By Šta god da je otac bolesti, majka joj je loša ishrana – kineska poslovica.
Ne treba tražiti lijek za bolesti, nego uzrok, razlog zbog koje je bolest nastala.
Nešto tako jednostavno kao što je promjena prehrane je prijetnja prihodu farmaceutima, bolnicama i doktorima. Bilo koja osoba koja ima medicinsko obrazovanje na pomisao da liječi ljude voćem i povrćem budi egoističan stav i bijes od gubitka moći nad pacijentima i njihovim bolestima što je neodgovoran i tvrdoglav stav sa tragičnim posljedicama. Tablete/lijekovi zaustavljaju bolest, kao što meci zaustavljaju rat, a zapravo su jedino maska za suzbijanje simptoma. Neki doktori možda znaju što se događa u tijelu, ali ako krenu optuživati industriju hrane, stvoriti će si jake neprijatelje koji mogu utjecati na njihov status. Svjesni su da od lijekova ima više štete nego koristi, ali isto tako svjesni su da od toga žive.
Jedan mudrac je rekao: „Kada si bolestan, idi kod doktora, on će ti dati recept – i doktor mora živjeti. – Sa receptom ćeš otići u ljekarnu, dobiti ćeš lijek jer i apotekar mora živjeti. – Kada dobiješ lijek, baci ga – i ti isto moraš živjeti.“
Što je to zdravlje? Zdravlje nije samo odsustvo bolesti, već stanje potpunog fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja (prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije). Ne možemo birati zdravlje, ali možemo izabrati zdravi stil života . Što podrazumijevamo pod „zdrave stilove života“? Zdravi stilovi života uključuju uravnoteženu i zdravu prehranu, dovoljno tjelesne aktivnosti, dovoljno odmora i sna te smanjenje stresnih situacija . Zdravi stil života uvelike utječe na očuvanje čovjekovog zdravlja, odnosno umanjuje rizike za nastanak brojnih bolesti. U današnje vrijeme prepoznata je važnost očuvanja zdravlja, odnosno prevencije i sprječavanja bolesti. Adekvatnom prehranom i dovoljnom količinom tjelesne aktivnosti uvelike možemo utjecati na smanjenje rizika nastanka kroničnih nezaraznih bolesti, kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes i neke maligne bolesti.
Zdravlje se neće naći u tabletama, niti imunitet u cjepivima. Čovjek nije bolestan zbog nedostatka nekog farmaceutskog lijeka nego zbog viška otrova, toksina u tijelu i manjka zdrave hrane.
Svaki doktor bi trebao imati spisak ljudi o kojima će se brinuti, sa pristojnom plaćom. ALI, za svaku osobu koja se razboli trebalo bi mu uzeti dio plaće i tako za svakog čovjeka, pacijenta. Tada bi oni uložili više truda u prevenciju, nastavili bi da se usavršavaju. Posjetili bi ljude da vide gdje i kako žive, što (ne)rade, kakve su im navike u ishrani. Da istražuju i primjenjuju sva iskustva. Moderna medicina, koliko god to ljudi mislili da nije tako, ne radi ipak najbolje, pa čak ni u korist čovjeka i živi u nekom svome imaginarnom svijetu (ali svjesno) i misli da kalcij se jedino dobije iz mliječnih proizvoda, željezo iz pečenog mesa, omega 3 masne kiseline iz ribe, a B2 iz piva, jer farmaciji ne donosi zaradu ni zdrav čovjek, ni mrtav čovjek, nego bolestan čovjek kako fizički, tako mentalno i duševno. Moć farmaceutske industrije se sigurno ne temelji na ljudima koji su brigu za vlastito zdravlje uzeli u vlastite ruke.
“Doktori priprisuju tablete o kojima ne znaju mnogo, za bolesti o kojima znaju još manje, ljudima o kojima ne znaju ništa.”
Sam Neill – Escape plan – Doctors know little
“U svijetu medicine ukoliko ti pripišem tablete, viđati ću te svaka 3 mjeseca za CIJELI tvoj život. Tako mi medicinari zarađujemo NOVAC. No ako ti pripišem dijetu na biljnoj bazi i tebi bude bolje, vjerojatno te više neću vidjeti.”
James Bennie
„Zdravlje nije sve, ali bez zdravlja sve je ništa.“
Arthur Schopenhauer
Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana.
Priroda je naš doktor!
Mario Begić
