By Polazna teza: uprkos djelovanju odmetničkih oružanih grupacija s ciljem rušenja države Hvatske na unutarnjem planu i sve učestalijih savezničkih zračnih napadaja na hrvatske ciljeve, državne vlasti i ustanove su djelovale kao da će Nezavisna Država Hrvatska tisućljeta trajati.
- Naputak o izradbi gradskih i obćinskih proračuna za 1943. godinu:
Naputak o načinu izradbe gradskih i obćinskih proračuna za 1943. godinu donesen je 23. listopada 1942. i podpisan od Ministra unutarnjih poslova dra Ante Nikšića i Državnog prabilježnika – Državnog ministra dra Mirka Puka. (Detaljnije vidjeti: Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i propisi. Proglašene od 27. listopada do 14. studenog 1942. Knjiga XXV.(Svezak 241.-250.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada knjižare sv. kugli, Zagreb, Br. 3263, str. 1-49) Prema Naputku, gradski i obćinski proračuni imaju tri osnovna dijela: a) proračun uprave, b) proračun poduzeća i c) proračun zaklada. Cilj Upustva je planiranje stvarnih prihoda i troškova bez uljepšavanja za 1943. godinu. Redovni proračun sadržava izdatke za redovite potrebe zajedno s pokrićem tih izdataka. U izvanredni proračun uvrštavaju se svi izdatci koji su namijenjeni za pokriće izvanrednih potreba gradova i obćina. Upustva su jednostavna i nisu odlikovana pretjeranim normativizmom u svrhu planiranja realnog i ostvarivog proračuna. Otuda je u Upustvu zabranjeno prebacivanje redovnih izdataka u izvanredni proračun. (Isti izvor, str. 6) Glavne stavke redovitog proračuna su prvo, tekući izdatci, koji se svake godine ponavljaju u približno jednakoj visini, drugo, jednokratni izdatci, u koje treba uvrstiti sve ostale redovite izdatke. (Isti izvor, str. 7) Upustvo predviđa diobu na osobne i stvarne izdatke i u osobne izdatke se uvršćuju svi izdatci za službenike, mirovine, stanarine, nagrade, odštete te izdatci za prekovremeni rad i slično. Svi ostali izdatci smatraju se stvarnim izdatcima. (Isto, str. 8) Dakle, dok su nove hrvatske vlasti na jednoj strani stvarale i gradile, na drugoj strani su odmetničke oružane grupacije rušile i razarale postojeća materijalna dobra a saveznički vojni zrakoplovi uništavali hrvatske gradove.
- Mirovine obitelji državnih službenika:
Zakonska odredba o mirovinama obitelji službenika hrvatskih državnih željeznica, koji su u vršenju svoje službe poginuli od odmetnika, donesena je 23. listopada 1942. godine (Isti izvor, str. 58-60), prema kojoj obitelji službenika hrvatskih državnih željeznica, koji u vršenju službe u oružanoj sili NDH, odnosno u službi ustaških pričuvnih bojni, ili u vršenju svoje službe, pogine ili umre od posljedica rana, zadobivenih u borbi s odmetnicima, priznaje se obiteljska mirovina. (Isto, čl. 1., str. 58)
- Zimsko i ljetno računanje vremena u NDH:
Odredba o trajanju zimskog i ljetnjeg vremena na čitavom području NDH za godinu 1942./1943. nastupa danom 2. studenog 1942. godine, (Isti izvor, str. 60-61) prema kojoj zimsko vrijeme nastupa danom 2. studenog 1942. u 3 sata, a traje do 29. ožujka 1943. godine u dva sata, kada nastupa ljetnje vrijeme, koje traje do 2. studenog 1943. godine. Kazaljke na satovima imadu se dne 2. studenog 1942. godine u tri sata pomaknuti za jedan sat natrag, a dne 29. ožujka 1943., u dva sata za jedan sat naprijed. (Isti izvor, čl. 1., str. 60)
- Uređenje pitanja rada nedjeljom i blagdanima:
Zakonska odredba o radu i radnom vremenu nedjeljom i blagdanima, donesena je 23. listopada 1942. godine. (Isti izvor, str. 106-109) kojom se ovlašćuje ministar unutarnjih poslova da može prema potrebi naredbama uvesti radno vrijeme i rad nedjeljom i blagdanima. U Obrazloženju (Isti izvor, str. 110-112) se naglašava da je u željezničkom prometu nastao veliki zastoj zbog toga što se na željezničkim postajama nije vršio iztovar i otpremanje pristigle vagonske robe nedjeljom i blagdanim a da se u susjednim i prijateljskim državama cjelokupan rad u prometu odvija i nedjeljom i blagdanima, zbog čega nastaje gomilanje vagona na hrvatskim postajama što je smetnja u redovnom prometu s inozemstvom. Otuda se ovlašćuje ministar unutarnjih poslova da može odrediti prekovremeni rad nedjeljom i blagdanima.
