Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

HRT ignorira i pristrano izvještava hrvatsku javnost o pitanju održavanja Referenduma o izbornim pravilima koji je svojim potpisima tražilo 2014. godine 380.649 hrvatskih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, a 2018. godine preko četiristo tisuća. Analiza kretanja broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj od 2014. godine ( vidi II. tablicu ) dokazuje grubu manipulaciju brojem birača koju je bivši ministar Arsen Bauk i njegova stranka SDP s koalicijskim partnerima provela uz pomoć Ustavnog suda te utjecajem Vladimira Šeksa kako bi spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Hrvatska radiotelevizija „YUTEL“ snosi veliki dio odgovornosti u gušenju procesa demokratizacije našeg društva kršeći propise o pravodobnom i istinitom informiranju građana. Predsjednik Republike Zoran Milanović se tijekom nedavnog posjeta Bosni i Hercegovini založio za novi izborni zakon po kojemu neće biti mogućnost da u državnim institucijama bošnjaci biraju hrvatske predstavnike kao što su izabrali Komšića na zadnjim izborima u Predsjedništvo. Kao predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 2011. do 2015. godine i kao predsjednik SDP-e tijekom ustavnih promjena 2010. godine uvjetovao je njihovo prihvaćanje da srpska manjina ima najmanje tri zastupnika u Hrvatskom saboru, a iseljenici fiksno tri zastupnika. Tako kod nas „čaršijski lopov“ Milorad Pupovac s ostalim etno-biznismenima može neustavno ucjenjivati o sastavu Vlade republike Hrvatske, a u tome mu pomažu tri zastupnika iseljeništva iz Bosne i Hercegovine. Zar to nije licemjerno od predsjednika Republike Zorana Milanovića, „terminalno nesposobnog“ predsjednika Vlade Andreja Plenkovića,  Nevenka Barbarića, Radoja Vidovića, Zdravke Bušić, a naročito od zastupnika većinske „demokršćanske“ stranke HDZ-e da zastupnici etničkih manjina uvjetuju sastav Vlade Republike Hrvatske.    

 

Dok je Bauk bio ministar policija je masovno provjeravala prebivališta običnih građana

Val negodovanja izazvali su nedavno otkriveni postupci saborskih zastupnika Arsena Bauka i Peđe Grbina koji imaju prijavljeno prebivalište u mjestima udaljenim od Zagreba (Bauk na Braču, a Grbin u Puli) iako s obiteljima žive u Zagrebu. Ironično je da takav prijestup radi upravo Bauk za čijeg je ministarskog mandata donesen 2012. godine Zakon o prebivalištu te je detaljno kontrolirano jesu li građani prijavili lažno prebivalište.

Političari koji žive izvan Zagreba, a postali su saborski zastupnici moraju dolaziti na posao u Sabor. To je logično i samorazumljivo, nitko to ne spori. Vjerojatno među saborskim zastupnicima stvarno i ima onih koji zaista žive izvan Zagreba, u svojim izbornim jedinicama. Pa čak i njima, moraju li baš građani plaćati najamninu u Zagrebu? Prema pisanju medija, trenutačno plaćamo najam za 66 saborskih zastupnika. Dobiva li prosječni mali hrvatski čovjek takve povlastice na svojem radnom mjestu? Kako je u drugim državama?

“U Americi, ako ste senator ili kongresnik, svi moraju putovati i dolaziti u Washington, ne postoji stotine i stotine kuća. Možda dobiju neki dodatak, ali oni se moraju sami snaći, država ne nudi stanove ni kuće tim ljudima. Prema tome u Hrvatskoj imamo jedno nasljeđe iz komunizma, gdje ljudi koji su na pozicijama umjesto da služe ljudima, oni vladaju nama”, rekao je Stjepo Bartulica, dodavši da treba vrijediti načelo osobne odgovornosti, odnosno da svi odgovaraju za ono što rade.

U Hrvatskoj, međutim, oni koji su u Saboru malo duže vrijeme postali su majstori za korištenje svih mogućih povlastica. Čak javno prozivaju političare iz suprotnog tabora za jednake stvari koje oni potajno čine. Dovoljno je vidjeti najnoviji slučaj saborskih zastupnika SDP-a Peđe Grbina i Arsena Bauka koji su javno prozivali Zvonimira Frku Petešića, predstojnika ureda premijera Vlade RH, zbog malverzacija s prebivalištem, a oni sami ne žive na adresama gdje su prijavili prebivalište.

