By Četvrti paket mjera Vlade je težak 1,7 milijardi EUR na snazi je od 01. travnja čime se uz direktnu financijsku pomoć obiteljima, umirovljenicima, korisnicima prava u sustavu socijalne skrbi, stradalima u potresu i nezaposlenima nastoji osigurati stabilnost cijena električne energije i plina na razdoblje od godinu dana na što se odnosi i najveći dio paketa odnosno 1,18 milijardi EUR. Usprkos činjenici da će čak 696 tisuća umirovljenika primiti financijsku pomoć, koja je svakako dobro došla, teško je ne primijetiti da je ista tek 3,8% od cijelog paketa što je obzirom na nizak standard premalo i za ozbiljnije ublažavanje a kamo li za rješavanje gorućih probleme za većinu od 1,2 milijuna umirovljenika.
Tri su u ovom trenutku goruća problema koja je platforma UMIROVLJENCII ZAJEDNO između ostalih istakla u programu kojeg su podržale i najveće umirovljeničke udruge u RH, a odnose se na zahtjev za osjetnim povećanjem osnovice mirovina primjenom drugačije formule za izračun, eliminacijom nepravdi kroz penalizaciju za prijevremeno umirovljenje i promjena načina odnosno formule za usklađivanje mirovina.
Platforma UMIROVLJENCII ZAJEDNO je već ukazala na realnu mogućnost znatnog povećanja ukupne mase za mirovine što su od Vlade zatražile i najveće umirovljeničke udruge. Činjenica da je udio mirovina u BDP-u RH oko 10% u odnosu na više zemalja EU u kojima taj odnos seže i do 15% je jasan znak da Hrvatska ima mogućnost za povećanje mirovina stoga se treba ozbiljno razmišljati da se udio mirovina u BDP-u Hrvatske sa sadašnjih 10% podigne na još uvijek „skromnih“ cca 12% što bi značilo povećanje novčane mase za mirovine od 20%. Ovakvo povećanje, koje ovisi isključivo o volji parlamentarne većine, bi omogućilo podizanje prosječne mirovine sa sadašnjih 37% na iznad 50% prosječne plaće što bi drastično smanjilo broj mirovina koje bi se našle ispod linije siromaštva.
Sa penalizacijom mirovina se svakom izmjenom Zakona stanje sve više komplicira jer se prijašnje penalizacije nisu usklađivale sa novim odredbama što je dovelo do velikih nejednakosti i nepravdi prema mnogim umirovljenicima. Zanimljiv podatak koji se ne smije ignorirati je da oni koji su otišli u prijevremenu mirovinu u prosjeku imaju 36 godina staža ili pet godina staža više od onih koji su u mirovinu otišli sa navršenih 65 godina uz prosječan staž od 31 godinu, i naravno, bez penalizacije. Nije li logično samo temeljem navedenog prijevremenim umirovljenicima ukine penalizacija sa navršenih 65 ili 70 godina života?
Ako se usklađenjem mirovina i dalje smanjuje kupovna moć onda se mora žurno mijenjati formula za usklađivanje mirovina kojoj je primarna svrha spriječiti a ne samo kratkoročno ublažiti pad kupovne moći. Da su se mirovine određivale i usklađivale po prijedlozima Platforma UMIROVLJENCII ZAJEDNO onda mjere Vlade za ublažavanje inflatornih učinaka i porasta cijena energenata ne bi bile ni potrebne.
U Zagrebu, 03.04.2023.
UMIROVLJENICI ZAJEDNO
Milivoj Špika
