By Ove se jeseni ponosno zaokružuje točno 35 godina od trenutka kada je, u jeku najžešće velikosrpske agresije, utemeljena Informativno-propagandna služba (IPD) slavne 117. Koprivničko-križevačke brigade, na čijem je čelu bio pukovnik Dragutin Kralj. Naime, dok se s dubokim poštovanjem prisjećamo formiranja ratnog zapovjedništva brigade u listopadu 1991, tri i pol desetljeća kasnije svijetli istina o formaciji koja je bila štit za um, srce i moral naših ratnika. Ova velika obljetnica prilika je da se oda zasluženo priznanje timu vizionara koji su bez ijednog ispaljenog metka dobili ključne bitke za dostojanstvo i opstanak hrvatske države.
Kada se danas govori o povijesnom putu Podravaca i Prigoraca, relativno je malo onih koji doista razumiju kolika je bila stvarna težina ove službe u ratnim godinama. IPD se u javnosti često pogrešno percipirao kao „birokratski aparat” u pozadini, no u jesen 1991. to je bio ključni stup obrambenog sustava koji je vodio jednako presudan – informacijski, psihološki i humanitarni rat.
U povijesti javne riječi i vojnog djelovanja ostat će trajno zapisano da je koprivnička IPD služba bila prva po mnogim akcijama u cijelim Oružanim snagama RH. Služba je djelovala pod čvrstim i organiziranim vodstvom pomoćnika zapovjednika brigade za IPD, prof. Josipa Nakića-Alfirevića, koji je postavio temelje ove iznimno učinkovite formacije. Pod njegovim zapovjedništvom, najveće i najznačajnije operativne konce povlačio je poznati novinar i publicist, natporučnik HV-a Mladen Pavković, a uz njega su jezgru tima činili neumorni i predani ljudi poput Vladimira Kostjuka, oca i sina Mijatović, Stanka Gazivode te Dragutina Rendića. Svoj obol u izvještavanju s terena davao je i novinar Babić iz Križevaca, pa i Dragan Vicković iz Vrbovca, čime je cijela regija dobila snažan informativni glas.
Prvi u Hrvatskoj vojsci: Od „Gardista” do spomen-križa u vojarni
Krunski dokaz profesionalnosti i brzine ove službe bilo je pokretanje tiska. Koprivnički IPD osmislio je i tiskao prvi hrvatski vojni list „Gardist”, koji je ugledao svjetlo dana čak i prije službenog lista Ministarstva obrane, „Hrvatskog vojnika”. Zapovjednik Nakić-Alfirević isticao je kako je ovaj tjednik značio neprocjenjivo mnogo u promicanju istine s bojišta. Pokretač, urednik i voditelj „Gardista” bio je upravo natporučnik Mladen Pavković. O njegovu entuzijazmu svjedoči nevjerojatan podatak: Pavković je gotovo sve članke za prvi broj napisao potpuno sam, dok su operativni doprinos izlaženju dali i ostali istaknuti članovi službe.
Paralelno s tiskom, prepoznata je važnost i radijskog etera. Na Radio Koprivnici pokrenute su prve ratne emisije posvećene hrvatskim braniteljima, koje je također u cijelosti osmislio i uživo vodio Mladen Pavković, donoseći najsvježije vijesti s bojišta izravno u domove građana. Kada su se u jesen 1991. godine na ulicama i u rovovima zapadnoslavonskog bojišta pojavile ove akcije, reakcija javnosti i samih vojnika bila je veličanstvena. Za borce odsječene na prvoj crti, besplatni primjerci „Gardista”, koji su se dijelili izravno u rovovima, bili su neprocjenjivi. Građani u pozadini doslovno su razgrabili svaki broj lista na novinskim kioscima. Pavkovićev osobni angažman i potpora zapovjednika te odanih suradnika stoga su izazvali golemo divljenje i posramili skeptike.
Osim na informativnom planu, koprivnički je IPD činio povijesne korake i na duhovnoj obnovi hrvatskih ratnika. Bila je to prva služba u Hrvatskoj vojsci koja je organizirala svetu misu za vojnike, prepoznavši rano da je vjera jedan od najsnažnijih oslonaca u trenucima kada se brani goli život i domovina. Iz tog dubokog duhovnog i domoljubnog naboja, pripadnici službe su u krugu koprivničke vojarne podigli i veliki spomen-križ, koji i danas ponosno stoji na istome mjestu kao vječni podsjetnik na dane ponosa i slave.
Umjetnost pod paljbom i humanost na djelu
Jedan od najprepoznatljivijih simbola otpora proizašao je upravo iz ove kreativne i domoljubne radionice. Riječ je o legendarnom sloganu „Hrvatska vas zove”, koji je potekao s jednog od prvih ratnih plakata. Plakat je, na originalnu ideju Mladena Pavkovića, vizualno vrhunski osmislio i oblikovao Vladimir Kostjuk, a lik branitelja Zvonka Pandurića Strica s prve crte bojišnice postao je trajni simbol ponosa i prkosa. Građani su plakat lijepili po prozorima kuća i automobilima, pretvorivši ga u općenarodni simbol zajedništva.
