By - Nadzor nad sustavom javnog izvješćavanja:
Oblasna odluka Državnog izvještajnog i promičbenog ureda od 25. rujna 1942. godine o postavljanju i vođenju javnih razglasnih postaja, predviđa da bez posebne dozvole Državnog izvještajnog i promičbenog ureda od 24. siječnja 1942. godine nitko ne može postavljati niti voditi javne razglasne postaje na području Nezavisne Države Hrvatske. (Detaljnije vidjeti; Nezavisna Država Hrvatska: Zakoni, zakonske odredbe i naredbe. Proglašene od 27. rujna do 24. listopada 1942. Knjiga XXIV.(Svezak 231.-240.) Uređuje: A. Mataić. Tisak i naklada knjižare st. kugli, Zagreb, Br. 3254, str. 12) U svim državama sudionicama II. svjetskog rata, postojao je potpun nadzor državnih ustanova nad javnim izvještavanjem što se u nekim slučajevima pretvara u ideološko-političku propagandnu djelatnost.
- Hrvatska Državna kovnica:
Država Hrvatska je posjedovala Kunu kao nacionalnu valutu što je jedna od temeljnih oznaka svake moderne nacionalne države i svojstvo ekonomskog suvereniteta. Zakonska odredba o Državnoj kovnici donesena je 30. rujna 1942. godine, kojom se osniva Državna kovnica kao samostalno državno poduzeće sa sjedištem u Zagrebu, sa svrhom kovanja novca i izrađivanje ostalih kovanih predmeta. (Isti izvor, str. 39-41) Za sve obveze Državne kovnice jamči Nezavisna Država Hrvatska. Nadzor nad Državnom kovnicom vrši Državna riznica, odjel za državnu imovinu, navjeru i dugove. (Isti izvor, čl. 10., str. 41)
- Utanačenje brzojavne pošte između NDH i Republike Slovačke:
Podpisano je 29. kolovoza 1942. godine, prema kojem u brzojavnoj službi između države Hrvatske i Republike Slovačke, (Isti izvor, str. 42-43) vrijede postojeće odredbe Međudržavnog ugovora za brzojavne vijesti i pridodanog mu Propisnika. (Isti izvor,čl. 1., str. 42) Utanačenje zadobiva pravnu moć 1. siječnja 1943. godine. (Isto, čl. 7., str. 43) Brzoglasni razgovori u uzajamnom prometu obavljat će se preko Njemačke. Pravac preko Beča se smatra kao redoviti pravac. (Detaljnije vidjeti; Isto, str. 44-46, čl. 3., str. 45)
- Uređivanje i preoravanje pašnjaka:
Hrvatske vlasti su težile unapređenju poljodjelske proizvodnje u svrhu prehrane pučanstva i hrvatske oružane sile u ratnim uvjetima. Veliki župan velike župe Posavje, dr. Vladimir Sabolić, je 29. rujna naredio da se svi pašnjaci zemljišnih zajednica, obćina i posebnika, koji su sposobni za pretvaranje u oranice, a nisu neophodno potrebne za izpašu stoke, imaju preorati i zasijati žitaricama ili krmnim biljem, kako bi se povećala proizvodnja ljudske i stočne hrane.
- Oprost pristojba Hrvata povratnika:
Nove hrvatske vlasti su poticale povratak Hrvata na područje NDH kroz ekonomske i gospodarske mjere. Zakonska odredba o promjeni zakonske odredbe o oprostu Hrvata povratnika od pristojba, donesena je 5. listopada 1942. godine, prema kojoj se oprost od plaćanja pristojba produžuje do 30. studenog 1944. godine. (Detaljnije vidjeti, isti izvor, str. 69)
- Redarstveni prekršaji na području NDH:
Zakonska odredba o redarstvenim prekršajima i redarstvenom postupku donesena je 5. listopada 1942. godine. (Isti izvor, str. 97-109) Prema ovoj zakonskoj odredbi, redarstveni prekršaj čini, između ostalog prvo, tko na javnom mjestu narušava javni red i mir ili vrijeđa javnu pristojnost svojim ponašanjem, koje pobuđuje javnu sablazan ili negodovanje, drugo, tko se unatoč prethodnoj opomeni ponaša odporno ili uvredljivo prema djelatniku pri vršenju njegove službe, treće, tko činom, pismeno ili usmeno omaložava zakonitu naredbu ili postupak oblasti ili pokušava kod drugih stvarati neraspoloženje prema oblastima i ustaškom pokretu, četvrto, tko kleveće ili vrijeđa koju oblast ili njezine djelatnike u pogledu službenog rada, peto, tko širi lažne ili uzbudljive vijesti, šesto, tko čini nešto što je protivno postojećim zakonima, sedmo, tko se za vrijeme izgona neovlašteno vrati u područje, odakle je protjeran, osmo, tko drugog nagovora ili potiče na izvršenje opisanih čina ili mu pomaže kod izvršenja takova djela. (Detaljnij vidjeti, Isti izvor, čl. 1., str. 97-98) Djeca koja nisu navršili 14 godine, ne mogu biti redarstveno kažnjena. (Isto, čl. 5., str. 99) Malodobnici, koji nisu navršili 17 godina, mogu biti redarstveno kažnjeni, ali ne mogu se kazniti zatvorom, dužim od 10 dana.