Naredba Ministarstva unutarnjih poslova o iztovaru i prievozu vagonske robe nedjeljom i blagdanima (Isti izvor, str. 120-122) donesena je 28. listopada 1942. godine, prema kojoj sva priradna poduzeća i ustanove u gradovima Zagrebu, Karlovcu, Osieku, Slavonskom Brodu, Vinkvcima, Zemunu, Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, Dubrovniku, Zenici i Metkoviću, su dužna ovu robu iztovariti iz vagona i prevesti u svoja skladišta i nedjeljom i blagdanima, osim Božića (prvi dan), Uzkrsa (prvi dan), Duhova (prvi dan), Nove Godine, 10. travnja, Dana rada i 20. lipnja, te osim Bajrama (prvi dan) u gradovima Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Banjoj Luci i Slav. Brodu.
- Podržavljenje židovske imovine:
Zakonska odredba o podržavljenju židovske imovine, donesena je 30. listopada 1942. godine (Isti izvor, str. 133-141) i prema istoj, sav imetak i sva imovinska prava osoba, koje se u smislu točke 3. zakonske odredbe o rasnoj pripadnosti od 30. travnja 1941. godine, smatra židovima, postaju proglašenjem ove zakonske odredbe vlasništvo NDH s djelovanjem od dana 10. veljače 1941. godine. (Isto, čl. 1., str. 133) S podržavljenom imovinom upravlja ministarstvo Državne riznice, odjel za državnu imovinu, navjeru i dugove, ured za podržavljeni imetak. (Isto, čl. 2., str. 133)
U ovom razdoblju, ministar unutarnjih poslova je dr. Ante Nikšić (1892.-1962.) a dr. Andrija Artuković je preuzeo Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja. (Isti izvor, str. 141) Ministar narodne prosvjete u ovom razdoblju je bio dr. Mile Starčević (1904.-1953.). (Isto, str. 217)
- Školski život sredinom 1942. u NDH:
U školskoj godini 1942., školski rad i ukupno obrazovno djelovanje bilo je otežano zbog sve učestalijeg rušilačkog djelovanja odmetničkih oružanih skupina koje su ciljano palile i uništavale školske zgrade i državnu imovinu, s ciljem stvaranja stanja opće nesigurnosti i kako bi nesigurne i lakovjerne staleške slojeve, privukle na svoju stranu, uporedo sa savezničkim zračnim napadima u kojima ni škole nisu bile pošteđene. Zbog toga je Ministarstvo narodne prosvjete odaslalo 30. listopada 1942., Okružnicu podpisanu od ministra dra Mile Starčevića, o školskim prostorijama i obuci u srednjim i učiteljskim školama, s ciljem sporazuma mjesnih oblasti kako bi se u granicama mogućnosti mogao nastaviti i odvijati školski rad. (Detaljnije vidjeti, isto, str. 219-220) Odmetnici su naročito i s uživanjem uništavali i palili državnu svojinu NDH, računajući da će time privući na svoju (partizansku) stranu neodlučne i nesigurne. Nedvojbeno da su takve revolucionarne mjere bile dijelom i učinkovite, naročito 1943./44. godine kada slabi moral kod nekih staleških slojeva u opstanak države Hrvatske u međunarodnom okruženju.
