Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Kujundžić (HDZ): Imamo li snage istini pogledati u oči i reći – ‘Car je gol’?!

Akademski kipar Ivan Kujundžić, član HDZ-a, uputio je poruku javnosti 19. lipnja 2021. godine, osvrnuvši se na obilježavanje 32. rođendana Hrvatske demokratske zajednice. Kujundžić  je na prošlim unutarstranačkim izborima bio kandidat za potpredsjednika HDZ-a, kritizirao je aktualnu politiku predsjednika Vlade Andrej Plenkovića i poručio kako su birači izgubili povjerenje u vodstvo što je rezultiralo lošim rezultatima na lokalnim izborima: “I dok se od najnižih razina stranačkih baza, simpatizera i biračkog tijela čuje vapaj za snažnijom identitetskom politikom, i sređivanjem metastaza pravosuđa, politički Vrh nam pokušava bez i malo srama mazati oči, vrijeđajući tako zdravu pamet i ljudsku inteligenciju.”, napisao je između ostalog Kujundžić.

Iz njegovog komentara prenosim sažeto bitne kritičke dijelove politike Plenkovićeve interesne zajednice:

“Jedan objektivno (ne)dobar rezultat HDZ-a na lokalnim izborim, zapravo je poraz političke transformacije i atomizacije, koji se slijepo predočava kao kolosalna pobjeda. Nikada tako groteskna čestitka, kao u povodu ovog 32-og rođendana HDZ-a, čiju je godišnjicu stranke i proslavu jedini Plenković po pameti Marija Kapulice, ograničilo na Covid pasoše i učinio presedan promijenivši u dan prije?! Dok se na stadionima diljem Europe okuplja bez ikakvih mjera i brnjica, po četrdeset tisuća, na proslavu HDZ-a izdana je dozvola za jedva sastaviti momčad. Ali naši su barem izišli obilatih trbuščića, dobro da su po istanbulski žene bile zaštićene obavezno ih gledati ?! Kolosalna proslava još kolosalnije pobjede lokalnih izbora?!”

“Bez i malo kritičke svijesti i dijalogiziranja, zapravo kao slijepci pored zdravih očiju najveću odgovornost snosimo mi utemeljitelji, njegujući taj sklad tišine, bez potrebe trunka propitivanja uzroka rastakanja i loše transformacije HDZ-a. Među posljednjim sam svjedocima tog 17-og lipnja, 1989-te, osnivačke skupštine HDZ-a, pred Panoramom, koju su pokušali drugovi rastjerati vodenim vatrogasnim topovima, metaforički zalijevajući posljednje komunističko proljeće. Jutarnje kapljice vodenih mlazova stvarale su ozračje slobodarskog slavoluka u spektru duginih boja. I danas su dugine boje lijepe, imaju taj divan simbol svršetka i kraja, crnog i tmurnog nevremena. Kraj i početka novog sunčanijeg dana i života!” i dalje “I dok se od najnižih razina stranačkih baza, simpatizera i biračkog tijela čuje vapaj za snažnijom identitetskom politikom, i sređivanjem metastaza pravosuđa, politički Vrh nam pokušava bez i malo srama mazati oči, vrijeđajući tako zdravu pamet i ljudsku inteligenciju. Pa ne možemo loš i slabi izborni rezultat opisivati kolosalnim?!” i dalje postavlja: “Jesmo li na pravom putu?! Tko će prvi prepoznat slijepca na čelu kolone?! Imamo li snage istini pogledati u oči i reći: “Car je gol”?!

“Prevažno je pogledati istini u oči i reći kako je ova politika bila politika rastakanja HDZ-a i našeg članstva kao i biračkog tijela od kojeg se kao nikada do sada odronio komad od kog je nastao Domovinski pokret, danas kao nasušna potreba i svjetonazorski blizak i potreban partner u sastavljanju lokalne i nacionalne vlasti. Da oni su tu, kao stvarni učinak našega odmicanja u lijevo, od identiteta, i svjetonazora, i svoje baze i Boga, i eto ti kolosalne pobjede! Jedan je takav povijesni, kolosalni uspjeh nestao u potresu, u moru Rodosa. Nas je također stresao sličan, geološki, a bojim se još goreg, političkog potresa, kojeg animiraju i oblikuju arhitekti velikih meštara.