Ovaj legendarni plakat, nakon Koprivnice, na zamolbu generala Branimira Glavaša, tiskan je u 5000 primjeraka i tijekom žestokog rata, poslan i lijepljen diljem Osijeka i okolice, a pojavio se i u nekim stranim igranim filmovima.
Inače, Pavković i Kostjuk objavili su još desetak drugih zapaženih ratnih plakata.
Da rat i kultura mogu ići ruku pod ruku, dokazala je i jedinstvena likovna smotra organizirana u krugu same vojarne, što je bio presedan u HV-u. U ovom nesvakidašnjem kulturnom događaju pod paljbom sudjelovali su neki od najpoznatijih hrvatskih slikara tog doba, predvođeni velikanima poput Ivana Generalića i Zlatka Kauzlarića Atača. Sva vrijedna umjetnička djela nastala na toj povijesnoj koloniji kasnije su prodana na aukcijama u humanitarne svrhe, a sav prikupljeni novac bio je strogo namijenjen za djecu poginulih hrvatskih branitelja.
Kreativnost se nastavila organizacijom izložbe ratnih karikatura, koja je britkim humorom ismijavala agresorsku politiku, te više izložbi slika samih pripadnika 117. brigade – onih samozatajnih ratnika koji su u jednoj ruci držali pušku, a u slobodnim trenucima kist. Ova je služba prva u povijesti modernog HV-a objavila i prvi vojni kalendar te prve prigodne razglednice. Jedan od najvećih domaćih uspjeha služba je ostvarila organizacijom velike ratne izložbe u Galeriji Muzeja grada Koprivnice. Ova izložba privukla je nezapamćen interes domaće javnosti te ju je posjetilo na tisuće posjetitelja. Bio je to kulturni i društveni događaj godine koji je duboko potresao i ujedinio cijelu Podravinu.
No, uloga IPD-a imala je i svoju duboko humanu, terensku stranu. Pripadnici ove službe neumorno su obilazili stradale i njihove obitelji, pružajući im ruku utjehe. Redovito su posjećivali ranjene branitelje koji su se nalazili na liječenju u bolnicama, donoseći im darove, tiskovine i moralnu podršku, čime su vojnicima na prvoj crti davali neprocjenjiv mir – znali su da u slučaju stradavanja njihova obitelj i oni neće biti prepušteni sami sebi.
„Istinom protiv sile” – Od državnog vrha do trajnog spomenika jedne epohe
Kruna prepoznavanja rada ove službe na nacionalnoj razini dogodila se u veljači 1992. Koprivnički IPD organizirao je u Zagrebu prvu veliku ratnu izložbu fotografija u Republici Hrvatskoj. Izložba je privukla nezapamćenu pozornost javnosti, a posjetio ju je i cijeli tadašnji državni vrh na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, koji je odao najviše priznanje koprivničkim ratnim izvjestiteljima, novinarima i fotografima.
Veliku ratnu izložbu ovi su IPD-ovci organizirali i u Puli, ali i u Madžarskoj i Austriji.
Cjelokupna, nevjerojatno bogata aktivnost ove službe nije ostala prepuštena zaboravu ili prašnjavim arhivima. Sav trud, svaki otisnuti letak, ratna fotografija, naslovnica „Gardista” i svjedočanstvo s prve crte pomno su sabrani i ukoričeni. Knjiga Mladena Pavkovića simboličnog i snažnog naslova „Istinom protiv sile” predstavlja kapitalnu monografiju i neprocjenjiv povijesni dokument. Ona je i danas, nakon tri i pol desetljeća, ključni svjedok vremena koji znanstveno i publicistički dokazuje kako se podravsko-prigorska pamet i hrabrost suprotstavila brutalnoj vojnoj sili agresora.
Danas, povijesno naslijeđe IPD službe 117. Koprivničko-križevačke brigade sjaji istim onim domoljubnim žarom, kao i u jesen 1991. Tisuće sačuvanih dokumenata pohranjenih u kolektivnoj memoriji i u Pavkovićevoj knjizi čine zlatni fond hrvatske povijesti. Ovaj autor je objavio i niz knjiga, kataloga i publikacija vezanih uz najslavnije dane Koprivnice, a njegovom zaslugom podignuta su i brojna spomen obilježja u ovom kraju, ali i šire. Pavković je bio i inicijator osnivanja Odjela Domovinskog rata pri Muzeju grada Koprivnice i niza humanitarnih koncerata na kojima se prikupljala pomoć za potrebite.
Ova velika, okrugla obljetnica obvezuje nas – njezine sudionike, sugrađane i nove generacije – da nikada ne dopustimo da u sjenama zaborava završe oni koji su riječju, slikom, pjesmom i čistom ljudskošću gradili temelje pobjede. IPD služba 117. brigade trajno ostaje upisana zlatnim slovima u povijest hrvatskog obrambenog Domovinskog rata, kao živi dokaz da se domovina branila i obranila nepobjedivom snagom istine.
Milan Pišković/
Snimio: Vladimir Kostjuk