Bauk je 2013. godine čistio biračke popise

Sam Arsen Bauk dok je bio ministar uprave ‘čistio je biračke popise’ i policija je dolazila ljudima na vrata provjeravati gdje žive. Bauk je vjerojatno jedan od najboljih hrvatskih stručnjaka za pitanje boravišta i prebivališta. Na temelju Zakona o prebivalištu 2013. godine došlo je i do velike policijske akcije na području cijele Hrvatske, a napose na vrgoračkom području. Svi raspoloživi policajci poslani su na teren kako bi provjerili stanje i brisali sve građane za koje se utvrdilo da stvarno ne stanuju na prijavljenim adresama. Protiv osoba koje su prilikom prijave prebivališta i boravišta dale lažnu izjavu, pokrenuti su prekršajni postupci, a predviđena novčana kazna je po zakonu u iznosu od 500 do 5.000 kuna. To je, navodno, učinjeno zato što je na parlamentarnim izborima 4.prosinca 2011. i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine na popisu birača grada Vrgorca bilo 7.074 osoba, a prema popisu stanovnika 2011. godine u Vrgorcu je  popisano 6.572 stanovnika. Tadašnji ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić tada je potvrdio da se akcije provjere prebivališta nisu provodile samo u vrgoračkom kraju, nego u cijeloj Hrvatskoj od kada je na snagu stupio novi Zakon o prebivalištu.                                                                                                                           Na prvim izborima za Europski parlament s preferencijskim glasovanjem održanim 14. travnja 2014. godine bilo je 3.742.383 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 349.754 manje nego na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju održanom 448 dana prije. Bilo je 267.930 birača više od broja punoljetnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku za sredinu 2013. godine. Benkovac, Crikvenica, Makarska, Medulin, Obrovac, Knin, Drniš… imali su i nakon Baukovog brisanja viška birača u Vrgorcu više birača od stanovnika popisanih 2011. godine.

SDP je spriječio održavanje referenduma o izbornim pravilima 2014. godine

 

Neposrednu demokraciju je ugušila udruženim zločinačkim pothvatom politička kasta boljševičkog mentalnog sklopa grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Kako može biti više birača od stanovnika?                                                                                    O gruboj manipulaciji brojem birača s fiktivnim prebivalištem u Hrvatskoj počeo je pisati bloger  Marko Rakar tijekom izbora za Hrvatski sabor 2007. godine na primjerima naselja u gradu Vrgorcu. Vrgorac, Crikvenica, Benkovac, Makarska… su  tada imali više birača od stanovnika. Ličko- senjska, Šibensko – kninska i Zadarska županija su od lokalnih izbora 2005. godine imale više birača od stanovnika. IX. izborna jedinica je imala 2007. godine više birača od stanovnika, a 4. prosinca 2011. na izborima za Hrvatski sabor i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine IX. i X. izborna jedinica zajedno su imale više birača od stanovnika. Zbroj birača svih županija koje graniče s Bosnom i Hercegovinom bio je veći od broja popisanih stanovnika tih županija 2011. godine. Baranja, Erdut i Ernestinovo su imali više birača od stanovnika. Broj birača bio je preko 605 tisuća veći od broja punoljetnika popisanih 2011. godine.                                                                                                                                                    Više birača od pripadnika srpske etničke manjine popisanih 2011. godine imali su: Zadar, Osijek, Gvozd, Glina, Karlovac, Slunj, Vojnić, Grubišno Polje, Gospić, Otočac, Plitvička Jezera, Slatina, Suhopolje, Brestovac, Lipik, Pakrac, Benkovac, Gračac, Obrovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Drniš, Knin, Skradin, Gunja, Stari Jankovci i Vukovar te IV., V. i IX. izborna jedinica u cijelosti. Više birača od stanovnika i više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. imale su:Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Zadarska županija. Osječko-baranjska županija imala je više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija imale su neznatno manji broj stanovnika i broj pripadnika srpske manjine popisanih 2011. godine od broja birača. Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine IX. izborna jedinica je imala više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine. Iz ove analize zaključujem da veliki broj birača srpske manjine nema prebivalište u Hrvatskoj, a godinama se manipulira njima radi namještanja rezultata izbora i sprječavanje referenduma.  Udruga “U ime obitelji” je 2014. prikupila više od 380.000 potpisa za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog sustava pod nazivom “Birajmo zastupnike imenom i prezimenom”. Tada je ministar Arsen Bauk tvrdio da Hrvatska ima 4.042.522 birača te da zbog toga Inicijativa nije prikupila dovoljan broj potpisa = 10% od tog broja. Na taj način je spriječio održavanje referenduma o promjeni izbornog sustava kojim bi se omogućilo da građani biraju sposobne, a ne podobne zastupnike – između ostalog, da preferencijskim glasovima određuju poredak izbornih lista, da se koalicije mogu sklapati tek nakon izbora, da van parlamentarne stranke moraju prikupiti tri tisuće potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima  i da glasovi u svim izbornim jedinicama vrijede jednako.

Ustavni sud je na žalost prihvatio takvo tumačenje SDP-ovog ministra Arsena Bauka, iako su podaci Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pokazivali da je u tom trenutku u Hrvatskoj prebivalište imalo 3,5 milijuna punoljetnih osoba, a samim time i mogućih birača. U ime obitelji je tim povodom predala i tužbu Europskom Sudu za ljudska prava u Strasbourgu, radi utvrđivanja legitimnosti ovakve odluke Ustavnog suda.