- Reguliranje pitanja javnog prometa:
S normativne strane promatrano, premda se NDH nalazila u ratnom stanju, stalno izložena napadajima odmetničkih oružanih skupina i sve učestalijim savezničkim zračnim napadajima na hrvatske gradove, s jedne strane, ona je istovremeno nastavila sa oživotvorenjem svim oblasti države Hrvatske, s druge. Tako je Naredbom Ministrstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva za javni red i sigurnost, uređeno pitanje o ponašanju učesnika u javnom prometu, doneseno 9. rujna 1942. godine. (Isti izvor, str. 114-132) U ovoj Naredbi je do pojedinosti uređeno pitanje ponašanja svih učesnika u javnom prometu, tako da ne ugrožavaju ostali promet i da druge ne oštećuje. (Isto, čl. 1., str. 114) Odmetničko-pobunjeničke oružane skupine sigurno se nisu ponašale sukladno naredbi o ponašanju učesnika u javnom prometu, dapače su rušili, uništavali i dizali u zrak sve javne prometnice. Naredba detaljno propisuje upotrebu kolnika, brzinu vožnje (unutar zatvorenih mjesta 40 km na sat, a izvan 60 km na sat), znakove upozorenja, pretjecanje, zaustavljanje, prednost, parkiranje, utovar i iztovar, tovar, napuštanje vozila, dvokolice, upravljanje dvokolicama, vožnja s prikolicama i vođenje životinja, vozila sa životinjama, vozila sa životinjskom spregom, ponašanje pješaka u javnom prometu, kolone, konjanici, vođenje i tjeranje životinja, dječje igre i slično.
- Sitni kovani novac u NDH:
Zakonska odredba o izdavanju sitnog novca Nezavisne Države Hrvatske, donesena je 25. rujna 1942. godine, prema kojoj su sitni kovani novac od 5, 2, 1, 0.50 i 0.25 Kuna dužne primati sve državne i samoupravne blagajne. (Isti izvor, str. 146-148) Novac od 0.25 i 0.50 Kuna kovat će se od cinka, a novac od 1, 2 i 5 kuna iz aluminija s primjesama bakra, željeza i olova. (Isto, čl. 2., str. 146)
- Odredbe o Državnoj vladi NDH:
Jedno od svojstava novih hrvatskih vlasti je ta da su se vršile česte promjene zakonskih odredbi s ciljem prilagođavanja svakodnevici i potrebama države Hrvatske. To se odnosi i na ustrojstvo Državne vlade NDH. Zakonska odredba o državnoj vladi je donesena 9. listopada 1942. godine, (Isto, str. 165-188) prema kojoj je Državna vlada vrhovna državna upravna ustanova, koja obavlja poslove državne uprave u NDH. (Isto, čl. 1., str. 165) Državnu vladu sačinjavaju: predsjednik Vlade, podpredsjednik vlade i ministri (Isto, čl. 2., str. 165) koje imenuje i razrješuje Poglavnik NDH. Kao i kod svih drugih državnih ustanova i službenika, Prisega je obvezna za sve i ona se daje prvo, Bogu Svemogućem, drugo, državi Hrvatskoj, treće, ustaškim načelima i četvrto, Poglavniku. Poglavnik NDH može u svako doba sazvati sjednicu vlade, kojoj predsjedava osobno. (Isto, čl. 4., str. 166) Na čelu Predsjedništva vlade stoji predsjednik vlade, koji je zakoniti predstavnik državne vlade. Prema ovoj odredbi, ministarstava ima osam: prvo, Ministarstvo vanjskih poslova, drugo, Ministranstvo hrvatskog domobranstva, treće, Ministarstvo unutarnjih poslova, četvrto, Ministarstvo pravosuđa i bogoštovlja, peto, Ministarstvo Državne riznice, šesto, Ministarstvo narodne prosvjete, sedmo, Ministarstvo narodnog gospodarstva i osmo, Ministarstvo prometa. (Isti izvor, čl. 6., str. 167) Kod predsjedništva vlade i ministarstava mogu postojati posebni zavodi i ustanove.
- Državno vijeće:
Uz državnu vladu postoji i Državno vijeće, koje je podređeno izravno Poglavniku NDH, (Isto, čl. 43., str. 183) u čiji djelokrug spada između ostalog izradba osnova svih zakonskih odredaba, tumačenja zakona i zakonskih odredaba, usklađivanje odredaba, propisnika, pravilnika, uputa i oblasnih odluka.
