By Poštovani g. Rektore,
U razgovoru na HTV-u komentirali ste najnoviju rang listu sveučilišta po kojoj je zagrebačko nikada lošije pozicionirano:
– Tu je propust dosadašnje uprave Sveučilišta. Možda slabom ažuriranju ili slaboj brizi. Mi godišnje objavljujemo 3.500 do 3.600 radova. Ako je 20% od toga krivo navedeno u bazama, znači da nije povezano sa Sveučilištem u Zagrebu, onda smo to trebali ranije uočiti. Mi smo u svojem programu već to definirali, rasteretili smo prorektora za znanost i napravili novi resor za međunarodnu suradnju koji ima zadatak da brine o reputaciji Sveučilišta na rang listama, ističe.
Nadam se da ste pročitali moja nedavna pisma koja sam poslao i Vama i da ste svjesni da je glavni problem u svemu tome bio prethodni rektor koji je doktorirao na Filozofskom fakultetu – u 48. godini života i to pošto je na tom fakultetu bio 15 godina. Mentor mu je bio prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, a na obrani Borasovog doktorata jedan drugi profesor je komentirao:
„Pet minuta sramote, a onda si cijeli život doktor“.
Pogriješio je jer je Boras u narednih 15 godina postao docent, izvanredni profesor, redoviti profesor, redoviti profesor u trajnom zvanju, dekan i rektor. Njegovog mentora su 2017. godine na FF-u predložili za profesora emeritusa Zagrebačkog sveučilišta i do smrti 2021. godine nije izabran. O tome sam i pisao u pismima koja sam i Vama poslao, a danas imamo i knjigu:
- J. Pečarić,Zašto Miroslav Tuđman nije bio profesor emeritus?com:
https://www.dragovoljac.com/index.php/pecaric/32359-miro-tudjman
Međutim, niz godina sam upozoravao koliko je Boras nepodoban za poziciju rektora. Čak sam prije reizbora Borasa za rektora posla pet pisama (Ne Borasa za rektora) tadašnjim dekanima koja njima nisu bila važna. Njih imate u knjizi:
- Pečarić, Borasa za akademika. Portaldragovoljac.com, 2020:
http://www.dragovoljac.com/images/minifp/Boras.pdf
Naravno, poslije pisama upozorenja koja nisu imala nikakav učinak knjiga pisana povodom Borasove želje da poziciju rektora iskoristi za izbor u HAZU je knjiga-rugalica. Završno poglavlje je:
NAJVEĆI ZNANSTVENIK U RH ..……………………..112
Trebam li se zahvaliti HTV-u? (Pismo Ravnatelju HRT-a)……………………………………………………………………………….112
Trebam li se zahvaliti HTV-u? (2.) (Novo pismo Ravnatelju HRT a)……………………………………………………………………….117
Pismo Ministrici znanosti……………………………………………..120
Pismo akademkinjama i akademicima……………………………123
Borasa za akademika………………………………………126
Pismo Predsjedništvu Akademije………………………….129
Novo pismo Ministrici znanosti…………………………………….133
Novo pismo Predsjedništvu Akademije………………………….134
I predsjednički kandidat podržao izbor Borasa za
akademika …………………………………………………………………137
Prilog: Juričan opet u akciji: Rektore Boras, kad će moj doktorat? ja nudim janjetinu …………………………………………138
Uostalom u pismima koja sam i Vama poslao vidjeli ste što mi je o Borasu pisao njegov mentor, kako je Boras dobio nagradu grada Zagreba, pa je čak i sam sebe htio izabrati za profesora emeritusa. U I. Razredu HAZU je dobio o (NULA) glasova. Upozorili su me i da su Borasa dva puta neuspješno predlagali za državnu nagradu – vjerovali ili ne – za znanost:
Politika & Kriminal
Nenadmašno: Grafički fakultet predložio da se rektoru Borasu dodijeli Državna nagrada za znanost, za životno djelo
Grafički fakultet u Zagrebu predložio je, u sklopu otvorenog natječaja Ministarstva znanosti, da se rektoru Damiru Borasu dodijeli Državna nagrada za znanost za 2020. godinu i to, ni manje ni više, za životno djelo u području društvenih znanosti. Prijedlog je podržalo Fakultetsko vijeće Grafičkog fakulteta na sjednici prije tri dana, a u obrazloženju u čijem smo posjedu, navode cijeli niz razloga zašto smatraju da Boras zaslužuje nagradu.
U prvome redu, ističu ga kao jednog od pionira informacijskih znanosti u Hrvatskoj (podcrtao JP) i jednog od utemeljitelja računalne leksikografije.
Sjetimo se da je Nagradu grada Zagreba dobio i za USPOSTAVLJANJE INFORMACIJSKIH ZNANOSTI (vidjeti moje Pismo-rugalicu na tu temu koju sam Vam također poslao).
I drugi put ga je za tu nagradu predložio Grafički fakultet:
Postoje ljudi koji misle da Boras treba dobiti nagradu za životno djelo: Već drugi put ga predlažu
- ožujka 2022.
U tom tekstu se kao zasluga bivšeg rektora navodi – vjerovali ili ne – širenje ugleda zagrebačkog sveučilišta.
