Podjeli

Ne ulazeći mnogo u načine i metode ostvarivanja posredne demokracije,kroz izborni sustav u fokusu bi nam trebao biti naš izborni sustav, koji prema viđenju te viđenju posljedica ovakvog sustava, ima mnogo nedostataka i predstavlja najniži oblik ostvarivanja posredne demokracije.Ovakav izborni sustav sa polupredsjedničkim sustavom je imamo smisla i opravdanja prvih cca 7-8 godina, ali više i ne.Naime u to vrijeme naše mlade demokracije te ratnih godina politika se,primjerice, miješala u gospodarstvo do te mjere da je promjenila direktora i upravu tadašnje Croatia line d.d.,promjenila upravu Croatia osiguranja d.d., jer jasno za nabavku i dopremu oružja su trebala sredstva ( fondovi t.zv.tehničkog dijela premija osiguranja,trebao je prijevoz u vrijeme embarga na jugoslavensku a kasnije i hrvatsku zastavu itd…).To se nastavilo  i koncem 2 milenija i početkom novog 3 milenija u tolikoj mjeri da su nam i nekadašnji zapovjednici/ generali zahtijevali veće učešće u obnašanju vlasti te u privredi bez obzira na potrebnu stručnost i kvalifikacije sada u mirnodopskoj privredi.Srećom ih je Predsjednik RH, kao vrhovnik zapovjednik OSRH, umirovio,  pa se nije ponovilo stanje kao u vrijeme poslije drugog svjetskog rata ili „ partizanštine“ u privredi, ili ne daj Bože ..stanje nalik na ..juntu militar.

Većinski izborni sustav  po d’Hontovoj metodi sa 5-postotnim pragom za sticanje mandata za ulaz u parlament i bez obzira na izlaznost birača,  predstavlja, kako je spomenuto najniži stupanj ostvarivanja posredne demokracije.Većinski izborni sustav po d’Hontovoj metodi pa i uz malu izlasnost birača osigurava daljnju reprodukciju stranke na vlasti,uz svakojake prebjege, neprincipijelne, ljude koruptivne naravi oportuniste koji su tamo na broju( slično kao u nekad u SKJ) .Na posljednjim parlamentarnim izborima za Sabor za HDZ je glasalo 602.000 glasača ili 16,72% naspram 3,600.000 upisanih birača ( izvori DIP-a).I HDZ je uz nekakvu nepricipijelnu koaliciju osvojio 76 mandata i formirao Vladu , i samo sa tih 76 mandata donosi Zakone koji mogu biti i protiv interesa građana RH.Eklatantan je primjer protiv interesa naroda je nesuglasje našeg ZOO-a, i OZ-a sa Europskom Konvencijom o ljudskim pravima te Prokolom o „zaštiti vlasništva“, unatoč čl.141.Ustava Rh o prioritetnoj i „iznad zakona“ primjeni međunarodnih ugovora i Konvencija u skladu sa poglavljem 23.o pravosuđu.Sramotno je da se donose Zakoni na temelju 76 glasova ,u osnovi kupljenih, koruptivnih glasova, a da nitko nema suspenzivno pravo veta na recimo 100 dana.HDZ-ove Vlade su odgovorne što se ne vodi pronatalna politika, na način da se poveća dječji doplatak od današnjih 250 kuna, na recimo razinu od 1/5 o prosječne plaće u RH.HDZ je odgovorna što se ne primjenjuje pravna stečevina EU, što se na isti taj način vrši izbor sudaca Ustavnog suda pa su prema načelima procesnog prava – zavisni odnosno  iudex suspectus. Ista je priča pri izboru Predsjednika VSRH. Ovakav izborni sustav je omogućio nepoštenu privatizaciju“ društvenog vlasništva“ , prodaju banaka, te omogućio stranim bankama i njihovim satelitima,iscrpljivanje privrede i građana i u promjenjenim okolnostima, bankarsko-finacijske krize,potresa, poplava, pandemije…sve do donošenja odluke VSRH Rev-2221/18-11, te moratorija na ovrhe radi neplaćanja i rasta kamata.u nevrijeme..Ovakav izborni sustav je omogućio da se u Saboru, dužnost za izračun zatezne kamate prenese na HUB ( monopol,sukob interesa.)., pa nam je zatezna kamata najveća u EU. Kome je to u interesu ? Građanima RH nije.                                                                Ovakav izborni sustav je svojevremeno omogućio, nažalost SDP -u da donese jedan od najnazadnijih Zakona o radu u Europi, pa tako imamo cca 80% Ugovora o radu na određeno vrijeme i sezonskih ugovora, pa upravo zato mladi ne zasnivaju obitelji, jer ne mogu dobiti dugoročni kredit, stambeni ili investicioni. Kome je to u interesu, dugoročno?? Građanima RH, sigurno ne, ovakva totalna alijenacija rada i nadasve nesigurnost.(Još se i danas , nerado sijećam duge kolone siromašnih radnika u luci Rosario i Villa Constitucion 1971. (Argentina..), kojih je iz kolone svako jutro izdvajao predradnik..)

Uz sve to odstupanje od principa maximuma 2-mandatne izbornosti, župani i načelnici općina se mogu kandidirati više  mandata  uzastopno što predstavlja daljnju zapreku u ostvarivanju demokracije, budući da se ,već jednom izabrani , nastoje ustoličiti u toj svojoj funkciji do mirovine a neki i dulje, pa tako kupuju glasove obećanjima i zapošljavanjem u gradskoj i županijskoj upravi, i tako se razvijaju hobotnice odnosno clusters-i, interesne skupine koje se generiraju, reproduciraju više mandata pa i do 6/7 mandata, a da se malo ili ništa ne mijenja u stvarnosti, i raste odnosno buja javni sektor, gdje se ne stvara nova vrijednost, ni višak vrijednosti..Stoga nam treba većinski izborni sustav sa 1-postotnim pragom, koji ne predviđa predizborno koaliranje,nego postizbornu suradnju na programima održivog razvoja  društva s time da ako se Zakon donosi sa kvalificiranom većinom (maksimalno mogućim usuglašavanjem) , ne treba suspezivni veto na 100 dana i izjašnjavanje Ustavnog Suda, u protivnom sa samo 76 glasova se ne mogu donositi razumne odluke u Saboru, jer se glasovanje provodi na temelju stavova vrhuške u glasačkoj mašineriji, i kupljenim glasovima.                  Kako inače objasniti nedosjednost Ovršeniku, da se ne postupa po pravnoj stečevini EU, ali da se vrši „zaštita vlasništva“ time što se( vidi čuda.) vraćaju bez pravične naknade nacionalizirana i ekspropriirana dobra u doba FNRJ. No građani su se opametili,pa se u posljednje vrijeme osipaju birači i HDZ i SDP-a, i u današnje vrijeme glasaju za opcije koje nude programe i zakone kojima će se osigurati održivi razvoj te opstanak na ovim prostorima, a protiv primjene načela..dividet et impera..na bazi nekih ideoloških podjela iz doba poslije drugog svjetskog rata.          Zato valja promjeniti izborni sustav/ zakon,jer sadašnji izborni sustav, postaje smetnja daljnjem razvoju i posvemašnjoj reprodukciji društva.

Igor Govorčin


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Politika