By Ako je od 1,24 milijuna umirovljenika njih više od 700 tisuća sa mirovinama manjim od 600 eura onda je riječ o pravoj epidemiji siromaštva među hrvatskim umirovljenicima, epidemiji za koju aktualna Vlada ne želi „pripisati“ lijek. Uz konstantno držanje naroda u bijedi, uz isto tako uskraćivanje ili friziranje informacija, što Vlada AP uz skupi PR uporno radi, je zapravo najgori oblik nasilja, što je već davno kazao svima poznati Mahatma Gandhi.
Uz sve moguće hvalospjeve koji sa stvarnim stanjem nemaju nikakve veze, nema dvojbe da su današnje prosječne mirovine nedostatne čak i za neki skroman život većine umirovljenika. Isto tako nema dvojbi da je takvom stanju jedan od glavnih razloga konstantno zakidanje mirovina prilikom redovitih polugodišnjih usklađivanja.
Samo zato jer se mirovine nisu usklađivale sa 100% u odnosu na rast plaća, mirovine su do kraja 2025. godine zaostale za točno 30,46% za rastom plaća. To se naravno nije dogodilo slučajno već primjenom opakog plana sa ciljem siromašenja građana kako bi se sa njima što lakše moglo manipulirati. Zbog izostanka informacija mnogi umirovljenici, kao i oni koji će to biti, uopće ne shvaćaju što bi za njihove mirovine značila korekcija sadašnje vrijednosti AVM-a od 14,84 euro na vrijednost koja bi uz 100%-tno praćenje rasta plaća trebala biti cca 19,50 eura.
Kada navedeno stavimo u aktualne podatke o prosječnim mirovinama uz određeni staž, koji su prije koji dan izneseni u objavi na umirovljeničkom portalu mojevrijeme.hr onda se može lako razumjeti koliko su mirovine po općim propisima (radničke) zakinute. U podacima koji slijede svi će te se pronaći sa svojim mirovinama, stoga krenimo od podatka po kojem imamo cca 710 tisuća korisnika starosnih (radničkih) mirovina uz prosječan staž od 35 godina i prosječnu mirovinu od 550 eura. Da je usklađenje sa rastom plaća rađeno pravedno odnosno onoliko posto koliko su rasle plaće, onda bi danas umjesto trenutne prosječne „radničke“ mirovine koja je 550 eura, iste već bile na razini cca 720 eura…
Idemo dalje radi onih koje zanimaju izračuni, umirovljenika sa manje od 20 godina staža je cca 82 tisuće i primaju prosječnu mirovinu 387 eura, a sa korigiranim AVM-om bi njihova prosječna mirovina narasla na prosječnih preko 500 eura…
60 tisuća je umirovljenika je sa radnim stažom 20 – 24 godine uz prosječnu mirovinu od 476 eura, a uz korigirani AVM njihova mirovina bi bila prosječnih cca 620 eura
Između 25 – 29 godina staža je 65 tisuća umirovljenika sa prosječnom mirovinom 595 eura, a sa korigiranim AVM bi to bilo prosječnih cca 780 eura
Sa točno 30 godina staža je 40 tisuća umirovljenika uz prosječnu mirovinu od 647 eura, a sa korigiranim AVM bi to bilo prosječnih cca 850 eura
Sa 31 do 34 godine staža je 90 tisuća umirovljenika sa prosječnom mirovinom od 657 eura, a sa korigiranim AVM bi im mirovina narasla na prosječnih cca 860 eura
Sa radnim stažom od 35 -39 godina je 190 tisuća umirovljenika sa prosječnom mirovinom od 785 eura, a sa korigiranim AVM bi im mirovina narasla na prosječnih iznad 1.000 eura
Sa 40 i više godina radnim stažom ima 180 tisuća umirovljenika sa prosječnom mirovinom od 929 eura, ali bi uz korigirani AVM njihove mirovine narasle na prosječnih cca 1.200 eura.
Sa 46 i više godina staža ima tek 20-tak tisuća umirovljenika uz prosječnu mirovinu od 1.129 eura, no njihova bi mirovina uz korigirani AVM narasla na prosječnih cca 1.500 eura
Da je kod umirovljenika bilo samo malo više brige o sebi samima, ili da su na prošlim parlamentarnim izborima sa dovoljnim brojem glasova podržali BUZ, mirovine bi već bile na onim većim navedenim iznosima. Nažalost umirovljenici su 2024. godine izabrali ono što imamo danas, i što opisujemo kao nikada lošiji materijalni položaj umirovljenika, dakle siromaštvo.
Umirovljenici nisu siromašni zato što su premalo radili, nego zato što su mirovine sustavno godinama zaostajale za rastom plaća. Rješenje postoji, pravedno usklađivanje mirovina i korekcija AVM-a, ali bez pritiska građana i bez političke volje promjene neće doći. Samo o umirovljenicima ovisi hoće li se zajedno sa nama (BUZ) boriti za promjene, ili će i dalje na društvenim mrežama kukati uz čekanje da netko drugi riješi njihove (naše) probleme.
BUZ nudi rješenja, ali bez podrške birača, posebno umirovljenika, neće biti promjena…
U Zagrebu, 09. 07. 2026.
Predsjednik BUZ:
Milivoj Špika prof.
