By - Državna obskrbna poslovna središnjica:
Zakonska odredba o osnivanju Državne obskrbne poslovne središnjice donesena je 8. ožujka 1944. (Detaljnije vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe proglašene od 7. ožujka do 31. ožujka 1944. Knjiga XLIII.(Svezak 421.-430.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada knjižare St. kugli, Zagreb, 1944., Br. 3552, str. 5-12), prema kojoj se osniva tvrdka pod nazivom „Državna obskrbna poslovna središnjica“ sa sjedištem u Zagrebu, (Vidjeti isti izvor, čl. 1., str. 5) koja ima izključivo pravo vršiti sliedeće poslove: a) odkup, preuzimanje, uskladištenje, preradbu i prometanje poljodjelskih proizvoda, stoke i stočnih proizvoda i njihovih prerađevina koji su pod monopolnom razpoložbom državnih ustanova, b) obračunavanje i ubiranje pomeljarine i sušarine, c) obračunavanje skupnih prievoznih troškova i d) uvoz i izvoz prehrambenih sredstava, koja se nalaze po monopolnom razpoložbom države. (Isti izvor, čl. 3., str. 7)
Ministar seljačkog gospodarstva i prehrane propisuje ustrojstvo i poslovanje Državne obskrbne poslovne središnjice Poslovnikom. (Isto, čl. 5., str. 7) Državna obskrbna poslovna središnjica dužna je osnovati na području svake kotarske oblasti svoju područnu obskrbnu postaju, za vršenje njezinih poslova na području dotične kotarske oblasti. (Isto, čl. 6., str. 7) Stupanjem na snagu ove zakonske odredbe, razvrgavaju se sve prethodno ustrojene zajednice poljodjelske djelatnosti, (Isti izvor, čl. 10., str. 9) čime je osnovana jedinstvena državna ustanova koja ima pravo vršenja državnog nadzora nad cjelokupnom poljodjelskom djelatnosti u NDH, čime se država Hrvatska predstavlja kao državno-centralistički ustrojena organizacija u kojoj se iz državnih središta upravlja čitavom društvenom i državnom oblasti u ratnim uvjetima, primjenljivo na sve druge europske države ovog razdoblja.
- Smještavanje obitelji i osoba bez nastanbe:
Provedbena naredba Ministarstva unutarnjih poslova o smještavanju obitelji i osoba, ostalih bez nastanbe uslijed ratnih nezgoda, donesena je 9. ožujka 1944. godine (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 25-30), podpisana od dr. Mladena Lorkovića, ministra unutarnjih poslova, prema kojoj a temeljem zakonske odredbe od 26. veljače 1944., o smještavanju obitelji i osoba, ostalih bez nastanbe uslijed ratnih nezgoda, znači u javnom probitku dodijeliti takvim obiteljima i osobama, takve prostorije u kojima će oni moći privremeno nastaviti odnosno obnoviti svoje kućanstvo. Smještavanje ima značaj privremenosti i traje dok se ne pronađu prostorije za trajni smještaj postradalih. (Isti izvor, čl. 1., str. 25) Smještavanje se vrši bilo na zahtjev postradalih, bilo na zahtjev Ministarstva skrbi za postradale krajeve. Obitelji odnosno osobi, od kojih se oduzimaju prostorije u svrhu smještavanja, moraju se ostaviti najnužnije prostorije za njihovo stanovanje. (Vidjeti čl. 2., str. 27)
- Zapisnik o razrješenju novčanih zavoda bivše Jugoslavije:
Ministarstvo vanjskih poslova je 17. veljače 1944. izdalo Objavu o povjerljivom zapisniku o razrješenju bivše jugoslavenske Državne hipotekarske banke, Privilegovane agrarne banke, Zanatske banke i Poštanske štedionice od rujna 1943. godine. (Vidjeti isti izvor, str. 135) Dana 2. rujna 1943. podpisali su u Beču opunomoćenici vlade Nezavisne Države Hrvatske, vlade Njemačkog Reicha, vlade Kraljevine Italije, vlade Carevine Bugarske, vlade Kraljevine Mađarske, povjerljivi zapisnik o razrješenju bivše jugoslavenske Državne hipotekarske banke, Priviligovane agrarne banke, Zanatske banke i Poštanske štedionice, podpisano od ministra vanjskih poslova Stiepo Perić. Prema Povjerljivom zapisniku (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 136-143), pitanje prethodno navedenih bivših jugoslavenskih banaka će se razriješiti među državanja sticateljicama – NDH, Njemačka, Italija, Bugarska i Mađarska – koje će preuzeti imovinu i obveze, (Isti izvor, str. 136) po knjižnoj vriednosti od 15. travnja 1941. (Isto, str. 139) Sastavni dio Povjerljivog zapisnika je Prilog 1, (Vidjeti, str. 144) o načelima za dodjeljivanje sudioničtva i državom zajamčenih tražbina. Ovo je jedan od, među drugim, dokaza da Kraljevina Jugoslavija u razdoblju 1941-1945. nije postojala kako pravno tako stvarno.
