SIEČANJ 1943. U NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

U prvih nekoliko mjeseci prve obnove države Hrvatske, doneseni su svi značajniji državno-politički zakoni, zakonski propisi i naredbe glede oživotvorenja Nezavisne Države Hrvatske, da bi u kasnijem razdoblju najveća pažnja bila posvećena ustrojstvu i radu gospodarstvene djelatnosti za potrebe pučanstva i hrvatskih oružanih snaga. Glavnu ulogu imalo je Ministarstvo narodnog gospodarstva i Državni ured za oblikovanje ciena i nadnica. Državna uprava i oblasne vlasti su čitavo vrijeme u traganju za najučinkovitijim oblikom uprave za državni probitak.

1. Osnutak „Reda za zasluge“:

Zakonska odredba o osnutku Reda za zasluge, donesena je 19. prosinca 1942. godine, koji služi kao vidljiv znak priznanja za zasluge, stečene u miru i u ratu za hrvatski narod i Nezavisnu Državu Hrvatsku. (Detaljnije vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe. Proglašene od 23. prosinca 1942. do 1. veljače 1943. Knjiga XXVII. (Svezak 261.-270.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada knjižare st. kugli, Zagreb, Br. 3285, str. 1-4) Poglavar Reda je Poglavnik NDH. (Isti izvor, čl. 1., str. 1) Red ima oblik križa s povijesne krstionice hrvatskog kneza Višeslava iz doba koncem VIII. stoljeća, izrađen od srebrne kovine. (Isto, čl. 4., str. 1) Hrvatski usmjereni historiografi su javnosti predstavili ulogu kneza Višeslava i njima zahvaljujući, Višeslavova krstionica, simbol pokrštavanja Hrvata, je vraćena u Zagreb gdje i pripada.

2. Gospodarstvena politika proizvodnje duhana u 1943. godini:

Ministarstvo narodnog gospodarstva je 24. studenog 1942., donijelo Naredbu o količini duhanskog sjemena, koju su sadioci duhana dužni proizvesti u 1943. godini, (Isti izvor, str. 17) što svjedoči o ulozi državnih ustanova u ustrojstvu društvene i proizvodne organizacije.

3. Rudarska uprava u Banovićima:

Rudarstvo je predstavljalo značajnu privrednu granu u NDH za potrebe ratne proizvodnje. Državna rudarska uprava u Banovićima, osnovana je 18. prosinca 1942. godine, koja spada pod rad Ravnateljstva državnog rudnika u Kreki. (Isti izvor, str. 23) Otuda je željeznički promet roba predstavljao žilu kucavicu u obskrbi robama i sirovinama.

4. Osnivanje Izvještajnog ureda Ministarstva vanjskih poslova:

Zakonska odredba od 30. prosinca 1942. godine predviđa osnivanje Izvještajnog ureda kod Ministarstva vanjskih poslova, (Isto, str. 35-36) kao posebna uprava ministarstva. U djelokrug spada praćenje, čitanje i razrađivanje inozemnog tiska i krugovalnih izdanja. (Isto, čl. 2., str. 35) Ovo je jedan od pokazatelja kako se pažnja novih hrvatskih vlasti počinje usmjeravati na međunarodne odnose s ciljem prilagođavanja državne politike promijenjenim međunarodnim okolnostima i jačanja savezničke uloge, iz čega će proizaći Lorković – Vokić urota protiv ustaškog vođstva u NDH.

5. Ekonomsko-komercijalna visoka škola u Zagrebu:

Sukladno zakonskoj naredbi od 30. prosinca 1942., zakonske odredbe o Hrvatskom sveučilištu od 23. listopada 1941. godine, protežu se i na Hrvatsku ekonomsko-komercijalnu visoku školu u Zagrebu, koja time postaje dio Hrvatskog sveučilišta. (Isti izvor, str. 65) Nove hrvatske vlasti donijele su u kratkom vremenu, značajne i pozitivne promjene u oblasti visokog školstva i ustrojstvu Hrvatskog sveučilišta.

6. O uporabi osobnih samovoza:

Iz razumljivih razloga, uporaba osobnih samovoza u ratnom razdoblju bila je pod potpunim nadzorom državnih ustanova na čitavom području NDH. 30. prosinca 1942., donesena je Odredba o načinu korištenja osobnih samovoza. Osobni samovozi i motorne dvokolice mogu se upotrebljavati samo u odobrenoj javnoj službi i za izvršenje važnih državnih zadaća odnosno u probitku državne obrane, narodne prehrane i narodnog zdravlja. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 66-67)

7. Pretvaranje malih bolnica u bolničke ambulante:

Glavno ravnateljstvo Ministarstva unutarnjih poslova je 14. prosinca 1942., naredilo pretvaranje malih bolnica na području NDH, u bolničke ambulante. (Isto, str. 74-75) Pretežito se radi o područjima NDH koja su u neposrednom dodiru sa središtima partizansko-četničke oružane pobune i izložene djelovanju odmetničkih grupa. Upravitelji Državne bolnice u Sarajevu, Mostaru, Dubrovniku i Banja Luci su odgovorni za sprovođenje ove naredbe, što je jedan od pokazatelja pojačavanja sukoba između hrvatskih oružanih snaga i odmetničkih oružanih grupa.

