By Kako je uopće moguće da jedna fizička osoba u Hrvatskoj dođe do 72,5 milijuna eura poreznog duga, a da država to godinama promatra kao problem koji se rješava jednom godišnje objavljenom „listom srama“?
Porezna uprava upravo je objavila novi popis na kojem se nalazi gotovo 31.700 dužnika, s ukupnim dugom od 1,75 milijardi eura. Rekorder među građanima duguje nevjerojatnih 72,5 milijuna eura. Druga osoba 41,3 milijuna, a radi se zapravo o istoj obitelji jer je druga na listi dužnika zapravo kći Gordane Dobrijević „rekorderke“ sa već spomenutim dugom od 72,5 milijuna eura. Porezni dug je nastao u sklopu međunarodne porezne prijevare koja je između ostalog obuhvaćala i trgovinu naftnim derivatima, sve uz neplaćanje trošarina i PDV-a.
I sada dolazimo do ključnog pitanja, kako je moguće da nečiji dug naraste na desetke milijuna eura prije nego što država ozbiljno reagira? Znamo da kada običan građanin duguje nekoliko stotina ili nekoliko tisuća eura, Porezna uprava vrlo brzo zna gdje mu je račun, plaća, mirovina ili imovina. Ovrha stiže tolikom brzinom da je možda samo „munja brža“, ali kada dug naraste na desetke milijuna onda se odjednom govori o provjerama, prikrivanju imovine i mogućim kaznenim postupcima.
Naravno, sam iznos duga još nije dokaz kaznenog djela niti mi je namjera bilo koga unaprijed proglasiti kriminalcem, ali ovoliki dug jest ozbiljan razlog da netko od nadležnih pod hitno javnosti objasni što se događalo mjesecima ili godinama prije nego što je porezni dug dospio na ovu listu.
Prema dostupnim informacijama Porezna uprava navodi da je u prvih devet mjeseci ove godine provela više od 514 tisuća mjera naplate i naplatila 1,17 milijardi eura. Upravo zato pitanje više nije samo „Zašto netko od spomenutih dužnika nije platio porez?“, pitanje je „Kako i zašto je nekome uopće bilo omogućeno da dug naraste do 72,5 milijuna eura?“
Može li u navedenom slučaju biti riječ o neučinkovitosti, ili možda nemaru, sustavnom propustu, pogreškama odgovornih, ili je možda riječ o nečemu puno ozbiljnijem? Ako u spomenutom slučaju postoji ozbiljna sumnja na pogodovanje ili korupciju, a teško se oteti dojmu da je upravo to u pitanju, onda nadležne institucije što prije trebaju odraditi svoj posao.
U spomenutom slučaju ničije ime ne smije biti prepreka, još manje moguća politička pripadnost ili „društveni status“. Država koja za dug, ponekada i manji od eura, može blokirati običnog građanina, a istodobno dopustiti da netko državi duguje 72,5 milijuna eura, ima ozbiljan problem. Jasno je da problem nije samo u poreznom dužniku već je i u onima koji su nekome omogućili desetke milijuna dugovanja.
To više nije samo pitanje poreza, to je prije svega pitanje funkcioniranja pravne države.
U Zagrebu, 01. 11. 2026.
Predsjednik BUZ:
Milivoj Špika prof