Novi izbori planirani za jesen nisu dovoljni niti korektni jer se želi posuti pepelom samo lokalnu bazu i nižu razinu koje je ponajmanje odgovorna za loš rezultat lokalnih izbora. Iako su po statutu, trebamo napraviti iskorak! Učinimo stoga kolosalan iskorak i popepelimo se svi ali prvo politički vrh HDZ-a i Andreja Plenkovića! Raspišimo opće izbore u HDZu, a ne samo za niže lokalne razine. Izaberimo svježe ljude, neovisno o dobi i spolu, hrabre i kompetentne a nadasve socijalno osjetljive. Izaberimo one koji će znati zagrliti običnog čovjeka i sve naše društvene probleme, bez natruha gremija i dotrajalih potrošenih i umornih političara čiji politički koraci sve više nalikuju vučjoj sukerini, olinjaloj u čuvanju vlastita brloga. To će biti kolosalna pobjeda i ona se mora dogoditi prvo u HDZ-u! U protivnom, vrijeđamo naše simpatizere i obično članstvo koje nam je poslalo snažnu poruku, kako traže one koji su im bliski i susretljivi, ma tko bili i komu ideološki pripadali.”

Na prijevremenim izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016 glasao sam za HDZ nadajući se pokretanju demokratizacije hrvatskog društva promjenom izbornog zakonodavstva i Zakona o referendumu.”

“Antifašistička koalicija” uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa interesne zajednice HDZ-e, Pupovčevih etnobiznismena, Furia Radina i ostalih zastupnika nacionalnih manjina je spriječila održavanja Referenduma o izbornim pravilima, koji je svojim potpisima tražilo 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj 2014. godine, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine samo 21.934 birača. Sadašnja vladajuća većina je dobila 202.784 glasova manje od oporbenih stranaka. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2011. godine dokazuje grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem generala Vladimira Šeksa Sove kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija = “YUTEL” snosi veliki dio odgovornosti u gušenju neposredne demokracije kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju hrvatske javnosti.

Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine HDZ je dobio u deset općih izbornih jedinica 682.687 glasova odnosno 36,27% od ukupnog broja važećih glasova u deset općih izbornih jedinica ili 19,33% od ukupnog broja registriranih birača.                                                Tadašnja vladajuća većina dobila oko 220 tisuća glasova više od oporbenih stranaka                ( tablica II. ). HDZ je s koalicijskim partnerima na lokalnim izborima 2017. godine za županijske skupštine i Grad Zagreb dobio ukupno 535.748 glasova odnosno 31,72% glasova od ukupnog broja važećih glasova, a to je samo 14,40% od ukupnog broja registriranih birača u Hrvatskoj ( tablica III. ). HDZ je od izbora za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. do  lokalnih izbora 16. svibnja 2017. godine izgubio zajedno s koalicijskim partnerima na izborima za županijske skupštine i Grad Zagreb 146.939 glasova za samo 247 dana nakon dolaska na vlast Andreja Plenkovića. Za loš rezultat na izborima za Europski parlament kriv je “crni labud”, a za gubitak predsjedničkih izbora HDZ-ove kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović “krivi su birači koji su slijedili Miroslava Škoru namjernim glasanjem nevažećim listićima”, a ne Plenkovićevi koalicijski partneri: Radimir Čaćić, Branimir Glavaš i Milorad Pupovac koji su se pohvalili da su glasali za Zorana Milanovića.                                                          Kad bi sve nevažeće glasove pribrojili gubitnici Kolindi Grabar Kitarović  Zoran Milanović imao bi 15.486 glasova više od gubitnice. Na trećim izborima za Europski parlament 26. svibnja i u drugom krugu predsjedničkih izbora pokazali smo velikim brojem nevažećih listića ili izbornom apstinencijom da ne želimo Kuščevićev = Plenkovićev  “festival demokracije” i diktatorsku vladavinu Andreja Plenkovića pomoću Bandićevih “žetončića” i etnobisnismena poput Pupovca i Radina.  Nadali smo se “Novoj hrvatskoj paradigmi” prema načelima iznesenim u ogledu Davora Ive Stiera, a dobili smo Šeksovu boljševičku paradigmu vladanja Hrvatskom.  Kolinda Grabar Kitarović je zbog takve politike Plenkovićeve interesne zajednice izgubila izbore. Između dva loša kandidata izabrali smo križanje listića.

Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine HDZ je dobio u deset općih izbornih jedinica 603.130 glasova ili 36,81% od važećih glasova odnosno 16,55% od registriranog broja birača. Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama ( tablica V. ) Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica ili prema broju glasova u izbornim jedinicama kako preporuča Venecijanska komisija. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Gospodin Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika  Pupovčevih etnobisznismena i Štromarom iz HNS-e.

HDZ je dobio 5. srpnja prošle godine treći zastupnički mandat u XI. izbornoj jedinici D`Hondtovom raspodjelom s deset glasova više od Nezavisne liste Željka Glasnovića. Od ukupno 17.905 dobivenih glasova HDZ je dobio u državama nastalim na području bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 16.246 glasova, a samo 1.659 u ostalim država svijeta na svim kontinentima, a Nezavisna lista Željka Glasnovića je od ukupno 5.958 dobila na području država bivše SFRJ i na posebnim biračkim mjestima za dijasporu 3.285 i u ostalim državama svijeta  2.673 glasova. Prema Rješenju o izmjeni rješenja o zaključivanju od 1. srpnja 2020. godine najavljeno je ukupno 184.822 registrirana birača u dijaspori, a glasalo je samo 28.768 birača odnosno samo 15.57% od najavljenih birača. U DIP-ovom izvješću piše da je glasalo skoro 100%. Zahtijevamo da nam predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Đuro Sessa obrazloži takvo prikazivanje rezultata izbora!  Birači iz Bosne i Hercegovine su presudili rezultat izbora u dijaspori. Razmjerni izborni sustav za izbor tri zastupnika nema nikakvog smisla, jer se razmjernost s tako malo zastupnika po izbornoj jedinici ne može ostvariti. To su u Mostu trebali shvatiti i dogovoriti se s Nezavisnom listom Željka Glasnovića. Prema mišljenju Ustavnog suda posebne izborne jedinice su ekvivalentne općim izbornim jedinicama pa bi i za njih trebalo vrijediti načelo jednakosti biračkog glasa. U jedanaestoj izbornoj jedinici prema tom načelu na izborima 5. srpnja ove godine XI. izborna jedinica imala bi samo dva zastupnika kako smo računali do 2007. godine.                                                                                       Broj važećih glasova birača u deset izbornih jedinica (I. – X.) iznosi 1.638.563.
Količnik za primjenu članka 41. stavka 2. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor za izračunavanje broja zastupnika u XI. izbornoj jedinici iznosi V1 = V/140 = 11.704, a to je prosječan broj važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica. Broj zastupnika po izbornim jedinicama od prve do desete jednak je količniku broja važećih glasova izborne jedinice Vi i prosječnog broja važećih glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica Zi = Vi / V1 = Vi / V x 140.

