Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

(prvi dio)

Pitamo se svi, što nam se ovo u Europi događa? Zašto je Putin napao Ukrainu? Ukrainu, državu mira, državu kršćanske i katoličke orijentacije, državu koja se bori sa svojom tranzicijom, državu koja je u zadnjih 20 godina izgubila oko 20% stanovništva, državu koja teži nezavisnosti, državu koja želi slobodu, državu u kojoj narod želi biti svoj na svome, državu u kojoj Ukrainci sačinjavaju oko 80% stanovništva, državu koja je po mnogočemu slična Hrvatskoj.

Hrvatsku i Ukrainu povezuje borba domicilnog stanovništva za svojom, slobodnom i suverenom državom, gdje će Hrvati i Ukrainci u svojim državama odlučivati o svim važnim životnim pitanjima. Veza Hrvatske i Ukraine, promatrano kroz ovaj sotonski rat koji im je tiranin Putin nametnuo, vraća nas Hrvate, posebno nas dragovoljce u naš stari ratni PTST pa se opet budimo noću, ne spavamo, vračaju nam se u glavi slike i filmovi iz Domovinskog rata i strahote koje smo prošli u agresiji Srbije na Hrvatsku. Kako moji suborci ističu, razlika je ipak u opremljenosti, jer Ukrainci kreću u rat sa agresorom u uvjetima u kojima ipak imaju svoju vojsku, kao i podršku mnogih država koje im šalju oružje. Da li će sve to biti dovoljno oduprijeti se najezdi snažnog zla koje nadire u Ukrainu iz Rusije, tek će se vidjeti pa molimo Boga da im pomogne u pravednoj borbi za slobodom i svojom državom. Šaljemo im svaku podršku, ali očito je da se sami moraju oduprijeti zlu koje ih okružuje, razara, ubija, i želi ih pokoriti kao najgore roblje u povijesti čovječanstva.

I opet se povijest ponavlja. Hitler je nakon Prvog svjetskog rata potajno razvijao novo naoružanje za rat, a kako je jačao kršio je Versajski sporazum točku po točku dok nije sve prekršio i ušao u Drugi svjetski rat. Osudili smo Hitlera, njegove konclogore, na TV History imamo svaki dan filmove o tom monstrumu koji se na kraju ubio ne ostvarivši svoje monstruozne ciljeve. Filmovi su tu sa ciljem „ne ponovilo se“, ali ponovilo se nažalost! Iza sebe Hitler je ostavio pustoš, ali narodi su se opet razvili, a Nijemci, kao po onom Isusovom „najgori će postati kamen temeljac“, postali su idol uljuđenoj Europi. Ta je priča završena, ali sad je počela nova priča o Hitleru našeg vremena u osobi Putin-Hitlera. Taj bolesnik, Rusiju koja je ekonomski slabija od posrnule Italije, a po BDPu per capita čak je slabija od Hrvatske (2017. Hrvatska je imala 26.296$ per capita a Rusija 25.763$) usmjerio je prema ulaganju u naoružanje kako bi zaprijetio Europi. Umjesto da ulaže u gospodarstvo, povećava standard naroda i zadovoljstvo života u Rusiji Putin-Hitlera krenuo je na osvajanje susjednih država. Putin, kao i Hitler, planirao je Blitzkrieg na Ukrainu, ali i Hitler i Putin su pogriješili, jer je snaga naroda i želja za svojom državom uvijek jača pa će i ovaj rat u Ukraini potrajati.

Ako niste znali, sjećam se vijesti da je zadnji konclogor nađen i zatvoren u Rusiji 1979. Zar to nije strašno? Jesmo li već tada mogli vidjeti što nam dolazi sa Istoka? Da, riješili smo se njemačkog Hitlera, ali smo dobili ruskog Hitlera, Putina, Putin-Hitlera. Nad Europom i svijetom nadvila se prijetnja Trećeg svjetskog rata, jer zahtjevi Putin-Hitlera su suludi i neprihvatljivi čak i pod cijenu rata. Problem je što taj bolesnik ne cijeni život, ničiji, pa u svojoj ludosti ne bi prezao od pritiska na gumb aktiviranja nuklearnih bombi koje bi se i njemu vratile, jer svi ih imaju pa bi to bio kraj čovječanstva na ovom planetu. Zato je Hitler prema njemu kao mala nevina luda beba prošlosti.