- Državni prabilježnik:
Na čelu Državnog vijeća stoji državni prabilježnik ili protonator, koga imenuje Poglavnik NDH. (Isti izvor, čl. 44., str. 184) On je čuvar državnog pečata i supodpisuje sve zakonske odredbe i sva mjerodavna tumačenja i koji ima sve ovlasti i prava koje ima ministar. (Isto, čl. 45., str. 184) Premda je Hrvatski Državni sabor privremeno ustrojen dok se ne pripremi nacrt i donese Ustav NDH, zakonodavne oblasti i prava Sabora su dijelom ostvarivane od strane Državne vlade, Državnog vijeća, Državnog prabilježnika i Poglavara NDH, što je djelomično opravdano s gledišta ratnih prilika, unutarnjeg oružanog ustanka partizansko-četničkog pokreta i sve učestalijih savezničkih zračnih napadaja. Dakle, izvršne oblastne ustanove su ostvarivale najznačajniju vlast u državnoj upravi Nezavisne Države Hrvatske.
- Osnivanje Glavnih ravnateljstava:
Istog dana donesena je Odredba o osnivanju Glavnih ravnateljstava unutar pojedinih ministarstava: a) Glavno ravnateljstvo za šumarstvo, b) Glavno ravnateljstvo za poljoprivredu, c) Ravnateljstvo za rudarstvo, d) Ravnateljstvo za obrt, veleobrt i trgovinu, e) Ravnateljstvo za prehranu. (Isti izvor, str. 189) Dana 15. listopada 1942. godine, donesena je Odredba da se u Ministarstvu unutarnjih poslova osnivaju: a) Ravnateljstvo za unutarnju upravu, b) Ravnateljstvo za javne radove, c) Ravnateljstvo za zdravstvo i d) Ravnateljstvo za udružbu i družtvovnu skrb. 20. listopada 1942., donesena je Odredba da se u Ministarstvu narodne prosvjete osnuju: a) Glavno ravnateljstvo za obće narodno prosvjetljenje, b) Glavno ravnateljstvo za nastavu, c) Glavno ravnateljstvo za promičbu. (Isto, str. 201) Dakle, premda je naziv i položaj Poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, istoznačnica Predsjednika države Hrvatske odnosno NDH, u ovom razdoblju je postojala podjela oblasne izvršne vlasti i valjano ustojena državna uprava u kojoj su ministri i stručne službe neposredno sudjelovali u oživotvorenju svih oblasti društvenog i državnog života premda su ovlasti i prava Poglavnika NDH bile iznimno velike u pogledu utjecaja na sadržinu zakonskih odluka izvršnih oblasti.
- Objavljivanje kartografskih tvorevina:
Zakonska odredba o objavljivanju kartografskih tvorevina i stručnih djela, donesena je 29. rujna 1942. godine, (Isto, str. 227-228) prema kojoj izradba, umnožavanje, širenje i objavljivanje zemljovida, osnova, zemljovidnih crteža, nacrta gradova i mjesta, te kartografskih tvorevina NDH, može se vršiti samo na temelju prethodnog odobrenja Ministarstva hrvatskog domobranstva. (Isti izvor, čl. 1., str. 227) Istog dana donesena je Provedbena naredba o objavljivanju kartografskih tvorevina. (Isto, str. 271-277) Kartografske tvorevine moraju biti tako kartografsko-tehnički obrađene, da ne dozvoljavaju ni u kom slučaju uvid u svrhu, broj, obujam, veličinu i kakvoću vojnih objekata i građevina tako i u ratno-priradne ustanove. (Isto, čl. 2., str. 271) Sve kartografske tvorevine i javna stručna djela te vrste, imaju biti proviđena imenom,mjestom i stanom izdavača, tiskarom i godinom izdanja. (Isto, čl. 3., str. 272)
- Sitne novčanice u NDH:
Naredba Ministarstva državne riznice o stavljanju u kolanje sitnih novčanica NDH, donesena je 16. listopada 1942. godine (Detaljnije vidjeti, isto, str. 303-309), prema kojoj Hrvatska državna banka stavlja počevši od 26. listopada 1942., u kolanje sitne novčanice NDH od 2 Kune, 1 Kune i 50 banica s nadnivkom izdanja od 25. rujna 1942. godine, koje time postaju zakonsko platežno sredstvo na čitavom području NDH. (Isto, čl. 1., str. 303) Sitne novčanice su podpisane od Državnog rizničara dr. Vladimira Košaka, ministra državne riznice. Ovime je zaokružen proces uvođenja Hrvatske Kune kao nacionalnog sredstva plaćanja na čitavom području Nezavisne Države Hrvatske.
Dr. sc. Ivica Ivo Josipović