Budući da po izbornim jedinicama jako varira broj birača nacionalnih manjina ispravno je računati broj zastupnika izbornih jedinica kako smo računali do 2007. godine broj zastupnika u XI. izbornoj jedinici.  U tom slučaju Andrej Plenković ne bi imao potrebnih 76 zastupnika za dobivanje mandata za sastav Vlade RH.Kao glasači Domovinskog pokreta želimo suradnju s HDZ-om uz uvažavanje naših stavova. Mi nismo krajnja desnica niti klerikalci i “ustaške guje” kako nas prozivaju:ekstremni ljevičari, SDP-ovci, etnobiznismeni: Pupovac, Radin, Kajtazi…, Štromar, Mesić, Josipović, Čačić i gospodin Plenković.                                                                                                                                    Mi smo razočarani politikom Plenkovićeve interesne zajednice bivši članovi ili glasači HDZ-e!  Zalažemo se za osudu svih totalitarnih i nedemokratskih režima vladanja sukladno  Rezoluciji Europskog parlamenta od 19. rujna 2019. o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe (2019/2819(RSP), koja ističe:

Uzimajući u obzir Rezoluciju 1481 o potrebi međunarodne osude zločina totalitarističkih komunističkih režima koju je Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 26. siječnja 2006.; uzimajući u obzir prašku Deklaraciju o europskoj savjesti i komunizmu, usvojenu 3. lipnja 2008.; uzimajući u obzir rezolucije i izjave o zločinima totalitarnih komunističkih režima koje je usvojio niz nacionalnih parlamenata…; budući da su sjećanje na žrtve totalitarnih režima i priznanje i podizanje svijesti o zajedničkom europskom naslijeđu zločina koje su počinile komunističke, nacističke i druge diktature od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezina naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje od ključne važnosti za jedinstvo Europe i njezinih naroda te za izgradnju otpornosti Europe na današnje vanjske prijetnje…

Na temelju gore konstatiranog, Europski parlament poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režimi te se zalaže za zajedničku kulturu sjećanja koja će odbacivati zločine fašističkih, staljinističkih i drugih totalitarnih i autoritarnih režima iz prošlosti i služiti kao sredstvo za izgradnju otpornosti na današnje prijetnje demokraciji, naročito među mlađim naraštajima.                                                                                                                       Hrvatski mediji su većinom prešutjeli rezoluciju, a Možemo bi vratili Trg maršala Tita.

U I. izbornoj jedinici na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja prošle godine prema korigiranom broju zastupnika po općim izbornim jedinicama zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grman Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V.  izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI.  izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova.

HDZ je s koalicijskim partnerima dobio na lokalnim izborima za županijske skupštine i Grad Zagreb 16. svibnja 2021. godine 483.282 glasa ili 29,37% glasova od ukupnog broja važećih glasova u županijskim skupštinama i Gradu Zagrebu odnosno 13,2% od ukupnog broja registriranih birača u Hrvatskoj ( tablica VI. ). Od izbora za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. do lokalnih izbora 16. svibnja HDZ je zajedno s koalicijskim partnerima izgubio 119.848 glasova za 315 dana, a na izborima za Hrvatski sabor nastupao je skoro samostalno. Ova analiza dovodi u pitanje kolosalne rezultate Plenkovićeve interesne zajednice i opravdava kritičke izjave akademskog kipara Ivana Kujundžića o politici Plenkovićeve interesne zajednice.

I. ANALIZA GLASOVANJA PO IZBORNIM JEDINICAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 11. RUJNA 2016. GODINE
I. J. S16 B G V N g p
I. 334.179 200.023 196.963 3.060 59,86
II. 378.186 198.165 194.774 3.391 52,40
VI. 317.238 173.596 170.017 3.579 54,72
VII. 389.534 220.523 216.392 4.131 56,61
Σ 1.691.315 1.419.137 792.307 778.146 14.161 55,83 839
III. 408.534 348.381 181.214 177.245 3.969 52,02 853
IV. 365.363 299.067 161.090 157.797 3.293 53,86 818
V. 380.549 324.523 167.642 164.029 3.613 51,66 853
VIII. 417.526 352.754 182.204 178.659 3.545 51,65 845
IX. 445.111 393.452 211.551 207.117 4.434 53,77 884
X. 445.815 393.965 223.180 219.324 3.856 56,65 884
RH 4.154.213 3.531.279 1.919.188 1.882.317 36.871 54,35 850
XI. 21.223 21.208 20.913 295 99,93
XII. 211.267 37.902 37.283 619 17,94
 Σ I. – XII. 3.763.769 1.978.298 1.940.513 37.785 52,56

