Podjeli

Poštovani g. Rektore,

Moje prethodno pismo Vama objavljeno je na:   https://bezcenzure.hr/vlad/pismo-rektoru-zagrebackog-sveucilista/

U tom pismu sam Vam pisao o akademiku Ivanu Gutmanu koji je na Stanfordovim listama najbolje plasirani znanstvenik iz Srbije, a dao Vam i link članka koji je o njemu napisao prof. dr. sc. Darko Žubrinić.

Kolega akademik Andrej Dujella me upozorio i na članak mog doktoranda dr. sc. Željka Hanjša:

https://hrcak.srce.hr/file/324339

Akademik Dujella mi je poslao i link što o ovom našem Hrvatu rodom iz

 Sombora pišu u Srbiji:

https://www.euronews.rs/srbija/drustvo/65223/na-stanfordovoj-listi-najuticajnijih-istrazivaca-u-svetu-72-iz-srbije-najbolje-rangiran-prof-ivan-gutman/vest

U tom tekstu dan je i link za prošlogodišnji tekst o Stanfordovoj listi pa možete vidjeti kako za sličan Gutmanov uspjeh pišu:  Veliki uspeh za malu Srbiju.

Kao što sam Vam obećao danas sam poslao Grafičkom fakultetu Prijavu na njihov natječaj koju Vam dajem u Prilogu.

Kao što sam već napisao razlozi ovih mojih prijava je da hrvatskoj javnosti – bez obzira na medijsku blokadu – skrenem pažnju na činjenicu da je sramota da prof. dr. sc. Miroslav Tuđman nije izabran za prof. emeritusa što je – vjerojatno – jedno od najvećih znanstvenih dostignuća Vašeg prethodnika. Treba još samo da on bude izabran za prof. emeritusa i time pokaže svima na koliko niskim granama je sveučilište koje ga izabere jer znaju da je prof. Tuđman predložen 2017., a nije izabran do svoje smrti 2021. godine. A smiješno je usporediti kao znsanstvenike jednog Borasa s njegovim mentorom prof. Tuđmanom.

Vidio sam da ste inaugurirani za rektora pa Vam čestitam na tome.

Također vidim da je o Borasovom uspjehu u obaranju rejtinga Zagrebačkog sveučilišta govorio Ministar znanosti:

Na situaciju sa sve lošijim međunarodnim statusom zagrebačkog sveučilišta osvrnuli su se i ministar znanosti, te zagrebački gradonačelnik.

– Sveučilište se treba vratiti na mjesto koje mu pripada, budući da na najnovijoj THE World University Rankings ljestvici nije zauzelo mjesto koje bismo željeli i očekivali. Zagrebačko sveučilište od prevelike je važnosti za naše društvo – istaknuo je Radovan Fuchs, te najavio pomoć države i njegovog minisarstva u obliku kvalitetnih zakona.

https://www.24sata.hr/news/milanovic-izmamio-suze-borasu-lakusic-usao-u-rektorski-mandat-uz-arsenove-hrabre-ljude-867622

Evo i nekih slika s te svećanosti:

https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/inauguracija-novoga-rektora-sveucilista-u-zagrebu-stjepana-lakusica-prioritet-je-obnova-zgrada-fakulteta-stradalih-u-potresu-20221018

S poštovanjem,

Akademik Josip Pečarić

PRILOG

Akademik Josip Pečarić

Jaruščica 19, Zagreb

e-mail: [email protected]

 

 

PRIJAVA NA NATJEČAJ ZA RADNO MJESTO REDOVITI PROFESOR U TRAJNOM ZVANJU ZA 25% RADNOG VREMENA NA GRAFIČKOM FAKULTETU

Javljam se na vaš natječaj za radno mjesto redoviti profesor u trajnom zvanju za 25% radnog vremena. Poznato vam je da novi zakon predviđa se povećanje značaja rezultata koje imaju fakulteti I sveučilišta, a znamo i da je Zagrebačko sveučilište svrstano tek u kategoriju od 1201. do 1500. Mjesta prema Časopis Times Higher Education koje svake godine objavljuje rang listu svjetskih sveučilišta.

Također ja imam po Scopusu dva puta veći broj radova od samog Grafičkog fakulteta pa vjerujem da je interes i samog Fakulteta, Sveučilišta kao i znanosti u RH da netko takav bude na vašem fakultetu I sveučilištu.

Kako je članstvo u HAZU iznad svih drugih postignuća vjerujem da je dovoljno poslati vam sam dokaz za to. Uostalom redoviti professor u trajnom zvanju u području matematike sam postao odmah po uvođenju tog stupnja u RH.

Međutim važan dio mog rada je primjena u Teoriji informacija pa prilažem popis radova, knjiga, doktorata u toj oblasti kao sastavni dio same prijave. U svezi sa samim natječajem označio sam koji su od tih radova na Scopusu. Ima ih 73 (41 Q1, 10 Q2, 11 Q3 i 11 Q4). Kao primjer mogu navesti da bivši rektor dr. sc. Damir Boras ima na Scopusu ukupno 31 rad, dakle 10 manje nego što iz njegovog područja ja imam Q1 radova.

