne ponovi?
Nažalost, u Hrvatskoj prečesto gledamo suprotan obrazac. Blage kazne, dugotrajni procesi, proceduralna opravdanja i beskrajno prebacivanje odgovornosti između institucija stvaraju dojam sustava koji ne ulijeva sigurnost, nego strah i nepovjerenje. Građani sve češće imaju osjećaj da je život poštenog čovjeka postao manje vrijedan od formalizma i birokratske hladnoće.
Svirepo ubojstvo 19-godišnjeg mladića u Drnišu ponovno je otvorilo bolno pitanje odgovornosti sustava. Koliko je upozorenja bilo potrebno? Koliko ranijih propusta? Koliko puta moramo slušati iste izjave o “institucionalnim analizama”, “utvrđivanju okolnosti” i “potrebi poboljšanja sustava”, dok se tragedije ponavljaju?
U pravno uređenoj i politički odgovornoj državi ovakvi slučajevi ne bi završavali samo konferencijama za medije i izražavanjem sućuti. Javnost bi sa pravom očekivala političku i institucionalnu odgovornost, ozbiljnu reviziju rada sustava te jasno preispitivanje odluka koje su možda omogućile da opasni pojedinci ponovno ugroze ljudske živote.
Nijedna država ne može biti snažna ako njezini građani žive sa osjećajem da represivni i pravosudni sustav ne sprječava ponavljanje najtežih zločina, nego ponekad ostavlja prostor da se oni ponove. Povjerenje u institucije ne gradi se riječima, nego djelima. A kada tragedije postanu obrazac, građani imaju pravo tražiti odgovore, odgovornost i promjene. Jer pitanje više nije samo tko je počinio zločin. Pitanje je i jesmo li kao društvo učinili dovoljno da ga spriječimo.
Država koja ne uspije zaštititi svoje građane od ponavljanja najtežih zločina mora se zapitati kome njezine institucije uopće služe, pravdi ili opravdanjima?
U Zagrebu, 18. 05. 2026.
Predsjednik BUZ:
Milivoj Špika prof.