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                    I.J. = izborna jedinica,                                                                                                                                                                                   S16 = broj stanovnika opće izborne jedinice prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca  2016. godine,                                                                                                                                                                                             B = broj registriranih birača na biračkim mjestima,                                                                                                                                          G = ukupan broj glasova,                                                                                                                                                                             V = važeći glasovi,                                                                                                                                                                                      N = nevažeći glasovi,                                                                                                                                                                                 Σ = zbroj podataka po stupcima tablice za I., II. VI. i VII. izbornu jedinicu,                                                                                                  g = G / B x100% = glasovalo u postotcima od registriranih birača po izbornim jedinicama i                                                                            p = B / S X 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2019. godine.                                                                                                                                                                                                          Broj birača na tisuću stanovnika po izbornim jedinicama i za Republiku Hrvatsku je bio stvarno veći jer je Državno izborno povjerenstvo isključilo 211.267 birača nacionalnih manjina koji nisu glasali ili su glasali u XII. izbornoj jedinici iz općih izbornih jedinica!  Birači nacionalnih manjina moraju se izjasniti prilikom preuzimanja glasačkih listića hoće li glasati u općim izbornim jedinicama ili u XII. za kandidate za zastupnike nacionalnih manjina.                              

II. RASPODJELA GLASOVA POBJEDNIČKIH KANDIDACIJSKIH LISTA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 11. RUJNA 2016. GODINE
VLADAJUĆE STRANKE OPORBENE STRANKE
I.J.  HDZ… MOST  MB … HDSSB NLŽG  SDP…  Ž.Z. IDS…
I. 62.310 20.520 8.488 77.541 11.603
II. 69.224 16.776 18.011 68.603 13.590
III. 43.786 10.507 8.349 93.164 11.767
IV. 60.380 13.346 2.519 15.540 46.694 11.311
V. 77.278 15.591 5.141 * 8.033 41.382 8.902
VI. 59.653 15.763 12.899 58.746 11.200
VII. 76.049 19.723 10.413 76.786 18.418 2.455
VIII. 35.753 11.588 2.261 63.890 13.669 40.725
IX. 102.768 26.358 4.781 49.843 8.620
X. 95.486 36.454 3.192 59.953 8.063
G10 682.687 186.536 76.054 23.573 609.602 117.203 43.180
XI. 13.117 656 936 5.211 362
G11 965.197 770.347
Gi 25.420 0
G12 990.617 770.347

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                I.J. = izborna jedinica,                                                                                                                                                                                G10 = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u deset općih izbornih jedinica,                                                      G11 = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u jedanaest izbornih jedinica,                                                                                      Gi = broj birača koji je dalo glas izabranim kandidatima u XII. izbornoj jedinici,                                                                                                                                    G12 = zbroj glasova vladajućih ili oporbenih stranaka u dvanaest izbornih jedinica.

III. REZULTATI IZBORA ZA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE 2017. GODINE
ŽUP S17 B G V N HDZ g
ZG 311.416 272.676 121.820 117.664 4.156 32.928 44,68
KZ 126.334 109.713 57.493 55.752 1.741 18.836 52,40
SM 152.546 146.400 67.796 64.369 3.427 27.535 46,31
KA 118.263 111.073 53.380 51.310 2.070 22.794 48,06
VA 168.560 146.777 72.236 69.725 2.511 19.569 49,21
KK 109.137 94.444 43.783 42.145 1.638 10.807 46,36
BB 109.822 98.895 44.449 42.884 1.565 16.881 44,95
PG 286.677 265.637 112.931 109.421 3.510 28.604 42,51
LS 45.943 44.696 26.744 25.397 1.347 14.045 59,84
VP 77.086 71.520 35.339 33.997 1.342 19.948 49,41
PS 69.583 65.886 31.758 30.501 1.257 16.088 48,20
BP 143.827 136.481 60.959 58.469 2.490 24.419 44,66
ZD 168.672 162.035 73.798 69.625 4.173 36.268 42,97
OB 283.035 253.813 115.240 110.660 4.580 40.526 45,40
ŠK 101.436 99.493 48.143 46.089 2.054 20.466 48,39
VS 159.213 152.334 68.982 65.058 3,924 32.251 45,28
SD 449.610 404.845 193.539 187.050 6.489 71.533 47,81
IS 208.229 187.474 84.603 81.978 2.625 9.432 45,13
DN 121.381 107.735 61.230 58.737 2.493 26.431 56,83
ME 110.999 96.041 42.894 41.916 978 7.703 44,66
GZ 802.762 692.144 329.264 323.322 5.942 38.684 47,57
RH 4.124.531 3.720.112 1.746.381 1.686.069 56.392 535.748 46,94