O značaju tog rada sa svojim suradnicima i ugledu u svijetu pokazuje činjenica da je u tijeku naš rad kao gostujućih editora za poznati ČASOPIS ENTROPY (Impact Factor: 2.738 (2021); 5-Year Impact Factor: 2.642 (2021)): Special Issue “Shannon Entropy: Mathematical View”.

Također izdvajam nedavno objavljeni rad:

T Rasheed, S. I. Butt, Đ. Pečarić and J. Pečarić, Generalized cyclic Jensen and information inequalities, Chaos, Solitons & Fractals,  163 (2022), 112602.

To je časopis s impact factorom 9,922 i prvi je rangiran između 108 časopisa u Mathematics, Interdisciplinary Applications.

A interdisciplinarnost je itekako važna, ali uvjeren sam da na Sveučilištu Sjever prepoznaju koliki je značaj nekog sveučilišta koji ima takve rezultate u nekom području.

ŽIVOTOPIS

 

Akademik Josip Pečarić rođen je 2. rujna 1948. godine u Kotoru. Tamo je završio osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, a 1972. diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu s radom iz područja nuklearne fizike. Na istom fakultetu je i magistrirao 1975. godine, a 1982. obranio doktorsku disertaciju iz područja matematike s naslovom Jensenove i srodne nejednakosti.

Nakon završenog studija radio je u Geomagnetskom institutu u Grocki te od 1977. kao asistent fizike na Građevinskom fakultetu u Beogradu. Godine 1987. se s obitelji preselio u Zagreb te zaposlio na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao izvanredni profesor matematike. Od 1990. radi kao redoviti profesor na istom fakultetu, od 1996. kao redoviti profesor u trajnom zvanju. Umirovljen je 2018. Do početka agresije Rusije na Ukrajinu bio je istraživač Matematičkog instituta Sveučilišta RUDN u Moskvi (Rusija).

Od 2000. godine je redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, od 2016. inostrani je član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti

Za doprinos u znanosti je 1996. godine dobio Državnu nagradu za znanost (prirodne znanosti), te je 1999. odlikovan ordenom Reda Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.

Akademik Josip Pečarić je jedan od vodećih svjetskih stručnjaka u području matematičkih nejednakosti. Jedan je od najproduktivnijih svjetskih matematičara s više od 1300 objavljenih ili prihvaćenih za tisak radova u matematičkim časopisima. Također je i najcitiraniji hrvatski matematičar, a ima preko 230 suradnika iz zemlje i svijeta (na svjetskim bazama ima:

Google Scholar: citata: 18168, H-index: 50;

MathSciNet: publikacija: 1345, citata: 6519, H-index: 26;

Scopus: publikacija: 794, citata: 7037, H-index: 36;

WoS: publikacija: 803, citata: 6435, H-index: 34).

Prema istraživanjima sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji (SAD) Pečarić je po broju objavljenih radova na 2290. mjestu njihove liste za cijelu karijeru od 195605 svjetskih znanstvenika, a prvi iz RH je 14538. Na njihovoj listi za zadnju godinu koja ima 200409 znanstvenika  Pečarić je po broju objavljenih radova na 2195. mjestu

Osim velikog broja članaka u međunarodnim matematičkim časopisima, autor je ili koautor 40 monografija. O jednoj monografiji je u poznatom časopisu Amer. Math. Monthly, July-August 1991, poznati matematičar D. Pedoe objavio cijeli članak, a izdavačka kuća Element pokrenula je seriju „Monographs in inequalities“ u kojoj je do sada tiskano 19 monografija.

Osnivač je seminara Matematičke nejednakosti i primjene na Matematičkom odjelu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, i s tog je seminara do sada izašlo preko četrdeset doktora matematičkih znanosti. Danas ovaj seminar također ima i svoj dio na Sveučilištu u Splitu. Niz godina gostovao je na Abdus Salam school of mathematical sciences in Lahore pa i u Pakistanu ima niz svojih učenika koji rade po tamošnjim sveučilištima. Akademik Pečarić ima preko 230 suradnika iz cijeloga svijeta.

Godine 1998. pokrenuo je međunarodni znanstveni časopis „Mathematical Inequalities and Applications” (izdavač Element, Zagreb), koji je već nakon dvije godine izlaženja uvršten na Scientific Citation Index Expanded (SCIE). Taj časopis je postao prvi hrvatski časopis na SCIE listi i danas je Q2 časopis a bio je i Q1 dok je na Scopusu Q1 časopis. Kasnije je pokrenuo još dva časopisa – „Journal of Mathematical Inequalities“ (danas je također Q2 a bio je i Q1 časopis) i „Operators and Matrices“ – koji su i na CC listi i na SCIE listi. Na listi najboljih hrvatskih znanstvenih časopisa (prema bazi Scopus) sva tri časopisa su visoke plasirani (ova dva Q1/Q2 su prvi i peti). Pokrenuo je i časopis „Fractional Differential Calculus“ koji je od ove godine na Scopusu. Glavni urednik je i novog časopisa „Pakistan Journal of Mathematical Sciences“.