Predsjednički kandidat na izborima 2014. godine Milan Kujundžić oglasio se priopćenjem u kojem je najavio da će protiv ministra uprave Arsena Bauka podnijeti kaznenu prijavu zbog, kako je naveo, izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Priopćenje Milana Kujundžića prenosim u cijelosti. Milan Kujundžić: “Podnijet ću kaznenu prijavu protiv ministra Bauka zbog izborne prijevare i laganja o broju birača u Hrvatskoj. Samo je u Hrvatskoj moguće da se desetljećima ne zna koliko ima stanovnika i koliko birača, a samo je jedan mogući razlog zašto se to ne zna: nekome tako odgovara. Netko je htio da u svakom trenutku može manipulirati, da drži sebi otvoren prostor da može dokinuti volju hrvatskog naroda izraženu instrumentima direktne demokracije, odnosno na referendumu te na nacionalnim i lokalnim izborima. Da hrvatskom narodu može ukrasti demokraciju. A taj netko je u najvišim strukturama vlasti, na Pantovčaku i na Trgu svetog Marka. Ministar Arsen Bauk upravo nam je jasno i nedvosmisleno priznao da u Hrvatskoj živi tek 3,5 milijuna stanovnika s pravom glasa. Time je priznao i da je ova vlada ( Milanovićeva ) godinama zavaravala hrvatski narod. Priznao je da je on sam prevario Ustavni sud, koji je upravo na temelju podataka koje mu je on sam dostavio odredio da se za raspisivanje referenduma treba prikupiti najmanje 405 tisuća potpisa, čime je onemogućen referendum za reformu izbornog sustava i pregažena volja hrvatskog naroda”.  

 

Je li prof. dr. sc. Milan Kujundžić kao predsjednički kandidat podnio kaznenu prijavu? Što je poduzeo nakon toga i kako se ponio prema Kuščevićevom ” festivalu demokracije” kao ministar u Vladi Andreja Plenkovića? Arsen Bauk je priznao da je Vlada Zorana Milanovića lažnim brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj spriječila referendumsko izjašnjavanje o izbornim pravilima. Predsjednik Republike Zoran Milanović je organizirao kršenje Ustava Republike Hrvatske lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj i zbog toga bi trebao kazneno odgovarati.

           

Kako je Ustavni sud (USUD) obrazložio Odluku o nedovoljnom broju potpisa potpore birača referendumskoj inicijativi “Glasujmo imenom i prezimenom” odnosno smrtnu presudu neposrednoj demokraciji gušenjem?                                                                                                                 Kako se broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj iz evidencije u Registru birača od 21. rujna 2014. do 30. svibnja 2015. godine u 00 sati prema Rješenju koje je potpisao ministar uprave Arsen Bauk smanjio za samo 251 dan za 225.430 birača sa  4.042.522 na 3.817.092 neka nama hrvatskim biračima dokažu: potpisnik Rješenja Arsen Bauk, novinar Novog lista Dražen Ciglenečki, Krešimir Macan, Sandra Benčić i ustavni sudci? Bilo bi profesionalnije da novinari prenose mišljenja političara, demografa i drugih aktera u sporu s referendumskim inicijativama nego da prihvaćaju istinitost njihovih tvrdnji. Jedan od ova dva podatka sigurno nije istinit, a to je podatak na ispravi ( ako postoji ) koji su prihvatili ustavni suci za 21. rujna 2014. godine u 00 sati. Za takvo smanjenje broja birača treba godišnje da preko 327.816 birača umre i / ili promjeni prebivalištem iseljenjem iz hrvatske više nego ih punoljetnošću stekne biračko pravo. Na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine bilo je registrirano na biralištima u Hrvatskoj 4.092.493 birača, a 1.273 dana kasnije u Registru birača 30. svibnja 2015. godine 3.817.092 s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 275.769 manje. Nemoguće je da je u tom razdoblju godišnje 79.070 birača godišnje gubilo status birača više nego ih je punoljetnošću stjecalo. Na biralištima u Hrvatskoj na izborima za Hrvatski sabor održanim 4. prosinca 2011. godine i na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju nije moglo biti registrirano 4.092.137 birača s prebivalištem u Hrvatskoj.                                                                        Broj stanovnika prema procjeni za sredinu 2013. godine je bio 29.200 manji od broja stanovnika popisanih travnja 2011. godine, a broj punoljetnih 12.581, a za 2014. godinu broj stanovnika je bio manji za 46.500, a broj punoljetnih 18.587 ( I. tablica ).

Na II. Izborima za Europski parlament održanih 25. svibnja 2014. godine i u drugom krugu predsjedničkih izbora održanih 11. siječnja 2015. godine ( III. Tablica ) bilo je od devetsto do tisuću birača u: Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj županiji. Broj birača se povećao od drugih izbora za Europski parlament do drugog kruga predsjedničkih izbora za samo 231 dan za 27.256 birača registriranih na biralištima u Hrvatskoj ( II. I III. tablica ). Jadranska Hrvatska imala je u drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. godine preko 920 birača na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2014. godine.

