By HRVATSKI SABOR
Vijeće za praćenje provedbe Strategije za suzbijanje korupcije
svim članovima
Poštovani kolega Grmoja,
Tjednik „Nacional“ prije više od deset dana objavio je za Republiku Hrvatsku alarmantnu informaciju.
Nacional tvrdi da je bivša zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu, Mirela Alerić Puklin, tijekom ispitivanja htjela iznijeti dokaze o tome kako je kriminal u slučaju BORG protupravno od strane DORH-a prikriven te da je kaznena prijava odbačena, i to na temelju političkog naloga samoga predsjednika Vlade Plenkovića.
U svakoj funkcionalnoj demokraciji, ovakove skandalozne činjenice izazvale bi ogromnu javnu reakciju. U Hrvatskoj je pak stanje medija takovo da ova dramatična informacija nije uopće javno zamijećena.
Ali ako korupciju ignoriramo, ona nije prestala postojati, a njezine posljedice smo saznali prošli tjedan na tiskovnoj konferenciji Državnog zavoda za statistiku, koji je objavio dramatičan pad broja stanovnika u Hrvatskoj.
Razina korupcije u Republici Hrvatskoj je alarmantna te ju potvrđuju sve relevantne međunarodne institucije, od World Economic Foruma do Europske komisije.
Naravno da korupcija nije nikakova hrvatska posebnost, korupcija postoji od kada postoji čovječanstvo, ali je isto tako nesporno da je današnji svijet spoznao da je korupcija zlo svakog društva, te se protiv nje valja uporno i beskompromisno boriti.
Korupcija djeluje razarački, ona potiče podobnost i sputava sposobnost, ona promiče laž i sprječava istinu u javnom prostoru. Korupcija stvara siromaštvo kod većine građana ali i omogućuje veliko bogatstvo maloj skupini odabranih, znači, korupcija je temeljni izvornik društvene nepravde.
Sve države svijeta imaju institucije koje se bore protiv korupcije. One države koje su uspješne u toj borbi osiguravaju stabilan i kvalitetan život svojim građanima.
Glavno tijelo za borbu protiv korupcije je Državno odvjetništvo. Ukoliko, pak, to tijelo ne vrši svoju ulogu, nastaje izvanredna društvena situacija. Upravo je ta situacija nastupila u Hrvatskoj.
Naime, ukoliko su informacije iz „Nacionala“ točne, onda je to dokaz da tijelo koje se treba boriti protiv korupcije, u ovom slučaju je to DORH, sudjeluje u korupciji, to jest, u njezinom skrivanju, te otvoreno čini kazneno djelo.
Naime, na spomen slučaja BORG od strane gospođe Alerić, istražitelj USKOKA, Krešimir Ostrogonac, je prekinuo ispitivanje.
Kao što je poznato, skupina u kojoj je bio i aktualni premijer, zlorabila je svoje položaje te je iskoristila krizu koncerna Agrokor kako bi uprihodila stotine milijuna kuna na način da su krizu koncerna Agrokor iskoristili da pri izradi zakona sebi omoguće enormno bogaćenje.
Dokazi o kriminalnom djelovanju ove skupine su javno objavljeni, te od nikoga nisu vjerodostojno demantirani.
DORH je bez obrazloženja odbacio kaznenu prijavu protiv skupine BORG. Međutim, argumentacija odbacivanja identična je s DORH-ovim odbacivanja kaznene prijave protiv bivše ministrice Žalac.
Vjerodostojnost DORH-ovog djelovanja u potpunosti je demontirao Ured Europskog javnog tužitelja, koji je u slučaju Žalac utvrdio bestijalnu korupciju te otvorio istragu.
Hrvatski Sabor ne može više dopustiti da tijelo, koje hrvatski građani plaćaju za sprječavanje i suzbijanje korupcije, sudjeluje u korupciji.
Hrvatski Sabor ne može pasivno promatrati kako korupcija razara hrvatsko društvo te stvara nepodnošljivu nepravdu koja je temeljni uzročnik raseljavanja hrvatskih građana.
Svjedoci smo kako države kao, na primjer, Austrija (afera bivšeg kancelara Kurza), koje imaju efikasno pravosuđe, uspješno štite svoje građane od korupcije te im omogućavaju kvalitetan i dostojanstven život.
Hrvatski Sabor mora preuzeti inicijativu u borbi za obespravljene hrvatske građane koji su žrtve bahatih i korumpiranih elita.
Slijedom navedenog predlažem da Vijeće za praćenje provedbe Strategije za suzbijanje korupcije, sasluša sve osobe koje imaju spoznaje u slučaju BORG, kako bi sve relevantne činjenice vezane za navedeni slučaj bile do kraja rasvijetljene.
Predlažem da Vijeće za praćenje provedbe Strategije za suzbijanje korupcije, pozove i ispita sljedeće osobe:
- Mirelu Alerić Puklin, bivša zamjenica ŽDO Zagreb
- Krešimir Ostrogonac, USKOK
- Martina Dalić, bivša potpredsjednica Vlade
- Boris Šavorić, član radne skupine Vlade na izradi lex-Agrokor
- Tomislav Matić, član radne skupine Vlade na izradi lex-Agrokor
S poštovanjem,
Karolina Vidović Krišto
ZASTUPNICA