Osim toga, član je uredništava ili recenzent brojnih međunarodnih časopisa. Kao pozvani ili plenarni predavač akademik Josip Pečarić je održao mnoga predavanja na međunarodnim konferencijama, a povodom njegovog 60-og rođendana je 2008. godine u Trogiru održana međunarodna konferencija „Mathematical Inequalities and Applications 2008“. Tu konferenciju su slijedile:

1)  Mathematical Inequalities and Applications 2010, Lahore, Pakistan, March 7-13, 2010., Pakistan

2)  Mathematical inequalities and nonlinear functional analysis with applications, July 25-29, 2012, Jinju, South Korea.

3)  U lipnju 2014. godine (22.-26. lipnja) u Trogiru se pod pokroviteljstvom Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti HAZU održala konferencija pod nazivom „Mathematical Inequalities and Applications 2014 – One thousand papers conference“ u čast akademika Josipa Pečarića povodom objavljivanja više od 1000 znanstvenih matematičkih radova,

4)  Slijedeće godine je održana konferencija Mathematical Inequalities and Applications 2015, 11-15 November, Mostar, BiH

5)  Tri godine kasnije je u Zagrebu održana međunarodna konferencija MIA 2018 povodom njegovog 70-og rođendana.

Zbog njegovih zasluga u matematici, akademiku Pečariću je posvećen jedan broj časopisa „Banach Journal of Mathematical Analysis“, Vol. 2, No.2 (2008). Riječ je o međunarodnom znanstvenom časopisu koji je na SCIE i CC listi, a u tom posebnom broju članke su objavili i posvetili ih akademiku Pečariću mnogobrojni svjetski matematičari. Intervju koji je tamo objavljen (str. 163-170) objavljen je i na kineskom u časopisu Mathematics 3 (2012), 245-249. Nekim Pečarićevim istraživanjima (inače citiranih i u časopisu “Nature”, a s P.T. Landsbergom objavio je članak u časopisu Phys. Rev., A35 (1987), 4397–4403.) posvećen je i članak “Accentuate the negative”, Math. Bohem. 134 (2009), no. 4, 427-446. kojeg je napisao Peter Bullen, profesor emeritus sa Sveučilišta u Vancouveru.

Zbog njegovih zasluga u matematici, akademiku Pečariću je posvećen jedan broj časopisa „Banach Journal of Mathematical Analysis“, Vol. 2, No.2 (2008). Riječ je o međunarodnom znanstvenom časopisu koji je na SCIE i CC listi, a u tom posebnom broju članke su objavili i posvetili ih akademiku Pečariću mnogobrojni svjetski matematičari. Intervju koji je tamo objavljen (str. 163-170) objavljen je i na kineskom u časopisu Mathematics 3 (2012), 245-249. Nekim Pečarićevim istraživanjima (inače citiranih i u časopisu “Nature”, a s P.T. Landsbergom objavio je članak u časopisu Phys. Rev., A35 (1987), 4397–4403.) posvećen je i članak “Accentuate the negative”, Math. Bohem. 134 (2009), no. 4, 427-446. kojeg je napisao Peter Bullen, profesor emeritus sa Sveučilišta u Vancouveru.

Nedavno je tiskan knjiga Matice Hrvatske PRIJELOMNA VREMENA / Hrvatske zemljenakon 1918, a o znanosti piše dr. sc. Zdravka Jelaska Marijan s Hrvatskog instituta zapovijest. Tako na str. 413. piše: Djelovali u inozemstvu ili u Hrvatskoj, neki od hrvatskih znanstvenika su tijekom 20. stoljeća dali važan doprinos svjetskoj znanosti, prvenstveno nobelovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog (kemija). Značajan ugled stekli su i fizičar Ivan Supek (električnavodljivost materijala na niskim temperaturama), matematičari Vilim (William) Feller (teorija vjerojatnosti) i Josip Pečarić (teorija nejednakosti), molekularni biolozi MiroslavRadman i Ivan Đikić, fizičari Davor Pavuna (supraprovodljivost i nano-inženjering) i Marin Soljačić (bežični prijenos energije i nano-fotonika) i mnogi drugi.“

Akademik Pečarić poznat je i po svom publicističkom radu. Objavio je više od 140 publicističkih knjiga.

18/10/22

 

Cover Story

Article: Refinements of the Converse Hölder and Minkowski Inequalities

Josip Pečarić, Jurica Perić and Sanja Varošanec

Mathematics 2022, 10(2), 202; doi:10.3390/math10020202

https://www.mdpi.com/2227-7390/10/2

Mathematics | January-2 2022 – Browse Articles

LIST OF PAPERS AND BOOKS IN INFORMATION THEORY

 

(već sam Vam poslao)


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Politika