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                    ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb,                IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,                                    ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.                                                                                                 S17 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2017. godine,                                                                B  = broj registriranih birača na biračkim mjestima za županijske skupštine 16. svibnja 2021. godine,                                                         G = glasovalo birača, V = važeći glasovi, N = nevažeći glasovi,  HDZ = broj glasova koalicija na čelu s HDZ-om i                                      g = G / B x 100% = glasovalo u postotcima od broja registriranih birača na biračkim mjestima.

IV. ANALIZA GLASOVANJA PO IZBORNIM JEDINICAMA NA IZBORIMA ZA HRVATSKI SABOR 5. SRPNJA 2020. GODINE
I. J. S B G V N g p
I. 341.787 176.407 173.718 2.689 51,61
II. 387.890 173.254 169.252 4.002 44,67
VI. 328.499 150.335 146.766 3.569 45,76
VII. 408.297 194.719 190.471 4.278 47,69
Σ 1.667.667 1.466.473 694.715 680.207 14.538 47,37 885
III. 399.422 347.715 157.183 152.774 4.409 45,24 875
IV. 343.720 312.592 142.358 138.993 3.365 42,20 925
V. 351.532 337.321 144.560 140.832 3.728 41,57 976
VIII. 413.922 372.573 158.230 154.518 3.712 42,47 909
IX. 437.989 409.883 183.814 179.242 4.572 44,85 946
X. 443.913 397.508 196.058 191.997 4.061 49,32 897
RH 4.058.165 3.644.065 1.676.918 1.638.563 38.385 46,02 906
XI. 28.790 28.768 28.410 358 100
XII. 29.369 29.347 28.812 535 100
 Σ I. – XII. 3.701.736 1.735.033 1.695.785 39.278 46,87

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                    I.J. = izborna jedinica, S19 = broj stanovnika opće izborne jedinice prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2019. godinu,                                                                                                                                                                                             B = broj registriranih birača na biračkim mjestima,                                                                                                                                          G = ukupan broj glasova,                                                                                                                                                                             V = važeći glasovi,                                                                                                                                                                                      N = nevažeći glasovi,                                                                                                                                                                                 Σ = zbroj podataka po stupcima tablice za I., II. VI. i VII. izbornu jedinicu,                                                                                                  g = G / B x100% = glasovalo u postotcima od registriranih birača po izbornim jedinicama i                                                                            p = B / S X 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za 31. prosinca 2019. godine.

V. ANALIZA GLASOVANJA NA IZBORIMA ZA HHRVATSKI SABOR 5. SRPNJA 2020. GODINE
VLADAJUĆE STRANKE OPORBENE STRANKE
I.J. HDZ… HNS REF. SDP… DP MOST MOŽ. STRIP
I. 49.202 334 311 38.701 15.586 14.134 36.702 11.029
II. 58.046 951 5.475 41.619 22.865 13.395 9.388 5.970
III. 45.038 8.835 8.355 57.557 9.528 4.234 5.124 5.642
IV. 61.204 6.423 346 28.479 23.020 6.705 3.020 2.961
V. 67.345 567 537 27.079 27.878 8.145 2.097 2.305
VI. 55.574 792 0 35.565 16.193 10.267 13.915 5.426
VII. 68.401 847 568 46.722 18.086 12.997 19.949 12.228
VIII. 34.794 713 375 68.808 7.244 8.999 13.130 5.592
IX. 85.075 779 532 30.823 21.353 18.028 4.388 4.761
X. 78.451 1.486 299 39.292 19.740 23.149 8.251 10.356
G10 603.130 21727 16798 414.645 181.493 120.053 115.964 66.270
XI. 17.905 0 0 0 0 3.141 519 129
G11 621.035 21.727 16.798 414.615 181.492 123.194 116.483 66.399
G11 659.560 902.183
Gi 21.934 0
G12 699.399 902.183
Z 66 1 1 41 16 8 7 3
Zk 62 1 0 43 16 8 7 3
Z1 9.410 21.727 16.798 10.113 11.343 15.399 16.640 22.133