8. Zabrana putovanja:

Redarstvena naredba o zabrani putovanja je donesena 2. siečnja 1943. godine, prema kojoj se zabranjuje putovanje na neodređeno vrijeme. (Isti izvor, str. 77-79) Uslijed djelovanja odmetničkih oružanih grupa, osobna i privatna putovanja su postala rizična zbog čega se do daljnjeg zabranjuju. Putovati mogu samo osobe sa službenim iskaznicama i državni službenici u državnom probitku odnosno za potrebe javne službe. Službeni pozivi sudskih oblasti ne vrijede kao dozvola za putovanje, što svjedoči o ugroženosti javnog mira i sigurnosti odnosno državnog poretka i remećenju u ostvarivanju nekih djelatnosti državne uprave.

9. Ratni riziko kod osiguravanja života:

Zakonska odredba o jamstvu privatnih osiguravajućih poduzeća za ratni riziko kod osiguranja života, donesena je 5. siečnja 1943., (Isti izvor, str. 85-88) prema kojoj svaki ugovor o osiguranju života mora sadržavati jamstvo za ratni riziko, bez kojeg je jamstva, ugovor o osiguranju osobnog života ništatan. (Isto, čl. 1., str. 85) Za odmetničke oružane grupe, osobni život nije vrijedio koliko jedan puščani naboj.

10. Nekretnine Zavoda za kolonizaciju:

Zakonska odredba o nekretninama Zavoda za kolonizaciju, donesena je 5. siečnja (ovako se treba pisati s gledišta korjenskog pravopisa kojeg su prihvatile hrvatske vlasti, napomena I.I. J.) prema kojoj sve nekretnine Zavoda za kolonizaciju u Zagrebu, se ne mogu kroz vrieme od 20 godina bez dozvole Zavoda za kolonizaciju niti otuđiti niti obteretiti.

11. Reguliranje riječnog prometa:

Ministarstvo domobranstva je 29. prosinca 1942., donijelo Naredbu o vođenju popisa brodske posade na riečnim brodovima Hrvatske zastave (Isto, str. 145-150) nosivosti 20 ili više tona, s izuzetkom ratnih brodova. (Isto, čl. 1., str. 145) Brodsku posadu na riečnim brodovima sačinjavaju zapovjednik broda, brodari i članovi njihovih obitelji. (Isto, čl. 2., str 145)

12. Iznimno stanje:

Pitanje iznimnog stanja uređeno je zakonskom odredbom donesenom 18. siečnja 1943. godine, (Isti izvor, str. 157-158) koja predviđa da se u slučaju nužde ili u području, gdje se vrše vojnički podhvati, može uvesti za pojedini kraj u državi iznimno stanje. (Isto, čl. 1., str. 157) U slučaju uvođenja izmimnog stanja u kom kraju, izvršna vlast prelazi na vojnička zapovjedništva podhvata. (Isto, čl. 2., str. 157) Državne i samoupravne oblasti za vrijeme iznimnog stanja ostaju u djelatnosti, ali su dužne izvršavati i naloge glavara građanske uprave. (Isto, čl. 6., str. 158)

13. Pravo na osobni samovoz:

Poglavnik Nezavisne Države Hrvatske je odredio pravo na po jedan samovoz u službene svrhe, i to: zapovjedniku oružničtva, zapovjedniku ustaške vojnice, zapovjedniku prometnih zdrugova, zapovjedniku Poglavnikovog tjelesna zdruga, zapovjedniku Stajaćih zdrugova ustaške vojnice, zapovjedniku ustaške mladeži, zamjenicima vrhovnog nadzornika oružanih snaga i zapovjedniku državne radne službe. (Isti izvor, str. 203) Državno vijeće ima pravo na dva mjesta na pet osobnih samovoza.

14. Ukidanje Ustaške Nadzorne Službe:

Ustaška nadzorna služba, postrojena zakonskom odredbom o Ustaškoj nadzornoj službi od 15. kolovoza 1941., ukida se odlukom od 21. siečnja 1943. godine, (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 214-216) a spomenuta zakonska odredba se stavlja izvan snage. Svi poslovi Ustaške nadozrne službe se prenose u djelokrug Ministarstva unutarnjih poslova, Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost, kao i zapovjedništva Poglavnikovih tjelesnih zdrugova.