- Ratni sud kod bojne škole vježbališta – Brod:
Prema odredbi Poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, od 15. ožujka 1944. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 148) o Ratnom sudu kod Bojne škole četnog vježbališta Brod, sudbenim glavarom tog suda određuje zapovjednika ove postrojbe a višim sudbenim glavarom tog ratnog suda određuje zapovjednika neposredno nadređen zapovjedniku spomenute postrojbe. (Jedno od topničkih vježbališta pod nazivom „Crvena zemlja“ kod sela Dobra Voda, se nalazilo na području obćine Odžak, gdje je u jednom od odmetničkih napada ubijen Logornik Odžaka Zdenko Odić, nap. I.I.J. Vidjeti moju knjigu „Etnopolitička povijest Usore i Soli“, Tkanica, Zagreb, 2023.)
- Zvučni znaci službe opreza Narodne zaštite:
Naredba Ministarstva oružanih snaga o zvučnim znacima službe Narodne zaštite za područje Nezavisne Države Hrvatske, donesena je 16. ožujka 1944. godine (Isti izvor, str. 161-164) prema kojoj, zvučni znaci službe opreza Narodne zaštite jesu: a) zračna opasnost, b) zračna uzbuna, c) svršetak zračne uzbune i d) svršetak zračne opasnosti. (Vidjeti čl. 1., str. 161) Sirene i tvorničke zviždaljke, koje su izrađene za objavljivanje opasnosti napadaja iz zraka, kao i zvučna sredstva koja imaju sličan zvuk, ne smiju se ni u kom slučaju upotrebljavati za druge svrhe. (Isti izvor, čl. 7., str. 163-164) Naredba je podpisana od ministra oružanih snaga, Ustaškog pukovnika Vokića.
- Postradali uslijed ratnih podhvata – biljegovina:
Zakonska odredba o oprostu od plaćanja biljegovina u molbenim predmetima za pomoć i skrb osoba postradalih uslied ratnih podhvata, donesena je 18. ožujka 1944. godine (Vidjeti isti izvor, str. 170) prema kojoj, osobe, postradale uslied ratnih podhvata, oproštene su od plaćanja svih biljegovina.
- Zakon o odvjetnicima:
Budući da se u djelokrugu rada Hrvatskog Državnog Sabora, koji se jednom sastao u razdoblju 1941-1945. godine, nalazi pravo donošenja zakona, pravilnije bi bilo nazvati ga Pravilnikom o odvjetnicima. „Zakon o odvjetnicima“ donesen je 18. ožujka 1944. (Isti izvor, str. 193-250), podpisan od ministra pravosuđa i bogoštovlja dr. Pavla Canki, a na temelju zakonske odredbe o promjeni i nadopuni zakona o odvjetnicima. Odvjetništvo se određuje kao zanimanje javnog poredka koje se stječe upisom u imenik odvjetnika. (Vidjeti isti izvor, čl. 1., str. 193) Ovaj zakon se izdaje jezički pročišćen, sadržajno sređen i usklađen s postojećim državnopravnim uređenjem NDH. Po svemu sudeći je ministar napravio prekršaj kada je ovaj normativni propis proglasio zakonom premda je u pitanju Pravilnik.
- Uvođenje ljetnjeg vremena:
Odredba o uvođenju ljetnjeg vremena na cielom području NDH, donesena je 22. ožujka 1944. godine, prema kojoj se ljetno vrieme uvodi danom 3. travnja 1944. u 2 sata ujutro. Kazaljke na satovima imaju se dana 3. travnja 1944. u 2 sata ujutro pomaknuti za jedan sat naprijed prema srednje-europskom vremenu. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 265)
- Medicinski fakulteti u Sarajevu i Splitu:
Zakonska odredba o osnivanju medicinskog fakulteta u Sarajevu i Splitu, donesena je 27. ožujka 1944. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 281-283) prema kojoj se u sastavu Hrvatskog sveučilišta u Zagrebu, osnivaju medicinski fakulteti u Sarajevu i Splitu. Medicinski fakultet u Sarajevu započet će nastavu sa zimskim poljećem 1944. godine, čime je Sarajevo postalo od turske kasabe u moderan europski grad. Početak nastave na medicinskom fakultetu u Splitu – oslobođenom i priključenom području NDH – propisat će naredbom ministar narodne prosvjete. (Vidjeti isti izvor, čl. 7., str. 283) Dakle, nove hrvatske vlasti su značajno doprinijele razvoju visokog školstva na području NDH.
