By Dragi Stijepo,
Hvala Ti na Tvom e-mailu:
Hvala što si me spomenuo u pozdravnoj riječi na izložbi koju žalibože ne mogu vidjeti jer sam već u Konavlima, gdje su me ove godine počastili županijskom nagradom za životno djelo (jučer u Dubrovniku!).
Sada vidim da sam propustio Tvojim unucima darovati svoju knjigu E DA MI JE (podsjeti me kada se vratim u Zagreb, ona je, najnovije, čak u lektiri, nakon 27 godine šutnje i ignorancije!) u kojoj je i pjesma BOKA MOJA LJEPOTICA. Mislim da su je časne u Kotoru i uglazbile za zborsko pjevanje. Ukupno 23 naslova mojim pjesama tematiziraju Boku. Tu su naime i dva ciklusa pjesama u prozi, prvi je u knjizi ČIM UMREŠ RODIT ĆEŠ SE, a zadnji je objavljen tek parcijalno, a zove se BOKA IZBLIZA I SVISOKA; dvije su pjesme o bl. Ozani… Toliko da si upućen malo podrobnije! (Dok. Filmova o Boki sam na HRT objavio deset! Plus zbornik s onoga znanstvenog skupa u Kotoru 2007. koji sa jedva progurao, ali održan je!
Pokušaj mi nekako poslati i primjerak knjige o Obadu i Ljeljaku, ako možeš, ili ponesi pa svrati ako dolaziš u Kotor, u znaš gdje sam, samo se najavi da budemo doma!
Pozdrav Ankici i kćerima, od Mirjane također
Stijepo
Dodatno me raduje što sam i Tebe spomenuo baš kada si dobio nagradu i to na dan Županije o kojem sam također govorio na otvaranju izložbe.
Čestitamo Ti na nagradi za životno djelo i radujem se što si napisao i sve što si radio za i o našoj Boki.
S obzirom da nisi vidio Izložbu šaljem Ti dodatne tekstove o samom otvaranju. Nadam se da ću Ti je tako malo približiti.
Tvoj
Joško
Izložba o baštini Boke kotorske i bokeljskih Hrvata, akademik Pečarić: U prethodnoj državi učinjen je memorocid
- svibnja 2021.
Foto: HAZU
U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u srijedu 12. svibnja otvorena je izložba fotografija Fides et honor autora Dražena Zetića posvećena povijesti, te kulturnoj i prirodnoj baštini Boke kotorske i bokeljskih Hrvata.
Na izložbi koja je otvorena do 31. svibnja izložen je i dio građe iz Arhiva HAZU vezan uz povijest i baštinu Boke kotorske, među njima i isprava o posveti kotorske katedrale svetog Tripuna iz 1166., kao i Statut bratovštine svetog Duha u Kotoru iz 16. stoljeća, rukopis Pjesme bogoljubne razne iz 1640. napisan u Budvi hrvatskim jezikom, prijepis djela Podaci o civilnoj i vjerskoj povijesti grada Kotora u Dalmaciji Kornelija Flaminija iz 1759., te Kotorska knjiga raznovrsnog sadržaja iz 1759. Fides et honor (Vjera i čast), geslo je Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice osnovane 809. u Kotoru.
Izložbu je otvorio akademik Josip Pečarić istaknuvši njenu važnost radi upoznavanja hrvatske javnosti s Bokom kotorskom.
„Kad su u pitanju Hrvati Boke kotorske, u prethodnoj državi učinjen je memorocid i zato smo mi Hrvati iz Boke koji živimo u Hrvatskoj još prije više od 30 godina sebi kao cilj postavili povratak Hrvata Boke kotorske u svijest i savjest hrvatskih ljudi i hrvatske države“, kazao je akademik Pečarić, iskaknuvši da je Boka kotorska zaljev hrvatskih svetaca, ali i Zaljev hrvatskih akademika jer odande potječu njih četvorica, skladatelj Ivan Brkanović, liječnik Karlo Radoničić, pravnik Vladislav Brajković i on osobno.
Akademik Pečarić je podsjetio da se izložba otvara na blagdan najpoznatijeg Hrvata iz Boke kotorske, svetog Leopolda Bogdana Mandića, a podsjetio je i na posjet zagrebačkog nadbiskupa blaženog Alojzija Stepinca Kotoru 1941. kada je rekao da svaki kamen Boke kotorske dovoljno jasno kazuje visoku kulturnu razinu hrvatskog življa te je ujedno i najbolji dokaz tko je zapravo autohtoni element Boke kotorske. „U Boki kotorskoj svaki kamen govori hrvatski“, poručio je akademik Pečarić koji je istaknuo i zasluge autora izložbe Dražena Zetića za popularizaciju baštine Hrvata Boke kotorske u hrvatskoj javnosti o kojoj je dosad od 2011. imao desetak izložbi fotografija te snimio dva dokumentarna filma.