Na Grafičkom fakultetu su nedavno raspisali natječaj – kako vidim iz medija – namještenog za bivšeg rektora. Ja sam ‘ruski znanstvenik’ zbog takvog rektora Zagrebačkog Sveučilišta, a oni su mu omogućili drugi izbor za rektora, predlagali ga za nagrade i akademiju i sada još i to. Naravno s obzirom da nisam zahvaljujući rektoru Borasu postao profesor emeritus, sada kada on više nije rektor, mogu se javiti i na taj njihov natječaj što ću ovih dana i učiniti.
Bit će zanimljivo kada izaberu bivšeg rektora koji ukupno ima na Scopusu 31 rad. Ja imam 794 – nekih 25 puta više od njega- Međutim važan dio mog rada je primjena u Teoriji informacija pa ću priložiti popis radova, knjiga, doktorata u toj oblasti kao sastavni dio same prijave. U svezi sa samim natječajem na tom popisu ću označiti koji su od tih radova na Scopusu. Ima ih 73 (41 Q1, 10 Q2, 11 Q3 i 11 Q4). Bivši rektor dr. sc. Damir Boras ima na Scopusu ukupno 31 rad, dakle 10 manje nego što iz njegovog područja ja imam Q1 radova. I s tim im je on bio kandidat i za akademika i za državnu nagradu za životno djelo u znanosti. I to je dobar razlog da njega izaberu jer kad takav dobije državnu nagradu za životno djelo, kako da mene predlože za 25 takvih nagrada, zar ne?
Poslao sam Vam i pismo MINISTRU O HRVATSKOJ ZNANOSTI u svezi s pitanjem na koje ste odgovarali na HTV-u. Iz njega ste mogli vidjeti da sam po broju radova na tim listama Sveučilišta u Stanfordu na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri po broju radova na 2290. mjestu, a prvi iz RH pok. akademik Nenad Trinajstić na 14538. mjestu, Treća je prof. dr sc. Ana Marušić na 17086. mjestu i jedino njih dvoje imaju više od 50% mojih radova.
Na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u 2021. godini sam po broju radova na 2195. mjestu, pok. akademik Trinajstić na 13457., a prof. dr. sc. Ana Marušić na 15723. mjestu.
Na stranicama Sveučilišta u Zagrebu spominje se:
Na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri je ukupno 61 hrvatski znanstvenik, njih 20 sa Sveučilišta u Zagrebu.
Na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u 2021. godini nalazi se 91 znanstvenik iz Republike Hrvatske od čega čak 38 znanstvenika sa Sveučilišta u Zagrebu.
Zato me je zanimalo kakva je situacija sa Sveučilištem u Kragujevcu koje je mnogo bolje plasirano od Sveučilišta u Zagrebu. Na 2% najutjecajnijih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj sam pronašao sam samo 6 imena, a na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri 15.
Međutim najviše objavljenih radova iz Srbije ima Ivan Gutman koji je s 909 radova uvjerljivo na prvom mjestu od svih znanstvenika iz Srbije, a po broju radova na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u cjeloživotnoj znanstvenoj karijeri je 1282., a na listi 2% najutjecajnijih znanstvenika u 2021. godini je 1237.
Pitanje je koliko je važno imati i takve pojedince za reputaciju sveučilišta?
Kolika je zasluga rektora Borasa kada se zna da se i na ovim najnovijim listama ja vodim kao ruski znanstvenik. O tome imate knjigu:
- Pečarić, Ruski znanstvenik u RH,Portaldragovoljac.com, 2021.:
http://www.dragovoljac.com/images/minifp/ruskiznanstvenik.pdf
U njoj imate puno komentara prošlogodišnje liste najutjecajnijih znanstvenika za cjelokupnu znanstvenu karijeru.
Tako sam ja bio po broju radova na 2537. mjestu, a profesor dr. sc. Asim Kurjak je bio 7146. Danas profesora Kurjaka nema među hrvatskim znanstvenicima, ali je najbolje plasiran na listi znanstvenika iz BiH.
Izgleda da su Sveučilištu u Zagrebu smetali oni znanstvenici koji imaju puno znanstvenih radova. Za razliku od njega na sveučilištu RUDN na prošlogodišnjoj list ja sam imao najviše radova. Međutim, na ovogodišnjoj listi ja sam drugi, a prvi je Pombeiro, Armando J.L. s 842 rada koji je do prošle godine bio portugalski znanstvenik.
U spomenutoj knjizi citiram i pismo prof. dr. sc. Darka Žubrinića u kojem piše o kolegi Ivanu Gutmanu:
On je Hrvat rodom iz Sombora (istočni Srijem), a živi i radi u Kragujevcu u Srbiji.
Taj Hrvat je danas vjerojatno najveći srpski znanstvenik. Doktorirao je kemiju u Zagrebu i matematiku u Beogradu.
Član je SANU, ali izgleda da nije dopisni član HAZU.
Ako nije, mislim da ipak zaslužuje biti. Evo kratko o njemu:
Utemeljio je časopis Mathematical Chemistry (u Kragujevcu).
Ima više 560 radova iz područja matematike, kako se vidi iz ovog popisa, i još valjda oko 800 iz područja kemije.
Naravno, ne očekujem da će me izabrati na Grafičkom fakultetu jer ja imam na Scopusu dva puta više radova od cijelog tog fakulteta, pa je očito da ja ne pripadam tom fakultetu Zagrebačkog Sveučilišta.
S poštovanjem,
Akademik Josip Pečarić