- Poglavno županstvo:
Zakonska odredba o Poglavnom županstvu donesena je 27. ožujka 1944. (Detaljnije vidjeti isti izvor, str. 289-298) Poglavno županstvo je neposredno Poglavniku NDH podrvrgnuti državni ured, u kojem se obavljaju prema propisima ove zakonske odredbe poslovi Poglavnika NDH kao državnog poglavara i vrhovnog zapovjednika oružanih snaga. (Isto, čl. 1., str. 289) Poglavno županstvo ima četiri ureda i to: a) Ured državnog vrhovničtva, b) Poglavnikov vojni ured, c) Ured poglavnog bilježničtva i d) Ured dvorskih poslova. (Isto, čl. 2., str. 289) Na čelu Poglavnog županstva stoji ministar – poglavni župan, kojeg imenuje i razrješuje Poglavnik NDH. (Isti izvor, čl. 3., str. 289) Ministar – doglavni župan ima svojstvo državnog ministra ali nije član hrvatske državne vlade. Ministar – doglavni župan je naredbodavatelj prvog stupnja i za Poglavnikove tjelesne zdrugove. (Vidjeti isti izvor, čl. 5., str. 290)
- Osnivanje ratnog suda kod Zapovjedničtva sjeverne Dalmacije:
Odredba o osnivanju Ratnog suda kod Zapovjedničtva područja sjeverne Dalmacije, donesena je 27. ožujka 1944. godine (Vidjeti isti izvor, str. 306), prema kojoj se osniva Ratni sud kod Zapovjedništva područja sjeverne Dalmacije (Isto, čl. 1., str. 306) koje je nakon predaje Kraljevine italije, priključeno u teritorijalni i državnopravni poredak Nezavisne Države Hrvatske, promatrano s normativnog stajališta. Poglavnik NDH je glavarom ovog ratnog suda imenovao zapovjednika područja sjeverne Dalmacije, koja je ovime i vojno vraćena u teritorijalni okvir države Hrvatske.
- Proizvodnja i promet kakovina:
U nedostatku sirovine za proizvodnju kave, zbog ratnih okolnosti i opasnosti prekomorske plovidbe odnosno trgovine, koristili su se određeni nadomjesci koji se nazivaju cigorija odnosno divka odnosno kakovina. Naredba Ministarstva obrta, veleobrta i trgovine o proizvodnji i prometu kakovina, donesena je 21. ožujka 1944. godine (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 307-308), prema kojoj, proizvoditi i prodavati se smiju samo one kakovine odnosno nadomjesci i dodaci kavi, koje odgovaraju propisima Hrvatske norme HN3. (Vidjeti isti izvor, čl. 1., str. 307) Proizvoditi kakovine i stavljati ih u promet mogu samo ona poduzeća, koja dobiju posebno odobrenje od Ministarstva zdravstva i udružbe, Glavnog ravnateljstva za zdravstvo.
- Kontinentalna izseljenička glavarina:
Naredba Ministarstva zdravstva i udružbe o kontinentalnoj izseljeničkoj glavarini, donesena je 10. ožujka 1944. godine (Detaljnije vidjeti, str. 318) prema kojoj, se kontinentalna izseljenička glavarina ima naplaćivati prilikom svakog izdanja, produženja i vizitiranja izseljeničke putne izprave u iznosu od 100 kuna po osobi. (Isti izvor, čl. 1., str. 318)
- Prodaja benzina i benzinske smjese:
Između ostalog su benzin i benzinske smjese predstavljale stratešku tvorevinu u Drugom svjetskom ratu zbog ratne industrije i potreba oružanih snaga sudionica u ovom ratu. Potrebe oružanih snaga su bile prvostupne glede potreba državnih i samoupravnih oblasti. Tako je ministar obrta, veleobrta i trgovine dr. Josip Cabus, 30. ožujka 1944. godine naredio odnosno propisao da se od 1. travnja 1944. do daljnje odluke odnosno propisa, izdaju sliedeće količine benzinske smjese prvo, za najamne samovoze (autotakse) i državne samovoze 20 litara na odrezak svijetlo zelene boje i drugo, na odrezke svietlo žute boje za poslovne samovoze, 5 litara na odrezak. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 320)
Dakle, izvanredne okolnosti građanskog rata između legalnih državnih i oružanih snaga za obstojnost tek oživotvorene odnosno obnovljene, države Hrvatske i oružanih odnosno odmetničkih grupa koje su sve činile na rušenju državnog poretka NDH, kao i sve učestalijih zračnih napadaja, nove hrvatske vlasti sve teže su se nosile sa prijetnjama iznutra i izvana. Racionalizacija potrošnje benzina i benzinske smjese samo je jedna od praktičnih mjera u svrhu očuvanja sposobnosti oružanih snaga da odvraćaju unutarnjim opasnostima.
Dr. sc. Ivica Ivo Josipović