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                    I.J. = izborna jedinica,                                                                                                                                                                                  G10 = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u deset općih izbornih jedinica,                                                      G11 = ukupan broj dobivenih glasova pobjedničkih kandidacijskih lista u jedanaest izbornih jedinica,                                                                                      Gi = broj birača koji je dalo glas izabranim kandidatima u XII. izbornoj jedinici,                                                                                                                                    G12 = zbroj glasova vladajućih ili oporbenih stranaka u dvanaest izbornih jedinica,                                                                                          Z = broj osvojenih  zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih lista,                                                                                                  Zk =  korigirani broj osvojenih  zastupničkih mjesta pobjedničkih kandidacijskih lista koji odgovara prosječnom broju glasova po zastupniku u deset općih izbornih jedinica i                                                                                                                                                     z1 = broj glasova po jednom zastupničkom mjestu.

VI. REZULTATI IZBORA ZA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE 2021. GODINE
ŽUP S19 B G V N HDZ g
ZG 309.611 274.799 120.961 116.208 4.753 28.753 44,02
KZ 124.407 107.650 54.561 52.809 1.752 14.006 50,68
SM 144.599 139.107 66.608 62.940 3.668 28.709 47,88
KA 114.804 106.023 50.640 48.435 2.205 20.802 47,76
VA 165.885 144.689 70.998 67.870 3.128 18.853 49,07
KK 105.886 92.282 43.630 42.112 1.518 7.998 47,28
BB 105.554 95.089 43.644 42.280 1.364 12.633 45,90
PG 281.945 259.725 110.554 107.039 3.515 26.948 42,57
LS 44.346 42.140 25.138 23.993 1.145 8.818 59,65
VP 72.843 68.734 32.350 30.867 1.483 17.499 47,07
PS 65.614 63.384 27.552 26.150 1.402 13.790 43,47
BP 136.429 132.070 58.721 55.917 2.804 23.645 44,46
ZD 168.055 160.549 72.607 68.532 4.075 30.498 45,22
OB 270.877 246.552 108.879 103.052 5.827 51.118 44,16
ŠK 98.899 96.560 45.330 43.514 1.812 15.219 46,94
VS 149.489 145.082 72.558 68.401 4.157 27.460 50,01
SD 448.153 404.471 193.117 186.024 7.093 61.122 47,75
IS 209.955 185.158 81.392 78.092 3.300 9.206 43,96
DN 122.449 107.157 61.153 58.812 2.341 23.551 57,07
ME 109.130 95.522 42.961 41.805 1.156 6.422 44.97
GZ 809.235 693.670 326.410 320.403 6.007 36.232 47,06
RH 4.058.165 3.660.413 1.709.764 1.645.255 64.505 483.282 46,71

 

Oznake:                                                                                                                        ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb, IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,  ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska. S19 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2019. godine, B  = broj registriranih birača na biračkim mjestima za županijske skupštine 16. svibnja 2021. godine, G = glasovalo birača, V = važeći glasovi, N = nevažeći glasovi,  HDZ = broj glasova koalicija na čelu s HDZ-om i g = G / B x 100% = glasovalo u postotcima od broja registriranih birača na biračkim mjestima.

Mr.sc. Edo Zenzerović, dipl. inž. elektr.


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Politika