Sedamnaest općina ili gradova imalo je više birača od stanovnika popisanih 2011. godine u drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. godine, a od tih samo dvije administrativne jedinice pripadaju statističkoj regiji Kontinentalna Hrvatska: Gvozd i Topusko u Sisačko-moslavačkoj županiji, a petnaest pripada Jadranskoj Hrvatskoj: Crikvenica, Novi Vinodolski i Malinska Dubašnica u Primorsko-goranskoj, Benkovac, Gračac, Obrovac, Preko i Vir u Zadarskoj, Skrdin i Vodice u Šibensko-kninskoj, Gradac, Makarska, Okrug, i Supetar u Splitsko-dalmatinskoj i Medulin u Istarskoj županiji. Od devetsto do tisuću birača imalo je 49 administrativnih jedinica u Jadranskoj Hrvatskoj, a samo 23 u Kontinentalnoj. Politička kasta uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa smatra da građani moraju vjerovati svim njihovim lažima ( pipl mast trast as izjaviše u Europskom parlamentu ustavna sutkinja Ingrid Antičević Marinović “. Vladimir Šeks je smatrao da je postojeći Zakon za izbor zastupnika u Hrvatskoj dobar, jer su svi izbori od 2000. godine provedeni po takvim izbornim pravilima, ali da treba korigirati izborne jedinice tako da glas birača vrijedi jednako. Prema preporukama Venecijanske komisije izborne jedinice treba usklađivati češće ovisno o promjenama broja stanovnika ili broja birača, ali naša politička kasta selektivno prihvaća samo preporuke koje joj odgovaraju. Oni ne poštuju upozorenje Ustavnog suda niti zahtjeve birača.                                                                                          Hrvatska je u krizi zbog ponašanja političke kaste od 2000. godine, a kriza kulminira Plenkovićevim uzurpatorskim ponašanjem i zbog toga su nam potrebne ustavne promjene koje je tražio dr. sc. Miroslav Škoro kao  predsjednički kandidat. Referendumsko odlučivanje o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države je kao korektiv ponašanja političke kaste, gospodo ustavni stručnjaci, novinari, političari i politolozi, pretpostavka ostvarenja ” Nove hrvatske paradigme” prema knjizi Davora Ive Stiera  uključivanjem što više državljana i članova stranaka u odlučivanje. To je želja hrvatskog naroda i glasača Domovinskog pokreta. Dosta nam je paradigme vladanja Hrvatskom strateškim sramoćenjem hrvatskog naroda preuveličavanjem žrtava Jasenovca i Jadovna i prešućivanjem komunističkih zločina, koju primjenjuje nelustrirani udbaški udav izmišljajući stalno fašiste i “ustaške guje” da prikrije neustavnu vladavinu Hrvatskom. Unatoč iscrpnih analiza kretanja raspodjele birača po županijama, gradovima i općinama dobio sam odgovor na moju kaznenu prijavu protiv odgovornih u vladama: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića za gušenje neposredne i posredne demokracije grubom manipulacijom biračima s prebivalištem u Hrvatskoj, od zamjenice ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Jadranke-Đak Horvatić, da ne proizlaze osnove sumnje u počinjenje kaznenog djela iz stvarne nadležnosti tog Ureda.

 

Članak 1.

 

  1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država. 2. U  Republici  Hrvatskoj  vlast  proizlazi  iz  naroda i  pripada  narodu  kao  zajednici  slobodnih  i ravnopravnih državljana.                                                                                                                                                                  3.  Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. 

Zahtjevi građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” bili su:                                                    1. Preferencijsko glasovanje s tri preferencijska glasa bez prohibitivne klauzule za priznavanje preferencijskih glasova;                                                                                                                                          2. Smanjenje izbornog praga s 5 % na 3 %,                                                                                                                             3. Veće izborne jedinice i biranje 20 ili više zastupnika u izbornoj jedinici ovisno o broju birača;                                                                                                                                                          4. Ujednačavanje vrijednosti glasova birača u izbornim jedinicama;                                                                                                                                                                                                                 5. Zabrana dijeljenja županija i grada Zagreba na više izbornih jedinica,                                                                                                     6.Glasovanje dopisnim ili elektroničkim putem;                                                                                                             7. Preduvjet za kandidaturu izvan parlamentarnih stranaka potpisom najmanje tri tisuće birača i                                                                                                                                                  8. Samostalni nastup stranaka na izborima.                                                              

I. KRETANJE BROJA STANOVNIKA OD 2001. DO 2021. GODINE
God. S ΔS P ΔP p
2001.  P 4.437.460 0 3.505.533 0 790
2011.  P 4.284.889 152.571 3.487.034 18.499 814
2012. 4.267.558 169.902 3.478.171 27.363 815
2013. 4.255.689 181.771 3.474.453 31.080 816
2014. 4.238.389 199.071 3.468.447 37.086 818
2015. 4.203.604 233.856 3.449.154 56.379 821
2016. 4.174.349 263.111 3.435.425 70.108 823
2017. 4.124.531 312.929 3.395.979 109.554 823
2018. 4.087.843 349.617 3.377.287 128.246 826
2019. 4.065.253 372.207 3.364.426 141.107 828
2021.  P 3.888.529 548.931 3.230.728 274.805 831

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                          S = broj stanovnika prema popisima 2001. i 2011. godine te prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. Do 2019.( DZS ) ( https:// www.dzs.hr )  ;                                                                                                                                                                                   ΔS = S1 – Si = smanjenje broja stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom godine i popisu 2001. godine,                                                P = broj punoljetnih stanovnika;                                                                                                                                                                ΔP = P1 -Pi = smanjenje broja punoljetnih stanovnika prema procjeni DZS-u sredinom  godine i popisu 2001. godine i                                                                                                                                                                                            p = P / S x 1000‰ = udio punoljetnih stanovnika u stanovništvu izražen u promilima.  