Govor akademika Josipa Pečarića
Zamjenik gastalda (predsjednika) Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809. Roko Mišetić posjetio je na nedavno održati znanstveni skup Identitet Hrvata Boke kotorske kojim se u hrvatskoj javnosti željelo podići svijest o prebogatom kulturnom nasljeđu ove hrvatske zajednice i njenom identitetu. „Obilježje socijalnih identiteta je stvarane simbola pomoću kojih određene skupine postaju prepoznatljive i koji ih predstavljaju u širem društvenom okruženju. Upravo te simbole prepoznajemo na Zetićevim fotografijama. Kod Bokelja će prikazani detalji s odore mornara i časnika ili nošnje izazvati radost, nostalgiju i ponos, a kod ostalih posjetitelja znatiželju“, rekao je Mišetić.
Upravitelj Arhiva i Knjižnice HAZU Marinko Vuković istaknuo je da fotografije Dražena Zetića bilježe bogatu baštinu na južnom rubu hrvatskog etničkog prostora koji Hrvati nastanjuju od svog doseljenja. „Bokeljska mornarica najznačajniji je označitelj identiteta bokeljskih Hrvata, kako u Boki, tako i u iseljeništvu. Kroz svečanu mušku nošnju njenih pripadnika zrcali se pripadnost staležu povezanom s morem, vojskom i obranom u prošloj svakodnevici, a kroz žensku odjeću zrcali se pripadnost visokom stupnju građanske zapadnoeuropske kulture, s primjesama mediteranskih, dinarskih i orijentalnih kulturnih elemenata“, kazao je Vuković.
Fotograf Dražen Zetić objektivom je i okom zaljubljenika u Boku kotorsku vizualno bilježio fragmente bogate povijesti, kulturne i prirodne baštine jugoistočnog prostora Jadranskog mora na kojem stoljećima žive bokeljski Hrvati koji su danas hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori. Kroz motive na fotografijama, nastalima od 2015. do 2020., iščitavamo bogatu povijest svakodnevice, život između mora i planina, u okviru ribarstva, vinogradarstva i pomorstva (mornarice), ali i prisutnost vojne obrane kao neizostavnog dijela prošlog i suvremenog iskustva i identiteta ovog kraja. Bokeljska mornarica najistaknutiji je označitelj identiteta Bokelja u domicilnom prostoru, ali i Bokelja u iseljeništvu. Kroz portrete časnika, dijelove svečanoga ruha, oružje i zastave koji nam kazuju o ustrojstvu i hijerarhizaciji, upoznajemo bogatu kulturu Boke kotorske i svakodnevicu tamošnjih Hrvata. Uočava se povezanost s mornaricom i morem, razvijenost obrtništva, osobito umješnost u obradi zlata i srebra tehnikama filigrana i iskucavanja te prisustvo obrtničkih umijeća poput kožarstva i suknarstva, kao i trgovinska komunikacija od mediteranskih zemalja do orijenta. Fotografije prikazuju i heraldiku s temeljnim motivom Bokeljske mornarice „Fides et honor” (Vjera i čast!), umijeće tradicijskog obrtništva kroz ukrase na trofejnom oružju, stijeg Bratovštine Bokeljske mornarice te mediteranske motive prirodnoga okoliša u kojemu je nastajala kultura i tradicija.
Predmeti su detaljno prikazani – njihova tekstura, odsjaji, kolorit, sjena i reljefnost, ono što ne promiče autorovu fotografskom oku. Svaki je motiv na fotografijama dobio svojevrsnu monumentalnost.
Ovu izložbu možemo promatrati kao sadržajno relevantnu i zanimljivu etnolozima i kulturnim antropolozima, povjesničarima i povjesničarima umjetnosti s ciljem upoznavanja hrvatske javnosti s Bokom kotorskom. (iz recenzije prof. dr. Marijete Rajković Iveta i doc. dr. Tihane Rubić)
Izložba se može razgledati do 31. svibnja 2021. svakim radnim danom od 9 do 15 sati.
https://www.info.hazu.hr/events/izlozba-fides-et-honor-drazena-zetica-u-knjiznici-hazu/
Kraću verziju teksta dao je i portal narod.hr:
- Roko Mišetić: Izložba ‘Fides et honor’ u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu
Na tom bogatom kulturnom nasljeđu Bokeljski Hrvati grade svoj identitet. Ovdje valja ponoviti da socijalnim identitetima odgovaramo na pitanje tko smo mi kao zajednica, koja obilježja su nam zajednička, a po kojima smo specifični, različiti od drugih skupina
Biram DOBRO, 12 svi, 2021
Poštovani,
srdačno vas pozdravljam u ime Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Zagreb kao i u svoje osobno ime.
