By Nadam se da su Vam Vaši suradnici dali moje Pismo Ministru i Rektoru o knjizi „Zašto Miroslav Tuđman nije bio profesor emeritus?“. U njoj su dana i moja prethodna tri pisma u svezi s izborom bivšeg rektora dr. sc. Damira Borasa za profesora emeritusa. Dan je i niz mojih pisama koje sam slao i Vama o neizboru Miroslava Tuđmana za profesora emeritusa.
Vi ste morali znati koliko je Miroslav Tuđman ugledniji stručnjak od Damira Borasa jer je Vaš pokojni otac dr. sc. Mario Plenković bio je redovni profesor informacijskih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu!
Kako je Vaš otac bio od 2019. godine profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, a to je postao na prijedlog rektora Borasa vjerujem da Vaši suradnici Vama i nisu dali spomenuta pisma. A iz tih mojih pisama mogli ste vidjeli da je dr. sc. Miroslava Tuđmana Filozofski fakultet predložio dvije godine ranije, dakle 2017., a nije izabran do smrti 2021. godine. Rektor je bio Damir Boras koji je predložio Vašeg oca za profesora emeritusa, dakle u vrijeme kada je već bilo očito da je zaustavljen proces izbora za isto zvanje Borasovog mentora Miroslava Tuđmana (Boras je doktorirao u 48. godini života, a tada je već bio 15 godina na Filozofskom fakultetu). Uvjeren sam da Vaš otac nije znao za sramotni neizbor prof. Tuđmana i da je to znao odbio bi da bude izabran na prijedlog Tuđmanovog doktoranda.
Zbog svega toga uvjeren sam da ste i Vi osobno zainteresirani za tiskanje moje knjige koju možete naći na linku:
https://www.dragovoljac.com/index.php/pecaric/32359-miro-tudjman
Napominjem da je Grafički fakultet predlagao Borasa i za redovitog člana HAZU dvije godine nakon što je u isto Razredu profesoru Tuđmanu nedostajao jedan glas za to. I tada je Boras dobio 0 (NULA) glasova!
Iz tog vremena imate u mojoj knjizi i pismo koje sam dao i u jednom od ova tri nova pisma. Kako je u njemu niz podataka oko Borasa koji se – vjerujem – izravno odnose i na Vašeg pokojnog oca to pismo Vam dajem u Prilogu.
S poštovanjem,
Dr. sc. Josip Pečarić,
Redoviti član HAZU
Izvanjski član DANU
CC: Ministru znanosti, Rektoru Sveučilišta u Zagrebu, HINI, Rektoru Sveučilišta Sjever, Dekanu Grafičkog fakulteta.
PRILOG
PISMO PREDSJEDNIŠTVU AKADEMIJE
Poštovano Predsjedništvo,
Kao što znate još 4. prosinca 2019. pozvao sam kolege akademike da podrže ideju da se rektor Zagrebačkog sveučilišta izabere za našeg redovitog člana:
| Naslov: | Borasa za akademika | |
| Datum: | Wed, 4 Dec 2019 22:09:09 +0100 | |
| Šalje: | Josip Pecaric <[email protected]> | |
| Prima: | Kabinet Predsjednika <[email protected]>, anic…. |
Poštovane kolegice akademkinje i kolege akademici, Kako očekujem da će u ovim izborima biti za našeg kolegu izabran g. rektor Zagrebačkog sveučilišta šaljem vam draft knjige u nastajanju. Drago će mi biti ako pošaljete svoje tekstove koje mogu uključiti u knjigu o ovom našem velikom znanstveniku i budućem akademiku.
S poštovanjem,
akademik Josip Pečarić
Na žalost nitko od kolegica akademkinja i kolega akademika mi nije poslao svoj prilog za knjigu koju namjeravam tiskati povodom tog velikog i značajnog događaja za našu akademiju.
Ne znam radi li se o poznatom hrvatskom jalu ili o nerazumijevanju veličanstvenog znanstvenog dostignuća našeg budućeg kolege prof. dr. sc. Damira Borasa.
Bez obzira o čemu se radi naša akademija se pokazuje kako nije na razini komisije gradonačelnika Bandića koja je prepoznala nevjerojatno dostignuće rektora Zagrebačkog sveučilišta i dodijelila mu nagradu grada Zagreba i za USPOSTAVLJANJE INFORMACIJSKIH ZNANOSTI.
Prof. Težak, prof. Stipčević, prof. Marijević itd. nisu uspjeli uspostaviti informacijskih znanosti. To je generacija prije prof. Tuđmana koji je Borasu bio mentor. Oni nisu uspjeli ali jeste već veliki znanstvenik i budući naš kolega prof. Boras! U uvjetima nepostojanja informacijskih znanosti njemu je prirodno trebalo 15 godina da doktorira iz te oblasti. Morao ju je uspostaviti da bi doktorirao,
Evo još nekoliko podataka o tome koliko su se prethodnici prof. Borasa trudili, ali je tek naš rektor uspio uspostaviti informacijske znanosti (a naš rektor je u tom cilju objavio impozantnih 3% samostalnih radova):
Prvi poslijediplomski studij informacijskih znanosti u Hrvatskoj, a i prvi te vrste u svijetu je ponuđen 1961. u novoosnovanom Centru za studij bibliotekarstva, dokumentacije i informacijskih znanosti (CSBDIZ). Studij je osnovan, bez potpore nacionalne informacijske politike, zalaganjem profesora Bože Težaka, jednog od pionira informacijskih znanosti u Hrvatskoj, koji ipak nije uspio u uspostavljanju informacijskih znanosti već je to uspjelo tek prof. Borasu.