 

II. KRONOLOŠKI  PREGLED IZBORA I REFERENDUMA OD 25. STUDENOG 2007. DO 8. STUDENOG 2015. GODINE
Datum B ΔB Δt g P B – P
25.11. 2007.      S 4.073.630 3.505.533 568.097
17.05. 2009.      L 4.085.470 11.840 539 8.018 = 579.937
10.01.2010.       P 4.089.320 3.850 238 5.904 = 583.787
04.12. 2011.      S 4.092.493 3.173 693 1.671 3.487.034 605.827
22.01. 2012.   RP 4.092.137 -356 49 -2.652 3.478.171 613.966
14.04. 2013.      E 3.742.383 -349.754 448 -284.955 3.474.453 267.930
19.05. 2013.      L 3.767.170 24.787 35 258.493 = 292.717
01.12. 2013.   RB 3.777.518 1.348 196 19.270 3.471.450 306.068
25.05. 2014.      E 3.760.783 -16.735 175 -34.904 3.468.447 292.336
21. 09. 2014.  RB 4.042.522 281.739 119 864.157 = 574.075
28.12. 2014.      P 3.773.687 -268.835 98 -1.001.273 3.458.801 314.886
11.01. 2015.      P 3.788.039 14.352 14 374.177 = 329.238
30.05. 2015.   RB 3.817.092 29.053 139 76.290 3.449.154 367.938
08.11. 2015.      S 3.759.844 -57.248 162 -128.985 3.442.290 337.554

 

Oznake u tablici:                                                                                                                                                                                        B = broj registriranih birača na biračkim mjestima s prebivalištem u Hrvatskoj,                                                                                      ΔB  = Bi+1 – B= promjena broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj između dvaju uzastopno održanih izbora,                                                                                                                  Δt = vremenski razmak izražen u danima između dvaju uzastopno održanih izbora i                                                                                                                                                                                                                  g = ΔB  / Δt x 365 = prosječna godišnja promjena broja birača.

P = broj punoljetnih stanovnika popisan 2001. I 2011. godine i prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom godina od 2012. do 2015. i                                                                                                                                                                                                       B – P = razlika između broja birača i punoljetnih stanovnika prema popisima 2001. ili 2011. godine. Od 1997. do 2010. godine razlika je između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2001. godine, a od 2011. godine između broja birača i punoljetnih stanovnika popisanih 2011. godine, a od 2012. do 2018. godine prema procjeni DZS-a sredinom godina.                                                                                                                                     Predznak + odgovara prirastu, a – padu broja birača na godinu. Prirast i pad birača ne može biti veći od prirasta ili pada broja stanovnika uzimajući u obzir prirodno i migracijsko kretanja stanovništva! Kretanje broja birača grubo odstupa od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva Hrvatske.                                                                                                                                                                                             E = izbori za Europski parlament, L = lokalni izbori, P = predsjednički izbori, ROB = Referendum o definiciji braka, RP = Pristupni referendum, RS = Referendum o statusu RH, S = izbori za Hrvatski sabor,  ZD = izbori za Zastupnički dom, ŽD = izbori za Županijski dom Hrvatskog državnog sabora i RB = broj birača prema rješenjima Ministarstva uprave iz Registra birača.

 

III. REFERENDUM O PRISTUPANJU U EUROPSKU UNIJU I PRVI IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT 2013. GODINE
Ž. S11 B1 S13 B2 B1 – B2 p1 p2
ZG 317.606 284.793 318.679 266.645 18.148 897 837
KZ 132.892 114.920 130.510 107.922 6.998 865 827
SM 172.439 177.950 165.166 156.828 21.122 1.032 950
KA 128.899 133.333 124.820 117.396 15.937 1.034 941
VA 175.951 153.037 173.974 143.161 9.876 870 823
KK 115.584 101.050 114.089 93.847 7.203 874 823
BB 119.764 113.642 116.160 101.216 12.426 949 871
PG 296.195 287.202 294.294 264.973 22.229 970 900
LS 50.927 57.032 48.976 47.703 9.329 1.120 974
VP 84.836 83.699 82.612 72.844 10.855 987 882
PS 78.034 78.335 75.446 67.961 10.374 1.004 901
BP 158.575 155.416 154.987 141.329 14.087 980 911
ZD 170.017 182.680 171.642 164.943 17.737 1.074 961
OB 305.032 291.205 299.715 262.188 29.017 955 875
ŠK 109.375 122.901 105.819 105.997 16.904 1.124 1.002
VS 179.521 179.929 174.593 159.320 20.609 1.002 913
SD 454.798 430.299 455.046 399.598 30.701 946 878
IS 208.055 199.746 207.892 187.434 12.312 960 902
DN 122.568 115.996 122.239 107.408 8.588 946 879
ME 113.804 100.640 113.284 94.587 6.053 884 835
GZ 790.017 728.332 796.866 679.083 49.249 922 852
RH 4.284.889 4.092.137 4.246.809 3.742.383 349.754 955 881

 

