By „Zar je važno dal se peva ili pjeva“ – jedan je od velikih hitova Lepe Brene.
Pa, kad to i nije važno, srpski pjevači kao od šale pune najveće hrvatske dvorane, a do jučer gotovo nepoznata srpska pjevačica Aleksandra Prijović rasprodala je i pet koncerata u zagrebačkoj Areni, a prema zanimanju publike, samo da je htjela, napunila bi i deset takvih dvorana.
Jedan dio Hrvata naprosto je „poludio“ za srpskom glazbom, to se vidjelo i na nastupima Prijović kad je na njezinom svakom koncertu oko 20 tisuća ljudi od prve minute njezina nastupa, pa do kraja gotovo u jedan glas pjevalo sve njezine tzv.hitove!
Lepa Brena je najavila solistički koncert u zagrebačkoj Areni iduće godine, 6. prosinca 2024. na blagdan Sv Nikole, i u jednom danu rasprodala sve ulaznice!
Ako je Prijović u Zagrebu imala za redom pet koncerta, Lepa Brena će ih za godinu dana, u istom prostoru, imati najmanje petnaest!
Brena je stekla slavu s kavanskim pjesmama ala „Sitnije, Cile, sitnije“, a svoje nastupe i danas završava sa svojim hitovima ala „Živjela Jugoslavija“ ili „Jugoslovenka“ koje, bez obzira na sve, na njezinim koncertima i diljem Hrvatske podižu cijelu dvoranu na noge. A kako i ne bi kad pjeva (pretežno s Vladom Kalemberom): „Oči su mi more Jadransko/kose su mi klasje Panonsko./Sestra mi je duša Slovenska/ja sam Jugoslovenka.“…
Mnogi su već „zaboravili“ na koji su način hrvatski branitelji i stradalnici, na moju inicijativu, 2009. godine dočekali Brenin veliki koncert u zagrebačkoj Areni.
Tada sam, sa svojim prijateljima, uspio okupiti najmanje dvadesetak Udruga proizašlih iz hrvatskog obrambenog Domovinskog rata i uoči njezina koncerta pred Arenom organizirati protestni skup, kakav do tada nije viđen u Hrvatskoj. Nismo tražili zabranu njezina „veličanstvenog“ koncerta već da se u prvom redu ispriča, da prizna da je u vrijeme Domovinskog rata bila na „drugoj strani“, da se fotografirala u četničkoj odori, (radi morala agresoru), te da stoga, (kao „velika“ humanitarka), čisti prihod uplati u humanitarne svrhe, a ne da još nakon svega zaradi na onima protiv koje se borila.
Zbog tog našeg protesta koncert je bio relativno slabo posjećen, a oni koji su došli, koji su htjeli slušati pjesme ala „Živjela Jugoslavija“, morali su proći kraj masu zapaljenih svijeća i fotografija nevino ubijenih i nestalih hrvatskih stradalnika.
Bio je to protest na kojem su se branitelji borili da se ne zaboravi tko je bio tko u Domovinskome ratu.
Brena je unatoč svega održala koncert, nije se ogradila od agresije niti pokazala trunku empatije za nevine žrtve koje su pale.
Nakon ovog protesta 10 godina nije nastupala u Zagrebu!
Međutim, zadnjih godina, uz iznimno veliku podršku hrvatskih medija, ponovno dolazi s pričom: zar je važno da l’ se peva ili pjeva?
Za nju očito to ne predstavlja ništa, njoj je svejedno, kao što joj je vjerojatno bilo i tijekom velikosrpske agresije, što bi se u „prijevodu“ moglo protumačiti i na način – „zar je važno tko su bili „koljači“, najvažnije je bilo da se „peva“!
Nu, ako to jednoj Breni nije važno, kako to da nije važno ni tisućama Hrvata koji hrle na njezine koncerte, pa i u vrijeme kad se većina Hrvata okreće sv. Nikoli?
Hrvatski skladatelji i pjevači poput obitelji Huljić preplavili su ovdašnje medije, iskaču kao iz paštete, ali velike koncerte mogu puniti, nažalost, jedino ako podijele veći broj ulaznica.
Za pojedine hrvatske medije više je važno hoće li Grašina supruga roditi još jedno dijete nego što ovaj izvodi na nastupima, poglavito od Novog Sada do Kragujevca!
Hrvatske domoljubne pjesme rijetko se mogu slušati na velikom broju radio stanica, dok ih na malim ekranima uglavnom „vrte“ lokalne televizije.
Kad nastupa u nekoj, poglavito nacionalnoj tv postaji, nitko Brenu, Ilića, Lukasa, Bajagu, Seku Aleksić, Bobana Rajovića … i niz drugih srpskih pjevača više ne pita: gdje si bio i što si radio tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku ili Bosnu i Hercegovinu?
Najvažnije je da nije važno jel se peva ili pjeva!
Pored toga, zašto ne bi i neki srpski uspješni pjevač ili pjevačica ala Prijović odvojili nešto od svog golemog honorara u Hrvatskoj i u humanitarne svrhe, recimo za stradalu djecu od srpske agresije?
Mladen Pavković, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.)