Dakle, evo sada imamo novog Hitlera u liku Putin-Hitler zla. Ovo sve izgleda kao da svaka generacija mora proizvesti svog Hitlera! Kao da Sotona ne može ostaviti ljude da u miru žive! I opet, države samo gledaju razaranje u Ukraini, Vijeće sigurnosti UNa ne funkcionira, a Putin-Hitler opet sve ponavlja, sve ono što dobro znamo i danas gledamo na TV History u serijama „Život sa Hitlerom“. Očito je da će naša djeca, ako preživimo ovo zlo, gledati „Život sa Putinom“ i zgražati se. Napao je Ukrainu, prijeti Poljskoj, u mislima mu je cilj i Finska, kao i izgubljene države Baltika. Na Baltiku je ostala samo mala ruska obala, kao simbol, ali i kao znak težnje za širenjem Rusije na obalama Baltika. A zajednica naroda samo gleda i u strahu daje podršku Ukrainu, jer se rodio ludi monstrum Putin-Hitler koji je već stavio prst na okidač svoj 6.300 nuklearnih bombi. Monstrum naše današnjice Putin-Hitler umobolni je bolesnik koji samo želi pobijediti, a cijena mu nije važna. Nije mu važan ni vlastiti ruski narod, pa se i tu ponavlja povijest. Staljin je pobijedio u ratu, ali ruski gubici nadmašili su sve druge gubitke država članica, jer Rusiji ni u povijesti njeni građani nisu važni nego samo ideologija i ideološka pobjeda pod svaku cijenu. Putin-Hitler to nastavlja na isti način pa je jasno da je Putin-Hitler opasan umobolni bolesnik i treba ga žaliti, ali i ozbiljno ga se bojati. Nije on više ni približno jak kao nekada, ali je opasan za cijeli svijet jer je najluđi čovjek kojeg je povijest upoznala. Strah koji se širi Europom ušao je u misli, snove, svakodnevni život žitelja cijele Europe, posebno EUa, pa tako i Hrvatske.

Ali kada se malo pogleda, obzirom na mega strateške podijele ovog novog svijeta, dolazi se do nove slike svijeta u kojem živimo. Razvoj Kine odvija se kroz reforme pod njihovim makro nacionalnim ciljevima „biti jača ekonomija nego je SAD“. Na tom putu Kina kroz reforme postaje novi ključni ekonomski subjekt svijeta koji se sva snažnije odvaja od svog tradicionalnog komunizma i ulazi u tržišnu ekonomiju gdje vlada kapitalizam. Svakako, oni grade svoj specifični nacionalni kapitalistički sustav, a koji ima puno dobroga i pozitivnog. Druge su opasnosti koje dolaze iz daleke Azije, kao što je Koreja koja još uvijek živi u uvjetima kulta „ljubljenog vođe“ koji za narod ima status Boga na zemlji. To fanatično jednoumlje svakako nije dobro, ali ostaje za nadati se da će se i to promijeniti sukladno promjenama u Kini. I eto nas u Europi za koju smo svi mislili da je rat nemoguć jer je „stara dama“ zajednica uljuđenih naroda i država, ali smo se očito prevarili. Rodio se Putin-Hitler kao ozbiljna prijetnja Europi i cijelom svijetu.

A što je logično u tom njegovom monstruoznom osjećaju moći?

On kao da još uvijek živi u vremenu Varšavskog saveza koji je bio snažna protuteža SADu i NATOu. Putin-Hitler kao da ne razumije da Varšavskog saveza i one žičane ograde koja je predstavljala zarobljene države koje su bile u logoru u Europi, a kojeg više nema. I bivša SSSR se raspala, kao i zla Jugoslavija. Stvorene su nove slobodne države, a sad imamo i Europsku uniju koja razvija načela humanog, kultiviranog, mirnog europskog načina života. Njegov strah i mržnja prema NATOu suluda je jer je ostao sam okružen nekolicinom svojih „satelit državama“ u kojima je instalirao svoje poslušnike koji drže zarobljene svoj narod. Ipak, malo ih je, a podrška nekadašnje komunističke Kine sve više se topi jer Kina ide svojim putem u razvoj gdje za rat nema mjesta. Prema tome, da je imalo normalan trebao bi zatražiti ulazak u NATO savez, što kako je god smiješno tako je i mudro. Na taj način i NATO bi izgubio jednu svoj važnu dimenziju straha, što bi za sve bilo dobro. Ali čovjek koji živi u mržnji za čovjeka ne može trezveno razmišljati te postaje opasan.

I pitam se da li smo to mogli ranije znati? Mnogi će kazati, kao i za COVID19 „došao je naglo i nismo se nadali“, ali trebali smo znati jer znakovi vremena su jasno ukazivali na to što će se dogoditi.