Oznake u tabeli:                                                                                                                                                                                    Ž. = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb,                 IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,  ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,                                   ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.                                                                                                                                                                      S11 =broj stanovnika popisan travnja 2011. godine,                                                                                                                                  S13 = broj stanovnika sredinom 2013. godine prema procjeni Državnog zavoda za statistiku,                                                                    B1 = broj birača registriran na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine na biračkim mjestima u Hrvatskoj,                                                                                                                                                                                                        B2 = broj birača registriran na prvim izborima za Europski parlament na biračkim mjestima u Hrvatskoj,                                                       p1 = B1 / S11 x1.000 = broj birača na tisuću stanovnika popisanih travnja 2011. godine i p2 = B2 / S13 x 1.000 = broj birača na tisuću stanovnika sredinom 2013. godine.                                                                                                                                                                                  Više birača od stanovnika popisanih travnja 2011. godine na Referendumu o pristupanju u Europsku uniju 22. siječnja 2012. godine imale su: Sisačko-moslavačka, Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Šibensko-kninska Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija te gradovi i općine: Žumberak iz Zagrebačke županije, Gvozd, Jasenovac, Majur, i Sunja iz Sisačko-moslavačke županije, Ozalj, Bosiljevo, Cetingrad, Kamanje, Plaški, Ribnik i Žakanje iz Karlovačke županije, Bednja iz Varaždinske županije, Crikvenica, Čabar, Novi Vinodolski, Baška, Malinska-Dubašnica, Mrkopalj, Punat i Vrbnik iz Primorsko-goranske županije, Karlobag, Lovinac, Perušić i Senj iz Ličko-senjske županije, Dragalić, Gornji Bogićevci, Stara Gradiška, Velika Kopanica i Vrbje iz Brodsko-posavske županije, Benkovac, Nin, obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Novigrad, Pašman, Polača, Poličnik, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Starigrad, Vir i Vrsi iz Zadarske županije, Drniš, Knin, Skradin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Pirovac, Promina, Rogoznica, Tisno i Tribunj iz Šibensko-kninske županije, Županja, Štitar i Vrbanja iz Vukovarsko-srijemske županije, Komiža, Makarska, Stari Grad, Supetar, Vis, Vrgorac, Vrlika, Baška Voda, Bol, Brela, Gradac, Hrvace, Jelsa, Lečevica, Lokvičići, Lovreč, Milna, Nerežišća, Okrug, Podgora, Proložac, Runovići, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta i Zagvozd iz Splitsko-dalmatinske županije te: Dubrovačko primorje, Janjina, Lastovo, Mljet, Ston, Trpanj i Zažablje iz Dubrovačko-neretvanske županije.                                        Na prvim izborima za europski parlament održanim 2013. godine registriran je na biračkim mjestima u domovini najmanji broj birača od 2003. godine. Broj birača na tisuću stanovnika sredinom 2013. godine je bio: u Šibensko-kninskoj 1.002, Sisačko-moslavačko 950, Karlovačkoj 941, Primorsko-goranskoj 900, Ličko-senjskoj 974, Požeško-slavonskoj 901, Brodsko-posavskoj 911, Zadarskoj 961, Istarskoj 902 i Vukovarsko-srijemskoj 913, a broj birača u Hrvatskoj bio je 267.930 veći od broja punoljetnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom godine 2013. Republika Hrvatska nije prelazila nikad iznos od tri milijuna i sedamsto i pedeset tisuća birača. U Zadarskoj županiji više birača od broja stanovnika popisanih 2011. godine imali su: Benkovac, Nin, Obrovac, Gračac, Jasenice, Kali, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Pašman, Polača,Preko, Privlaka, Sali, Stargrad, Vir, Vrsi i Zemunik Donji; u Šibensko-kninskoj: Drniš, Knin, Vodice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kistanje, Rogoznica i Tribunj; u Ličko-senjskoj: Donji Lapac, Karlobag, Lovinac i Udbina; u Splitsko-dalmatinskoj: Komiža, Makarska, Supetar, Baška Voda, Bol, Cista Provo, Gradac, Lečevica, Lokvičići, Okrug, Podgora, Selca, Sućuraj, Sutivan i Šolta; u Dubrovačko-neretvanskoj: Janjina i Trpanj; u Istarskoj Medulin; u Primorsko-goranskoj: Crikvenica, Novi Vinodolski, Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica i Punat; u Karlovačkoj: Slunj, Cetingrad, Krnjak, Plaški, Saborsko i Vojnić; u Sisačko-moslavačkoj: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Majur, Sunja i Topusko; u Osječko-baranjskoj Šodolovci; u Brodsko-posavskoj: Okučani i Stara Gradiška te Vukovar u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

 

 

