STUDENI I PROSINAC 1943. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

 

1. Ciene krugovalnih prijemnika:

Da su krugovalni prijemnici predstavljali značajno sredstvo javnog proipćavanja u razdoblju II. svjetskog rata, pokazuju cijene krugovalnih prijemnika. Oblasna odluka Državnog povjereničtva za ciene i nadnice donesena 9. studenog 1943. godine., svjedoči o visokim cijenama u veletrgovinama i trgovinama na malo za krugovalne prijemnike, ovisno od porizvođača i snage krugovalnog prijemnika. (Detaljnije vidjeti: Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe proglašene od 27. studenog do 30. prosinca 1943. Knjiga XL (Svezak 391.-400.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada knjižare sv. kugli, Zagreb 1943., Br. 3516, str. 36-44) Izbor krugovalnih prijemnika je veliki: AEG, Blaupunkt, Brandt, Braun, Eltz, Eunig, Greatz, Hagenuk, Minerva, Nora, Ingelan, Kapisch, Lorenz – Tegag, Mende, Philips, Saba, Sachsenwerk, Siemens, Siera, Telefunken, Wefa, Horny – Zeraik i druge. Najskuplji krugovalni prijemnik je Telefunken T277, koji se trebao platiti u maloprodaji Kuna 45.000, a najniža ciena za Braun 4642 u iznosu od Kuna 8.700. Dakle, jedino su imućniji mogli kupiti krugovalni prijemnik a pretežiti dio pučanstva NDH se izvješćavao preko javnih krugovalnih razglasa. Trgovci na veliko i na malo su bili dužni prema ovoj Oblasnoj odluci, svakom kupcu krugovalnog prijemnika izdati račun i u njemu navesti vrstu krugovalnog prijemnika i njegov tvornički broj.

2. Članstvo pripadnika Njemačke narodne skupine:

Zakonska odredba o članstvu pripadnika Njemačke narodne skupine u staleškim postrojbama, donesena je 29. studenog 1943. godine, (Isti izvor, str. 45-46) prema kojoj pripadnici Njemačke narodne skupine u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, nisu obvezatni na članstvo u stališkim postrojbama Glavnog saveza staliških i drugih postrojbi u okviru Hrvatskog ustaškog oslobodilačkog pokreta već su pripadnici Njemačke narodne skupine u NDH, obvezani na članstvo u Njemačkoj radnoj zajednici, koja je osnovana Propisnikom Njemačke narodne skupine u NDH 14. ožujka 1942. godine. (Vidjeti isti izvor, čl. 1., str. 45)

3. Unutarnje uređenje Ministarstva za oslobođene krajeve:

Naredba ministra za oslobođene krajeve dr. Edo Bulata, o unutarnjem uređenju Ministarstva za oslobođene krajeve, donesena je 29. studenog 1943. godine, (Vidjeti, str. 53-56) prema kojoj se poslovi iz djelokruga ministra za oslobođene krajeve obavljaju u prvo, Ministarstvu za oslobođene krajeve i drugo, u glavarstvima građanske uprave. Sjedište Ministarstva za oslobođene krajeve nalazi se u mjestu sjedišta državne vlade, a sjedišta glavarstava građanske uprave nalazi se u oslobođenim krajevima. (Vidjeti, isti izvor, čl. 1., str. 53)

4. Oslobođeni krajevi – djelokrug glavara građanske uprave:

Naredba ministra za oslobođene krajeve o djelokrugu glavara građanske uprave u oslobođenim krajevima, donesena je 29. studenog 1943. godine (Vidjeti, str. 57-61) prema kojoj glavari građanske uprave sa sjedištem u oslobođenim krajevima, svaki na području svoje mjesne nadležnosti, su ovlašteni od ministra za oslobođene krajeve poduzimati sve, što smatraju potrebnim u svrhu uzpostave, uređenja i održavanja i pravilnog djelovanja državne uprave, državnih i samoupravnih oblasti kao i državnih i posebničkih poduzeća. (Detaljnije vidjeti, isto, čl. 1., str. 57)

Mjesna nadležnost glavara građanske uprave sa sjedištem u Splitu proteže se na područje velikih župa, i to: Dubrava, Cetina, Bribir, Sidraga i Ravni Kotari te na područje upravnog kotara Metković. Mjesna nadležnost glavne građanske uprave sa sjedištem u gradu Sušak – Rieka, proteže se na područje velike župe Vinodol i Podgorje, kao i na područje upravnih kotara: Rieka, Sušak, Pag i Čabar, te na područje gradova Rieka, Sušak i Bakar i na područje bivše markgrofovije Istre, koja je u sastavu Nezavisne Države Hrvatske. (Isti izvor, čl. 6., str. 60.)