Jedan mali, veliki čovjek, Hrvat, katolik, stvaralac, mislilac, liječnik duše, čovjek koji se znao približiti Bogu i crpiti snagu od njega te je širiti oko sebe bio je naš dragi pokojni prof. dr. sc. Tomislav Ivančić. Bio je to tvorac nove znanosti, antropološke medicine, a meni je povjerio zadatak znanstvenog utemeljenja nove znanosti. Nažalost, prerana smrt prekinula ga je u tom humanom projektu, ali iza njega je ostalo jako mnogo toga što je vrijedno i važno ne samo za Hrvatsku nego i za cijeli svijet. On je vidio zlo koje dolazi pa je davno, dok još nismo ni znali za Putin-Hitlera, jer je čitao znakove vremena, rekao: “Da li znamo danas čitati znakove vremena, znati što nam se događa? Protumačiti na tisuće izbjeglica koje dolaze u Europu? Navještaju Treći svjetski rat kako kaže papa Franjo. Da li znate što znači da sve vlade svijeta žele čovjeka uništiti moralno, preokrenuti čovjeku pamet, preokrenuti zakone prirode, a zapravo uništiti čovjeka. Jeste li razmišljali, otkud to da zakoni štite ubijanje djece? A ne rađanje djece? Na djeci se duša liječi, a mi ubijamo svoje vlastite lijekove i zdravlje…..“ Nastavljajući u tom tonu, razmišljajući o svojoj Hrvatskoj, njenim problemima, ali i o Europi, izrekao je još jednu misao: „Ako se ne vratimo moralnom životu ako nas korupcija bude sve više zahvaćala, ako budemo radili protiv svih Božjih zapovijedi, ako nam bude važan novac a ne čovjek ako Isus Krist bude neprestano progonjen, ako crkva bude progonjena i ne postane zaista konkretna da živi i umire za čovjeka, i ona će nestati s Europom. Europa treba preobrazbu ili kako je rekao Papa Ivan Pavao II je to govorio; Europa se treba vratiti svojim korijenima, a korijen Europe je Isus Krist…” Tomislav Ivančić, kojega sam zvao Učiteljem, upozorava nas i potiče da budemo budni i čitamo znakove vremena. Ivančić je ostavio snažne tragove u svima nama koji smo ga poznavali i surađivali sa njim, ali ti tragovi kod svakoga su drugačiji. Ono što nam je zajedničko je razvitak dobrote, praštanja, ali kao što je isticao, dobro i zlo je u nama te sami moramo odlučiti kako upravljati sa njima. Gledati u brata čovjeka kroz njegova loša djela, a ne vidjeti dobra djela, nas same čini lošima, ali isto tako, gledati kako zlo vlada, a okrenuti glavu od zla kao da ga ne vidimo znači sudjelovati u zlu. Važno je razmišljati o njegovom upozorenju za život u ovom vremenu gdje kaže da živimo u vremenu u kojem mračne sile čine sve da nas zarobe – čak i one izabrane. Dakle, mračne sile, korupcija, nepotizam, potreba za moći i vladavinom nad bratom čovjekom, izostanak domoljublja, prihvaćanje odgovornih poslova o kojima ovise životi drugih, a nismo za to osposobljeni, lijenost da se uči i drugo, zla su koja nas zarobljavaju. Kada ta zla zarobe dušu i um „onih izabranih, političara, tada se država raspada, a narod iseljava. Stoga je borba protiv zla, svih oblika zala, zadatak čovjeka i uvjet da čovjek bude čovjek. Prema tome, svatko u okviru svojih sposobnosti i znanja treba raditi na boljitku, boriti se protiv zla, ali kao što je Ivančić istaknuo „čuvajte se lažnih proroka“, a ja bi dodat i lažnih učitelja koji nas vode na loš put.

Ako sve to znamo, te ako bespomoćno gledamo razaranja vojske Putin-Hitlera, moramo shvatiti da je sve to jasan poticaj da mi u Hrvatskoj napravimo prijeko potreban preokret. Naša država Hrvatska u krizi je, društvenoj, političkoj, moralnoj, demografskoj, svekolikoj i na repu smo EUa po svemu. Stoga se to mora promijeniti. Da li se može? Mislim, ne samo da se može nego se i mora, ali za to su prijeko potrebni temeljni uvjeti kao što su mir, razum, znanje, znanost i implementacija znanosti u politici, ali i otklon od korupcije te hitna zaštite nacionalnih resursa. Ako sve to uradimo biti ćemo na putu razvoja, održivog razvoja i rasta, a time i sretnijeg života u Hrvatskoj, a koji će vratiti naše obrazovane mlade ljude i njihove obitelji u Hrvatsku, kao i sve one koji su iselili, ali i one koji žele useliti i raditi i živjeti u miru i slozi.

S time u svezi, kao dokaz da se može, na kraju ovog članka moram istaknuti brze i dobre poteze Hrvatske Vlade, kako obzirom na krizu ruske Sberbank i zaštite hrvatskih ulagača, tako i brzu i učinkovitu reakciju obzirom na dolazak izbjeglih Ukrainaca. Sve me ovo veseli pa se pitam radi li se o novom početku Hrvatske? Pokušajmo čitati znakove vremena u Hrvatskoj, jer zlo i prijetnja Europi koja dolazi od Putin-Hitlera možemo samo gledati, zgražati se i moliti Boga. U svemu tome žalosno je da ni Vijeće sigurnosti UNa nije u stanju reagirati na pravi način, jer naprosto ne funkcionira. Sramotno i tužno. O tome je vrijedno pročitati mišljenje našeg iskusnog i mudrog akademika Davorina Rudolfa koji je obrazložio kako i zašto Vijeće sigurnosti ne funkcionira.

Ali vratimo se Hrvatskoj pa vidimo što bi mogli naučiti i shvatiti čitajući znakove vremena. Ostavljam to za naredni članak, a vi svi razmišljajte i nemojte prestati učiti i raditi na sebi u svakom pogledu.

Prof. dr. sc. Tihomir Luković


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Politika