IV. RASPODJELA BIRAČA S PREBIVALIŠTEM U HRVATSKOJ PO ŽUPANIJAMA NA EUROPSKIM IZBORIMA  2014. GODINE i U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA 2015. GODINE
ŽUP S1 S2 B1 B2 ΔB p1 p2
ZG 318.453 317.875 270.703 273.728 3.025 850 861
KZ 129.967 129.547 109.150 110.082 932 840 850
SM 163.975 162.345 153.221 152.890 – 331 934 942
KA 124.127 123.000 116.128 116.112 – 16 936 944
VA 173.454 172.775 145.836 147.026 1.190 841 844
KK 113.688 113.019 95.063 95.720 657 836 847
BB 115.536 114.805 101.491 101.897 406 878 888
PG 293.811 293.172 268.404 269.622 1.218 914 920
LS 48.670 48.150 47.055 46.979 – 76 967 976
VP 82.162 81.498 72.663 73.188 525 884 898
PS 74.991 74.452 67.802 68.143 341 904 915
BP 154.082 152.834 140.447 141.045 598 912 923
ZD 171.462 170.975 164.631 166.194 1.563 960 972
OB 298.272 296.685 261.167 262.467 1.300 876 885
ŠK 105.532 105.041 105.330 105.511 181 998 1.005
VS 173.441 171.395 159.012 159.514 502 917 931
SD 454.627 454.229 404.567 410.038 5.471 890 903
IS 208.201 208.262 188.181 189.129 948 904 908
DN 122.355 122.400 108.358 109.308 950 886 893
ME 113.159 112.858 95.927 96.666 739 848 857
GZ 798.424 799.999 685.647 692.780 7.133 859 866
RH 4.238.389 4.225.316 3.760.783 3.788.039 27.256 887 897
B – P   292.336 319.592

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                                                                                                             ŽUP = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska,  GZ = Grad Zagreb,               IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,                                         ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka i RH = Republika Hrvatska.                                                                                                                                                                      S1 = broj stanovnika prema procjeni DZS sredinom 2014. godine,                                                                                                                                                                   S1 = broj stanovnika prema procjeni DZS 31. prosinca 2014. Godine,                                                                                                       B1 = broj birača na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. godine,                                                                                                                                   B2 = broj birača registriran na biračkim mjestima u županijama i Gradu Zagrebu u drugom krugu izbora za predsjednika Republike održanim 11. siječnja 2015. godine i                                                                                                                                     ΔB = B2 – B1 = razlika između broja birača u drugom izbora za predsjednika Republike i izbora za Europski parlament,                                                                                                                                                                                 P = 3.468.447 = broj punoljetnih stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2014. godine,                                                                                                                                                                                     B – P = razlike između broja registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj i broja punoljetnih stanovnika,                                                                                                                                                                                 p1 = B1 / S x 1000‰ = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2014. godine na drugim izborima za Europski parlament i                                                                                                                                      p2 = B2 / S x 1000‰ = broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj na tisuću stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2014. godine u drugom krugu predsjedničkih izbora 11. siječnja 2015. godine prvim izborima za Europski parlament.                                                                                                                                                                                                                                                                                     

 