5. „Spomenznak 5. prosinca 1918.“:

Odredba prigodom 25. obljetnice spomendana 5. prosinca 1918. – prvog znaka Hrvatske revolucionarne sviesti protiv tuđinskog jarma, donesena je 30. studenog 1943. godine, kojom Poglavnik NDH osniva „Spomendan 5. studenog 1918“. Spomenznak ima oblik kolajne promjera 30 mm iz tamnog bronza. Pravo na nošenje imaju pripadnici „počastne bojne 5. XII. 1918.“, koji mogu dokazati sa dva svjedoka, da su 5. XII. 1918., barem u sklopu povorke na Jelačićev trg išli na taj način kod ovog domoljubnog podhvata djelatno sudjelovali. Spomenznak se podjeljuje i posmrtno onim pripadnicima koji su poginuli na Jelačićevom trgu ili kasnije poginuli ili umrli. (Detaljnije vidjeti, isto. str. 63-64)

6. Osnivanje državnog suda za ministre i državne tajnike:

Zakonska odredba o Državnom sudu i o postupku pred tim sudom, donesena je 3. prosinca 1943. godine, (Vidjeti, str. 90-92) kojom se osniva Državni sud sa sjedištem u Zagrebu, koji sudi ministrima i državnim tajnicima za povrede njihovih službenih dužnosti. Dužnost predsjednika Državnog suda vrši predsjednik Vrhovnog suda. (Isti izvor, čl. 1., str. 90) Obtužnicu pred Državnim sudom podiže po odredbi Poglavnik NDH ili njegov zamjenik. (Isto, čl. 3., str. 91) Razprava pred Državnim sudom je tajna i osuda suda je odmah ovršiva.

7. Pripadnici Protektorata Češke i Moravske:

Zakonska odredba o stjecanju zavičajnog prava pripadnika Protektorata Češke i Moravske, koji su rođeni na području Nezavisne Države Hrvatske, je donesena 3. prosinca 1943. godine (Detaljnije vidjeti, isto, str. 93-94) prema kojoj pripadnici Protektorata Češke i Moravske, rođeni i stalno nastanjeni na području NDH, mogu steći zavičajno pravo u obćini, u kojoj imaju prebivalište na dan proglašenja ove zakonske odredbe. (Isto, čl. 1., str. 93)

8. Velika narodna dobrotvorna lutrija:

Zakonska odredba donesena 3. prosinca 1943. godine, predviđa osnivanje VELIKE NARODNE DOBROTVORNE LUTRIJE (Vidjeti, isto, str. 95-96) pri Hrvatskoj državnoj lutriji, čija svrha je priređivati lutrijske igre i od njihovih čistih prihoda podupirati „Hrvatski Crveni Križ“ i oblast „Pomoć“ kao i ostala dobrotvorna družtva u državi Hrvatskoj.

9. Obskrbni odbori:

Naredbom Ministarstva seljačkog gospodarstva i prehrane od 9. studenog 1943. godine, osnivaju se župski, kotarski, gradski i obćinski obskrbni odbori. (Vidjeti, isto, str. 147-160) Prema Naredbi, kod velikih župa, kotarskih oblasti, gradskih i obćinskih poglavarstava, osnivaju se župski, kotarski, gradski i obćinski obskrbni odbori sa svrhom prehrane pučanstva u NDH. (Vidjeti, isto, čl. 1., str. 147) Vrhovni nadzor nad radom i poslovanjem svih obskrbnih odbora vrši Ministarstvo seljačkog gospodarstva i prehrane, Glavno ravnateljstvo za prehranu u suradnji sa Ministarstvom obrta, veleobrta i trgovine, svako u svom djelokrugu. (Isto, čl. 18., str. 160)

10. Uloga državnih ustanova i oblasti:

Svojstveno svim nacionalnim državama u razdoblju Drugog svjetskog rata, je odlučivanje i upravljanje iz središnjih državnih ustanova o svim pitanjima od značaja za pojedine države. Budući je hrana predstavljala stratešku sirovinu a prehrana pučanstva prvostupni zadatak svih država ovog razdoblja, zakonskim odredbama i naredbama je propisivana i uređivana poljodjelska djelatnost kao osnovni izvor prehrane stanovništva. Tako je na primjer, Ministarstvo državne riznice 17. studenog 1943. godine donijelo Naredbu, prema kojoj su gojitelji duhana dužni u 1944. godini proizvesti dva grama duhanskog sjemena od svakog posađenog i primljenog struka i predati ga u otkup u svrhu proizvodnje ulja. (Detaljnije vidjeti, isto, str. 184)

11. Visoko školstvo:

Zakonska odredba o osnivanju katedre za fiziku na Veterinarskom fakultetu Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu, donesena je 17. prosinca 1943., prema kojoj se na Veterinarskom fakultetu osniva katedra za fiziku. (Isti izvor, str. 221)