15. Osnivanje Ministarstva oružanih snaga:

Zakonskom odredbom od 21. siečnja 1943. godine, odlučeno je da se naziv Ministarstva domobranstva mijenja u „Ministarstvo oružanih snaga“. (Isti izvor, str. 223-224) U nadležnost spada: uprava domobranstva, ustaške vojnice osim Poglavnikovih tjelesnih zdrugova, bojnog zrakoplovstva, oružničtva, plovnih snaga i državne radne službe. (Isti izvor, čl. 1., str. 223) Ovom odlukom su ustaške postrojbe postrojene unutar hrvatskih oružanih snaga i pod neposrednim zapovjedništvom Ministra oružanih snaga. Ova odluka je posljedica prilagođavanja novim okolnostima i postojavanja Ustaške vojnice u službene hrvatske oružane snage.

16. Preustroj „Hrvatskog državnog tiskarskog zavoda“:

Zakonskom odredbom o preuzimanju „Hrvatskog državnog tiskarskog zavoda“, donesenoj 26. siečnja 1943. godine, uređuje se pitanje preuzimanja „Hrvatskog državnog tiskovnog zavoda“ od strane „Ustaškog nakladnog zavoda u Zagrebu“, koji postaje vlasnikom i posjednikom pokretne i nepokretne imovine tiskarskog i nakladnog zavoda koji se vodi pod imenom „Hrvatski državni tiskarski zavod“, a vlasništo je NDH. (Isti izvor, str. 246-247)

17. Poslovnik o državnim domovima i zavodima za odgoj djece i mladeži NDH:

Poslovnik o državnim domovima i zavodima za odgoj djece i mladeži NDH, donesen je 24. studenog 1942. godine. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 257-286) Glavno ravnateljstvo za udružbu i družtvovnu skrb Ministarstva unutarnjih poslova, prema ovom Poslovniku, brine za uzdržavanje dječjih domova i zavoda za odgoj djece i mladeži. Pod domovima se u Poslovniku, razumijevaju ustanove za odgoj djece i mladeži a pod zavodima ustanove za odgoj djece i mladeži s nedostatcima, kao što su gluhonijeme, slijepe, sakate, duševno zaostale i ćudoredno ugrožene djece. (Isto, čl. 1., str. 257) U dom se mogu smjestiti i djeca i mladež, koja imaju žive roditelje, ako je to jedini način da se spase ćudoredne ili tjelesne propasti. (Isto, čl. 4., str. 258) Djeca i mladež u domovima i ustanovima se nazivaju pitomcima.

18. Podavanja:

Zakonska odredba o podavanjima u svrhu osobitih državnih zadataka, donesena je 29. siečnja 1943. godine. (Vidjeti, isto, str. 289-296) U svrhu provedbe osobitih državnih zadataka, obvezni su na podavanja prema propisima ove zakonske odredbe, svi stanovnici državnog područja, osobe, koje na području države Hrvatske imaju imovinu, zatim družtva, koja postoje na državnom području, te pravne osobe, zavodi, zaklade, udruženja i ustanove. (Isto, čl. 1., str. 289) Podavanje mogu zahtijevati vojne i građanske oblasti. Vojne oblasti, koje imaju pravo na podavanje, ustanovljuje Ministarstvo oružanih snaga, a građanske Ministarstvo unutarnjiih poslova. (Isto, čl. 2., str. 289) Prednost imaju vojne oblasti. Od osobnog podavanja su oslobođeni: mladež do navršene 15. godine života, majke koje imaju djecu mlađu od 15. godine života, trudne žene, za rad nesposobne osobe i osobe koje su navršile sedamdesetu godinu života. (Isti izvor, čl. 3., str. 290) To uključuje smještavanje ljudi, vojske, životinja, prievoznih sredstava, oružja i oruđa, upotrebu zemljišta, zgrada i vodenih površina za državne zadatke, prepuštanje predmeta za potrebe državnih zadataka, predaju životinja, hrane, upotreba vode (bunara, napajališta, izvora i slično). Ovlaštenik na zahtijevanje podavanja može pozvati obveznika na izvršenje dužnosti podavanja ili putem nadležne upravne oblasti ili izravno. Poziv mora biti pismen a može se upotrijebiti javni oglas. Podavanja obveznika mogu se upravnim putem prisilno izvršiti, uključujući zapljenu.  (Isto, čl. 14., str. 294) Ovlašteni daje naplatu za podavanje. (Isti izvor, čl. 15., str. 294)

Dakle, država je ozbiljna stvar i naročito u ratnim okolnostima, sa njome se nije igrati budući nosi pravo na podavanja svojih državljana, dragovoljno ili prisilno. U ratnim okolnostima i pod utjecajem ratnih zakona, država ima pravo na čitavom području NDH, tražiti od svojih podanika podavanja za potrebe državnog probitka. Početkom 1943. godine sve je veći pritisak odmetničkih oružanih grupa i otpor državnih i vojnih oblasti NDH nelegalnim ustaničkim grupacijama, pri čemu su građani odnosno državljani NDH, često žrtva sukobljenih strana. S pravne strane prosuđivano, hrvatske oružane snage su legitimne a odmetničke oružane skupine nelegalne.

Dr. sc. Ivica Ivo Josipović