V. GRADOVI I OPĆINE S VIŠE OD TRI TISUĆE STANOVNIKA I VIŠE OD DEVETSTO  BIRAČA NA TISUĆU POPISANIH STANOVNIKA 2011. GODINE NA IZBORIMA ZA EUROPSKI PARLAMENT 2014. GODINE I U DRUGOM KRUGU PREDSJEDNIČKIH IZBORA 2015. GODINE
GRADOVI I OPĆINE S 900 DO TISUĆU BIRAČA NA 1.000 STANOVNIKA
Grad ili općina S B1 B2 p1 p2
1. Dugo Selo       ZG 17.466 15.659 15.928 897 912
2. Glina               SM 9.283 8.554 8.437 922 909
3. Petrinja 24.671 22.496 22.501 912 912
4. Dvor 5.570 5.394 5.197 968 933
5. Sunja 5.748 5.744 5.664 999 985
6. Ozalj                KA 6.817 6.193 6.194 909 909
7. Slunj 5.076 5.055 5.063 996 997
8. Vojnić 4.764 4.812 4.711 1.010 989
9. Ludbreg           VA 8.478 7.801 7.872 920 929
10. Bednja 3.992 3.669 3.736 919 936
11. Čabar              PG 3.770 3.618 3.617 960 959
12. Krk 6.281 6.082 6.151 968 979
13. Mali Lošinj 8.116 7.885 7.962 972 981
14. Lovran 4.101 3.769 3.761 919 917
15. Opatija 11.659 10.952 10.974 940 941
16. Rab 8.065 7.350 7.395 911 917
17. Vrbovsko 5.076 4.634 4.673 913 921
18. Matulji 11.246 10.190 10.196 906 907
19. Vinodolska opć. 3.577 3.338 3.369 933 942
20. Viškovo 14.445 12.843 13.078 889 905
21. Novalja             LS 3.663 3.585 3.630 979 991
22. Senj 7.182 6.760 6.819 941 950
23. Plitvička Jezera 4.373 4.124 4.020 943 919
24. Lipik                 PS 6.170 5.750 5.706 932 925
25. Pakrac 8.460 8.175 8.108 966 958
26. Brestovac 3.726 3.532 3.535 948 949
27. Slavonski BrodBP 59.141 53.490 53.705 904 908
28. Bukovlje 3.108 2.842 2.845 914 915
29. Okučani 3.447 3.524 3.426 1.022 994
30. Velika Kopanica 3.308 2.994 3.006 905 909
31. Biograd na M.  ZD 5.569 5.272 5.329 947 957
32. Pakoštane 4.123 3.854 3.929 935 953
33. Poličnik 4.469 4.199 4.286 940 959
34. Posedarje 3.607 3.261 3.324 904 922
35. Sukošan 4.583 4.112 4.182 897 913
36. Erdut               OB 7.308 6.833 6.785 935 928
37. Kneževi Vinogradi 4.614 4.208 4.166 912 903
38. Drniš                ŠK 7.498 7.415 7.373 989 983
39. Knin 15.407 14.973 14.670 972 952
40. Kistanje 3.481 3.630 3.469 1.043 997
41. Šibenik 46.332 41.462 41.893 895 904
42. Tisno 3.094 3.065 3.088 991 998
43. Vukovar           VS 3.094 3.065 26.968 991 974
44. Županja 27.683 27.135 11.552 980 956
45. Babina Greda 3.572 3.191 3.230 893 904
46. Drenovci 12.090 11.476 4.863 949 940
47. Gunja 5.174 4.851 3.687 938 988
48. Stari Jankovci 3.732 3.662 4.053 981 920
49. Vrbanja 4.405 4.032 3.636 915 923
50. Dugi Rat          SD 7.092 6.310 6.405 890 903
51. Hvar 3.940 3.615 4.196 918 987
52. Hrvace 3.617 3.352 3.380 927 935
53. Jelsa 3.582 3.532 3.555 986 993
54. Marina 4.595 4.353 4.423 947 963
55. Omiš 14.936 13.801 13.995 924 937
56. Proložac 3.802 3.455 3.485 909 917
57. Trogir 13.192 12.428 106,48 942 955
58. Vrgorac 6.572 6.092 6.094 927 927
59. Seget 4.854 4.490 4.530 925 933
60. Buje                  IS 5.182 4.874 4.861 941 938
61. Fažana 3.635 3.449 3.492 949 961
62. Labin 11.642 10.684 10.709 918 920
63. Novigrad 4.345 3.942 3.962 907 912
64. Poreč 16.696 15.965 16.019 956 960
65. Raša 3.183 2.982 2.967 937 932
66. Rovinj 14.294 13.642 13.769 954 963
67. Umag 13.467 12.853 12.988 954 964
68. Blato               DN 3.593 3.398 3.412 946 950
69. Dubrovnik 42.615 38.204 38.507 897 904
70. Korčula 5.663 5.176 5.221 914 920
71. Orebić 4.122 3.825 3.854 928 935
72. Podturen         ME 3.873 3.501 3.515 904 908
GRADOVI I OPĆINE S VIŠE BIRAČA OD STANOVNIKA
1. Gvozd             SM 2.970 3.362 3.252 1.132 1.095
2. Topusko 2.985 3.055 2.986 1.024 1.000
3. Crikvenica       PG 11.122 11.760 11.874 1.057 1.068
4. Novi Vinodolski 5.113 5.103 5.183 998 1.014
5. Malinska Dubaš. 3.134 3.649 3.734 1.164 1.191
6. Benkovac        ZD 11.026 14.178 14.276 1.286 1.295
7. Obrovac 4.323 5.962 5.964 1.379 1.380
8. Gračac 4.690 5.649 5.332 1.205 1.137
9. Preko 3.805 4.154 4.194 1.092 1.102
10. Vir 3.000 3.961 4.029 1.320 1.343
11. Skradin            ŠK 3.825 4.431 4.532 1.158 1.185
12. Vodice 8.875 9.471 9.685 1.064 1.091
13. Gradac            SD 3.261 3.477 3.480 1.066 1.067
14. Makarska 13.834 14.883 15.107 1.076 1.092
15. Okrug 3.349 4.057 4.148 1.211 1.239
16. Supetar 4.074 4.265 4.338 1.047 1.065
17. Medulin            IS 6.481 6.499 6.544 1.003 1.010

 

Oznake:                                                                                                                                                                                               Oznake za županije su stavljene kod prvog grada ili općine koji im pripadaju:                                                                      DN = Dubrovačko-neretvanska, IS = Istarska, LS = Ličko-senjska, PG = Primorsko-goranska, SD = Splitsko-dalmatinska,              ŠK = Šibensko-kninska, ZD = Zadarska, GZ = Grad Zagreb, KA = Karlovačka, SM = Sisačko-moslavačka, ZG = Zagrebačka, BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska, KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska,                                    ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PS = Požeško-slavonska, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko – podravska i               VS = Vukovarsko-srijemska.                                                                                                                                                                       S = broj stanovnika prema popisu od 2011. godine,                                                                                                                                      B1 = broj registriranih birača po gradovima i općinama na izborima za Europski parlament 2014. godine,                                                 B2 = broj birača registriranih na biralištima u Hrvatskoj u drugom krugu predsjedničkih izbora 2015. godine,                                                                                                                                                                                                                                               p1 = B1  / S x 1000‰ = broj birača na Europskim izborima 2014. godine na tisuću popisanih stanovnika 2011. godine i                                   p2 = B2  / S x 1000‰ = broj birača u drugom krugu na predsjedničkim izborima 2015. godine na tisuću popisanih stanovnika 2011. godine.

mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Politika