By Još se nismo oporavili od skoro dvogodišnjeg Covid ludila koje je vladalo cijelim svijetom i posljedicama koje je to ludilo ostavilo na svjetsko gospodarstvo pa tako i na naše, turizmu posebno, a nove opasnosti se već nižu kao na traci. I baš kada se počelo smirivati Covid ludilo, a gospodarstvo počelo pokazivati znakove oporavka, iznenada je nastupilo jedno drugo ludilo, ono u obliku rata u Ukrajini koji je na ovaj ili onaj način uvukao mnoge zemlje u jednu veoma opasnu igru kojoj se u ovom trenutku ne nazire kraj.
Rat kao i svaki drugi oružani sukob kroz ljudsku povijest između jedne ili više država uvijek nekima donese velika razaranja i žrtve, ali isto tako nekima i veliki gospodarski prosperitet. Kako je ratni sukob u Ukrajini oružjem započela jedna od velikih svjetskih sila odnosno Rusija sa obrazloženjem da to radi kako bi spriječila da se Ukrajina pridruži NATO savezu tako je jasno da je na neki posredan način u sukob uključen i sam NATO sa Amerikom kao glavnim igračem.
Kako se sve to odvija na tlu Europe jasno je da i mnoge članice EU-a, posebno neke koje su članice NATO saveza, nisu mogle ili htjele ostati po strani pa su se manje-više otvoreno uključile podržavajući jednu stranu odnosno Ukrajinu dostavljajući joj prije svega oružje, ali i prihvaćajući izbjeglice koje su masovno bježale iz ratom pogođenih dijelova Ukrajine. Hrvatska je, čitaj Plenković, jedna od prvih članica EU koja se ničim izazvana požurila pohvaliti da u Ukrajinu šalje oružje i drugu pomoć. Među prvima smo bez ikakve potrebe ili koristi protjerali i ruske diplomate, a onda se isto tako istakli prihvaćanjem odnosno nametanjem sankcija prema Rusiji od kojih su obustava uvoza ruskog plina i nafte one koje teško pogađaju hrvatsko gospodarstvo i standard građana poput „atomske bombe“ od čega ćemo se po svemu sudeći jako dugo oporavljati….
EU je kao i mnogo puta do sada pokazala svu svoju slabost kada se radi o jedinstvu kojeg naravno nisu postigli ni u ovom slučaju kada se trebalo dogovarati oko sankcija prema Rusiji tako da je Mađarska sa još nekim zemljama EU ostala pošteđena od uvođenja sankcija a time i nastajanje ekonomske štete za svoju ekonomiju i građane koja bi nastala obustavom uvoza ruskog plina i nafte. O tome što za gospodarstvo ili standard građana znači cijena goriva u Mađarskoj npr. za litru euro super 95 od 9,5 kuna dok je istovremeno u Hrvatskoj litra istog goriva cca 15 kuna ne treba posebno objašnjavati jer je već odavno i najvećem laiku potpuno jasno, a o višestruko jeftinijem plinu da i ne govorim. Ono što i dalje ostaje jedna od nepoznanica koja traži jasan odgovor je pitanje zašto cijena goriva u Hrvatskoj koja se derivatima opskrbljuje iz iste firme kao i Mađari (INA – MOL) nije ista kao i u Mađarskoj?
Kako neki „mali“ poput Hrvatske očito nisu shvatili gdje im je mjesto dok se „veliki tuku“ poslana im/nam je jasna poruka još sredinom ožujka u vidu „ne/naoružanog“ drona koji je „aterirao“ kod studentskog doma u Zagrebu, srećom bez žrtava. Kako nakon tog, za mnoge jasnog upozorenja, neki „mali – veliki političari“ očito još uvijek nisu shvatili da se ne trebaju bez potrebe otvoreno i bahato miješati u „tuđu igru“ počele su prije koji dan i dojave o postavljenim bombama u trgovačkim centrima Grada Zagreba. Na svu sreću radilo se ipak o lažnim dojavama, no pitam se što ako dođe do toga da samo jedna ne bude lažna.
Posljednja veoma znakovita poruka, i to od samih Rusa, je da je „u Ukrajini“ do sada poginula 51 osoba iz Hrvatske koja se navodno borila u redovima ukrajinskih plaćenika. Treba li Hrvatska Vlada, Plenković prvi među njima, nakon navedenog i još mnogo toga što se posljednjih nekoliko mjeseci događa oko nas konačno neke sve jasnije i oštrije poruke početi iščitavati između redaka…“i malo smanjiti doživljaje“.
Za koji dan počinje špica turističke sezone i na svima nama je budemo maksimalno oprezni i vodimo računa da se najava o najboljoj turističkoj sezoni u konačnici i ostvari. Čuvajmo se, pazimo se, budimo pametni, budni i oprezni, i ne dozvolimo nikome da nam na bilo koji način ugrozi turističku sezonu…
U Zagrebu, 21.06.2022.[MŠ1]
Predsjednik BUZ
Milivoj Špika