- Državne građanske škole:
Zakonska odredba o uzdržavanju državnih građanskih škola, donesena je 6. studenog 1942. godine (Isto, str. 254-256), prema kojoj država preuzima uzdržavanje državnih građanskih škola od upravnih odnosno školskih obćina. (Isto, čl. 1., str. 254) Iz državnog proračuna za građanske škole podmirivat će se sve redovne potrebe (Isto, čl. 3., str. 255) a troškovi za nadogradnju i pregradnju dužne su snositi obćine iz svojih sredstava.
- Ukidanje Državnog izvještajnog i promičbenog ureda:
Ministarstvo narodne prosvjete je 29. listopada 1942., donijelo Naredbu o ukidanju Državnog izvještajnog i promičbenog ureda. (Isto, str. 261-262) Ministarstvo narodne prosvjete, Glavno ravnateljstvo za promičbu preuzima od Državnog izvještajnog i promičbenog ureda sve tekuće poslove, (Isto, čl. 2., str. 261) sav namještaj, stručna pomagala i zaposleno osoblje. Imovinu Državnog izvještajnog i promičbenog ureda, njegova prava i obveze preuzima Nezavisna Država Hrvatska. Nadzor nad radom Državnog zavoda za krugovalnu službu „Hrvatski krugoval“, Državnog slikopisnog zavoda „Hrvatski slikopis“, vršić će Ministarstvo narodne prosvjete – Glavno ravnateljsvo za promičbu. (Isti izvor, čl. 4., str. 262) Dakle, hrvatske oblasni vlasti su tragale za učinkovitim ustrojstvom državne uprave, zbog čega su česte promjene u ministarstvima i njihovom djelokrugu rada.
- Zatvaranje njemačkih pučkih i pomoćnih škola:
U kratkom vremenu od uspostave NDH, osnovan je određeni broj njemačkih pučkih, pomoćnih i srednjih škola, koje su naskoro na prijedlog vođstva njemačke narodne skupine, zatvorene. Naredba o zatvaranju njemačkih pučkih i pomoćnih škola, donesena je 19. listopada 1942. godine. (Isti izvor, str. 268-269) Na prijedlog Vođstva njemačke narodne skupine od 8. listopada 1942., Ministarstvo narodne prosvjete, odjel za njemačko školstvo, ministar narodne prosvjete, naređuje zatvaranje nekih njemačkih pučkih i pomoćnih škola. Obrazloženje za ovo naređenje nije priloženo pa se jedino može predmnijevati o razlozima kao što je smanjen broj djece, oštećenja i uništenje školske imovine, nedostatak učitelja i učiteljica, negativni utjecaji odmetničkih oružanih skupina. Pretežito se radi o njemačkim pomoćnim i pučkim školama na području srednje i istočne Bosne koja su bliže ustaničkim središtima i više izložena odmetničkim oružanim djelovanjima, kao što je područje Banja Luke, Bieljine, Bosanskog Broda, Bosanskog Grahova, Dervente, Jajca, Karlovca, Tuzle, Prnjavora, Sarajeva, Zenice, kotara Teslića, kotara Doboj i drugih. Upravo je glavni cilj odmetničkih oružanih grupacija širenje općeg stanja straha i nesigurnosti na sve državljane NDH kako bi se potaklo rasulo i sumnja u mogućnosti hrvatskih vlasti.
- Osiguranje željezničkog prometa:
Zakonska odredba o osiguranju željezničkog prometa donesena je 9. studenog 1942 godine (Isti izvor, str. 271-274), sukladno kojoj se osiguranje svog željezničkog prometa na čitavom području NDH povjerava „Državnom povjereniku za sigurnost željezničkog prometa“ (Isto, čl, 1., str. 271), koga imenuje i razrješava Poglavnik NDH. Zadatak je osigurati nesmetano obavljanje željezničkog prometa na području NDH. (Isto, čl. 2., str. 271) Državni povjerenik može narediti stanovnicima mužkog spola od 16. do 60. godine starosti, stražarsku službu za čuvanje željezničke pruge i željezničkih objekata. (Isto, čl. 4., str. 272) Željezničke pruge i objekti su predstavljali osnovno prometno sredstvo robnog, vojnog i putničkog prometa na području NDH zbog čega su bili na meti odmetničkih oružanih grupacija.