Izložbu Dražena Zetića naslovljenu “Fides et Honor“ geslom bratovštine kojoj pripadamo doživljavam kao logičan i poželjan slijed nedavno održanog znanstvenog skupa “Identitet Hrvata Boke kotorske“ kojima se u Hrvatskoj želi podići svijest o jednoj, po brojnosti maloj, ali po značaju velikoj hrvatskoj zajednici nastanjenoj u susjednoj državi, te o njenom prebogatom kulturnom nasljeđu koje danas baštini populacija s izrazitim regresijskim demografskom obilježjima.
Na tom bogatom kulturnom nasljeđu Bokeljski Hrvati grade svoj identitet. Ovdje valja ponoviti da socijalnim identitetima odgovaramo na pitanje tko smo mi kao zajednica, koja obilježja su nam zajednička, a po kojima smo specifični, različiti od drugih skupina.
Najvažniji konstitutivni elementi socijalnog identiteta su: jezik, tradicija, religija, kultura, teritorij, pripadnost etničkoj skupini, naciji, obitelji.
Obilježje socijalnih identiteta je stvaranje simbola pomoću kojih određene skupine postaju prepoznatljive i koji ih predstavljaju u širem društvenom okruženju. Upravo te simbole prepoznajemo na Zetićevim fotografijama izloženim u ovom prekrasnom ambijentu.
Kod Bokelja će prikazani detalji s odore mornara i časnika ili nošnje izazvati različite emocije (radost, nostalgiju, ponos…), a kod ostalih posjetitelja znatiželju. Stoga je obogaćivanje fotografske izložbe izlošcima građe iz Arhiva HAZU vezane uz povijest i baštinu Boke kotorske snažan prilog u podizanju svijesti o hrvatskoj zajednici izvan naših granica koja doprinosi jačanju ukupnog hrvatskog identiteta.
Ovdje bih se zahvalio autoru izložbe koji je, premda nema nikakve rodbinske veze s Bokom, prepoznao i dugi niz godina promiče kulturnu baštinu bokeljskih Hrvata te Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti koji mu pomažu u tome.
Na kraju bih čestitao autoru i organizatorima na odabiru datuma otvaranja izložbe (spomendan Sv. Leopolda Bogdana Mandića), a izložbi poželio puno uspjeha i puno posjetitelja.
Sve vas još jednom lijepo pozdravljam!
| Naslov: | Re: Fwd: GOVOR NA OTVARANJU UZLOŽBE FOTOGRAFIJA,,FIDES ET HONOR! AUTORA DRAŽENA ZETIĆA |
| Datum: | Thu, 13 May 2021 16:24:22 +1000 |
| Šalje: | Maria Dubravac <[email protected]> |
| Prima: | Josip Pecaric <[email protected]> |
Iskrene čestitke autoru uz blagoslov ‘maloga čovjeka’ Sv. Leopolda Mandića:
ČOVJEK MALI, SA SRCEM OD ZLATA
(sveti Leopold Bogdan Mandić (1866.–1942.)
Blago tebi, narode Hrvata,
Imaš oslon – Leopolda svetog.
Čovjek mali, srdašca od zlata,
Živa slika Krista razapetog.
Tih, pobožan, skroman, jednostavan,
Lijepa riječ mu svakom darak bila.
Od neznatnog, post’o čovjek slavan,
Herceg Novog majka ga rodila.
Prognaniče, našeg kraja sine,
Budi utjeh’ pradjedova grudi.
Tam’ gdje kuca srce Domovine,
Trebaju te tvoji dobri ljudi.
Moli za njih u danima jada,
Kom ćeš pomoć ako ne ćeš svomu?
Narod nevin zbog istine strada –
Budi utjeh’ puku čestitomu.
Podari nam junačke vladare,
Stijeg, Raspelo, nek’ im dušu kiti.
Nek’ su slika naše loze stare
I vijekom će Kroacije biti.
(Nije velik tko se velik rodi,
Koj’ se pravi silan kao stijena,
Već je velik tko se malen rodi,
Al’ mu ime upamte vremena.)
Josip Pecarić
Marija Dubravac