Težakova teorija ETAkSA kompleksa nije postala samo osnova za program studija informacijskih znanosti, nego je ujedno odredila i područje i predmet informacijskih znanosti. (Tuđman, M. Božo Težak i razvoj informacijske znanosti. // Profesor Božo Težak, lučonoša znanosti. Hrvatska sveučilišna naklada, 2007.str. 257-271), ali on ipak nije uspio u onome što jest naš rektor.
Od 1978. do 1981. godine su se branili doktorati iz informacijskih znanosti na Znanstveno-nastavnom vijeću Sveučilišta u Zagrebu. (Kritovac, D. Doktorske disertacije iz informacijskih i srodnih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu: 1972-1990. Informatologija 23(1991), 1-2, str. 129-134) službeno priznanje Informacijskih znanosti kao znanstvenog polja u Hrvatskoj dolazi 1983. godine.
(Kritovac, D. Doktorske disertacije iz informacijskih i srodnih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu: 1972-1990. Informatologija 23(1991), 1-2, str. 129-134).
Odlukom Znanstveno-nastavnog vijeća Fakulteta 1981. godine osnovan je Odsjek za bibliotekarstvo i društveno-humanističku informatiku. Prvi voditelj Katedre za bibliotekarstvo, nakon osnivanja odsjeka, je bila Ljerka Markić-Čučuković. A prvi voditelj Katedre za društveno-humanističku informatiku, ujedno i prvi pročelnik Odsjeka je bio Bucsú László. (Horvat, A. Odsjek za informacijske znanosti. // Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Monografija / Urednik Stjepan Damjanović. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta, 1998. str. 269. – 272.).
A akademske godine 1993./1994. Odsjek za informacijske znanosti pokreće poslijediplomski studij informacijskih znanosti. (Plan i program Poslijediplomskog doktorskog studija informacijskih znanosti. Sveučilište u Zagrebu. Filozofski fakultet. Odsjek za informacijske znanosti. URL:
http://www.ffzg.hr/infoz/web2/index.php?option=com_content&task=view&id=847&Itemid=352 (2.10.2009.).
Očito je puno kolega bilo u mogućnosti da uspostave informacijske znanosti kod nas ali je to uspjelo tek našem današnjem rektoru prof. Borasu koji je obranio disertaciju 05. 05. 1998.: Boras, Damir. Teorija i pravila segmentacije teksta na hrvatskom jeziku / doktorska disertacija. Zagreb : Filozofski fakultet) 05.05. 1998, 284 str. Voditelj: Tuđman, Miroslav. (CROSBI).
Zapravo nisam siguran trebamo li smatrati da je to datum od kada možemo računati da su uspostavljene informacijske znanosti u RH? Naime iz „zahvalnosti“ koju je napisao u svojoj disertaciji očito je da su svi članovi komisije trebali biti sretni što su bili u komisiji tako izuzetnom znanstveniku. Vjerojatno nisu ni slutili da sudjeluju u tako velikom povijesnom činu promoviranja za doktora znanosti čovjeka koji uspostavlja informacijske znanosti u RH. Koliko je nerazumijevanje tog povijesnog događaja bilo svjedoči i onaj zlobni komentar jednog od nazočnih: Pet minuta sramote, a onda si cijeli život doktor znanosti. Očito je kako ljudi nisu razumjeli kako je teško bilo doktorirati i istovremene uspostavljati znanost iz koje doktoriraš pa je naš rektor to uradi tek u 48. godini života.
Na žalost bojim se da ni vi drage kolegice akademkinje i kolege akademici niste svjesni veličine povijesnog trenutka primanja najvećeg hrvatskog znanstvenika u HAZU – čovjeka koji je uspostavio cijelu jednu oblast znanosti u RH.
Srećom to je prepoznalo Fakultetsko vijeće Grafičkog fakulteta pa je ono predložilo rektora Zagrebačkog sveučilišta za redovitog člana HAZU.
Poštovano Predsjedništvo, uvjeren sam da je umjesna moja ideja da ovaj veličanstveni događaj izbora najvećeg hrvatskog znanstvenika, čovjeka koji je uspostavio informacijske znanosti obilježimo s knjigom čiji sam draft poslao kolegama u HAZU i koji treba dopuniti npr. sa samim prijedlogom koji je došao s Grafičkog fakulteta, pa vas molim da mi ga pošaljete.
Ponavljam da je odbor gradonačelnika to već prepoznao i nagradilo je rektora za njegovo veliko dostignuće. To što – čini mi se – kolegice akademkinje i kolege akademici nisu do sada podržali moj prijedlog pokazuje koliko je veliki doprinos hrvatskoj znanosti i g. gradonačelnika Milana Bandića i da je s pravom rektor i podržao ideju da se g. Bandiću dodijeli počasni doktorat Zagrebačkog sveučilišta.
S poštovanjem,
Akademik Josip Pečarić