- Prijenos sjedišta upravne obćine Obudovac:
Ministarstvo unutarnjih poslova donijelo je 6. studenog 1942., Naredbu o prijenosu sjedišta upravne obćine Obudovac, kotara Brčko, iz mjesta Donji Žabari, u mjesto Lončari. (Isti izvor, str. 278) Obudovac je naselje u Usori i Soli, velike župe Posavje sa sjedištem u Brodu na Savi, koje je 40-tih i 90-tih godina prošlog stoljeća, predstavljalo značajno četničko-odmetničko središte.
- Ukidanje Središnjeg državnog ureda za suzbijanje kriminaliteta:
Na vrhuncu moći Nezavisne Države Hrvatske, osnovane su različite državne ustanove svojstvene svim modernim europskim državama, kao što je Središnji državni ured za suzbijanje kriminaliteta. Naredbom ministarstva unutarnjih poslova od 10. studenog 1942., (Isti izvor, str. 303-304), dokida se Središnji državni ured za suzbijanje kriminaliteta osnovan 3. veljače 1942. Poslove ukinutog ureda obavljaju nadležne oblasti prema postojećim propisima. Suzbijanje djelovanja odmetničkih oružanih skupina je već od sredine 1942. godine dobilo značaj prvorazrednog državnog zadatka.
- Pravilnik o ustrojstvu i radu Ustaškog sveučilišnog stožera:
Pravilnik o ustrojstvu i radu Ustaškog sveučilišnog stožera, donesen je 12. studenog 1942. godine. (Isto, str. 314-333) Osnovna zadaća Ustaškog svučilišnog stožera je: a) postrojiti Hrvatske sveučilištarce i sveučilištarke i odgojiti ih na način propisan pravilnikom, b) poticati i provoditi sve ustaške, prosvjetne, stručne, političke i družtvovne djelatnosti, kao i vojno-pripremnu naobrazbu sveučilištaraca. (Isto, čl. 1., str. 314) Pripadnici Ustaškog sveučilišnog stožera se dijele na: a) članove, koji su zadovoljili stroge uvjete za prijem, b) pristaše, koji nisu zadovoljili zahtjevne uvjete ali su na liniji ustaškog pokreta i c) suradnike. Članom može postati svaki Hrvat i Hrvatica, slušač ili slušačica sveučilišta kad ispune uvjete propisane u članu 21. i 30. Propisnika „Ustaše“ – Hrvatskog oslobodilačkog pokreta. (Isti izvor, čl. 5., str. 315) Isto tako, pristašom i suradnikom može postati svaki intelektualac član „Ustaše“, Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, koji to želi i kojega uprava Ustaškog sveučilišnog stožera primi. (Isto, čl. 6., str. 316) Prema ovom Pravilniku, na pojedinim fakultetima i visokim školama, ustrojavaju se logori Ustaškog sveučilišnog stožera kao prve područne upravne jedinice. (Isto, čl. 22., str. 323) Logor nosi ime fakulteta, na kojemu je ustrojen. Na svim fakultetima i visokim školama Pravilnik omogućava osnivanje tabora Ustaškog sveučilišnog stožera kao njegove druge pobočne upravne jedinice. (Isto, čl. 31., str. 326) U pojedinom taboru mogu se osnivati zbirovi. (Isto, čl. 36., str. 328) Dakle, postojao je jedinstven ustroj i rad „Ustaše“, Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, koji se odnosio na sve oblasti društvenog, gospodarskog i političkog života na čitavom području NDH, čiju osnovnu jedinicu predstavljaju zbirovi, zatim tabori i logori, na čelu kojih se nalaze stožeri. Ukupna društvena organizacija NDH prožeta je „Ustašom“, Hvatskim oslobodilačkim pokretom od mjesne zajednice, preko upravnih obćina, kotara, velikih župa, državne uprave sve do Hrvatskog sveučilišta. Iz ovoga se može zaključiti da je ustaški pokret istoznačnica narodnom odnosno hrvatskom oslobodilačkom pokretu 40-tih godina 20. tog toljeća.
Dr. sc. Ivica Ivo Josipović