12. Poštanska štedionica u NDH:

Poštanska štedionica je osnovana zakonskom odredbom od 12. travnja 1941. Zakonska odredba o Poštanskoj štedionici Nezavisne Države Hrvatske je donesena 17. prosinca 1943., (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 225-242) prema kojoj je „Poštanska štedionica Nezavisne Države Hrvatske“, samostalna državna novčana ustanova, koja je pod vrhovnom upravom i nadzorom Ministarstva državne riznice. (Isto, čl. 1., str. 225) Za sve obveze Poštanske štedionice jamči država Hrvatska. (Isto, čl. 2., str. 226) Poštanska štedionica se bavi: a) štednim prometom, b) čekovnim prometom, c) koristnosnim ulaganjem raspoloživih gotovina i d) drugim novčanim i bankarskim poslovima. (Isto, čl. 5., str. 226)

13. Državna redarstvena straža:

Zakonska odredba o Državnoj redarstvenoj straži donesena je 21. prosinca 1943. godine. (Vidjeti, isto, str. 257-282) Državna redarstvena straža je ustanova Ministarstva unutarnjih poslova za vršenje redarstvene izvršne službe (Isto, čl. 1., str. 257), koju sačinjavaju državni redarstveni izvršni službenici, koji se raspoređuju u: a) Zbor redarstvene straže i b) Zbor redarstvenih izvidnika. Zbor redarstvene straže čine: častnici redarstvene straže, dočastnici redarstvene straže i momčad redarstvene straže. Službenici Zbora redarstvene straže su naoružani i nose posebnu odoru. Zbor redarstvenih izvidnika sačinjavaju: izvidnici činovnici, izvidnici dočinovnici i izviđački vježbanici. (Isti izvor, čl. 2., str. 257) Državnom redarstvenom stražom upravlja Glavno zapovjedništvo državne redarstvene straže. (Isto, čl. 11., str. 260) Svi pripadnici Ustaškog obrambenog zdruga postaju danom kada ova zakonska odredba dobije pravnu snagu, državni redarstveni izvršni službenici, te sačinjavaju unutar Zbora redarstvene straže posebnu ustrojbu pod nazivom „Logorski obrambeni zdrug“. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, čl. 65., str. 281)

14. Proglas o stanju podpune zaštitne pripravnosti:

Ministarstvo oružanih snaga je 28. prosinca 1943. izdalo Proglas, prema kojem ministar oružanih snaga, general Navratil, proglašuje danom 1. siečnja 1944. godine za cielo područje NDH stanje podpune zaštitne pripravnosti te nalaže stoga da se smjesta i bezodvlačno imaju izvršiti sve zaštitne mjere zamračivanja, uređenja i čišćenja tavana, uređenja samozaštite kao i skloništa koja traje do posebnog opoziva. (Vidjeti, Isti izvor, str. 284) Dakle, u ovom razdoblju NDH je svjedočila unutarnjem građanskom ratu protu odmetničkih oružanih grupa (komunisti, odmetnici i četnici) i učestalih savezničkih zračnih napadaja.

15. Proračun Nezavisne Države Hrvatske za 1944. godinu:

Zakonska odredba o proračunu NDH za 1944., donesena je 30. prosinca 1943. godine. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 294-317) Državni proračun sadrži dvije glavne stavke:

31. Obća državna uprava – Izdatci = Kn 31.569,273.400

Primitci = Kuna 31.569,273.400

11. Državna poduzeća – Izdatci = Kuna 11.965,057.200

Primitci = Kuna 11.965,057.200

Proračunska godina počinje 1. siečnja 1944., a svršava se 31. prosinca 1944. a računska godina počinje 1. siečnja 1944. i traje do 30. travnja 1945. (Vidjeti, isto, čl. 2., str. 294)

16. Jednokratni izvanredni ratni doprinos:

Zakonska odredba o jednokratnom izvanrednom ratnom doprinosu donesena je 29. prosinca 1943. godine, (Vidjeti, isti izvor, str. 318-319) prema kojoj, jednokratni izvanredni ratni doprinos plaćaju u 1944. porezovnici: zemljarine, kućarine, tečevine i posebnog poreznog dohotka, poreza na iznajmljivanje prema razpisnom upisniku i družtvenog poreza, dodatnog poreza i posebnog poreznog dohotka. (Isto, čl. 1., str. 318) Jednokratni izvanredni  ratni doprinos iznosi: prvo, kod zemljarine 80%, drugo, kod kućarine 30%, treće, kod tečevine i družtvenog poreza 60%, četvrto, kod poreza za iznajmljivanje 50% i peto, kod stjecanja nekretnine 8% od kupoprodajne ciene. (Detaljnije vidjeti, Isti izvor, čl. 3., str. 319) Dakle, ratno stanje je troškovno opterećujuće ne samo za državnu upravu već i stanovništvo Nezavisne Države Hrvatske, koje kroz jednokratni izvanredni ratni doprinos, između ostalog, doprinose narodnim i državnim probitcima na zaštiti teritorijalne cjelovitosti i državnog poredka.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović