By Nova korupcijska afera koja je kulminirala uhićenjem državne tajnice i bivše gradonačelnice Knina Josipe Rimac i njezinih suradnika bacila je dodatno svjetlo na široko rasprostranjenu korupciju, kriminal i nered u hrvatskom energetskom sustavu s HEP-om kao strateškom državnom tvrtkom. U novoj aferi razotkriva se široko organizirana pljačka države i krajnjih potrošača pod krinkom eurounijske direktive o proizvodnji obnovljivih izvora energije do najmanje 20 posto u 2020. godini. U proizvodnji obnovljivih izvora energije prije svega spadaju vjetroelektrane i solarne elektrane ali su zanemarene hidroelektrane koje za razliku od termoelektrama ne spadaju u velike zagađivače. Ovaj podatak je važan jer je Hrvatska zahvaljujući hidroelektranama izgrađenim još u doba Jugoslavije već tada kad je odluka o poticanju izgradnje novih obnovljivih izvora energije u tim hidroelektranama proizvodila 22 posto potrebne energije.
Ne treba posebno spominjati da je odluka da se prihvati nova europska strategija u proizvodnji obnovljivih izvora energije donesena za vrijeme vladavine HDZ-a odnosno Sanaderove vlade, pri čemu je stručnu savjetničku ulogu odigrao Goran Granić kao ravnatelj specijaliziranog Instituta Hrvoje Požar. Međutim ono što je pokrenuo Ivo Sanader vlada Zorana Milanovića je praktičnim djelovanjem i odlukama provela u djelo. U središtu novog energetskog korupcijskog skandala nalazi se najveća vjetroelektrana u zemlji i u ovom djelu Europe Krš Pađene. U općini Ervenik kod Knina na površini od 21 četvornog kilometra podignuto je 48 vjetroturbina. Projekt je vrijedan 1,8 milijardi kuna, a iza njega stoji “Lager grupa” u vlasništvu hercegovačkog poduzetnika Milenka Bašića. Projekt je inicijalno bio u vlasništvu dviju austrijskih tvrtki odnosno njihove zagrebačke filijale C.E.M.P., ali su ga one, pošto nisu mogle izaći na kraj s duboko korumpiranom hrvatskom birokracijom ustupile Milenku Bašiću. On je brzo ishodovao sve dozvole koje su Austrijanci uzaludno godinama čekali.
U tu korupcijsku mrežu ulazi tada Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) Ona 2013. godine rješenjem omogućuje Milenku Bašiću prvo proširenje kapaciteta vjetroparka Krš Pađene, a potom i skandaloznim ugovorom potpisanim 31. prosinca 2013. godine omogućuje C.E.M.P.-u da idućih 14 godina naplaćuje proizvedenu struju po višoj cijeni, jer se 1. siječnja 2014. godine prešlo na jeftiniji tarifni sustav. Radi se o čistoj zaradi od oko milijardu kuna. To je doba Vlade Zorana Milanovića u kojoj je potpredsjednik Vlade bio HNS-ovac Ivan Vrdoljak. Tadašnja ministrica zaštite okoliša Mirela Holy kritizirala je premijera Zorana Milanovića, jer je njegov pokojni brat Krešimir Milanović lobirao za Milenka Bašića. Kasnije je Mirela Holy zbog jednog beznačajnog maila isključena iz Vlade. Za taj potez i bivši ministar gospodarstva Tomislav Panenić iz MOST-a okrivio je Vrdoljaka, ali se ništa nije dogodilo. Štoviše novi ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić nastavio je pogodovati vjetroelektranskom biznisu povišenjem cijene električne energije krajnjim potrošačima kako bi se pokrili troškovi poticaja koji se daju proizvođačima obnovljivih izvora energije.
Tomislav Ćorić pogodovao je Milenku Bašiću nakon što je C.E.M.P. promijenio projekt Krš Pađene jer je umjesto 71 turbine snage dva megavata odlučio izgraditi 48 turbina snage tri megavata. Tadašnji ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović tražio je izradu nove procjene utjecaja na ekološku mrežu. Međutim nakon što je pukla koalicija HDZ-a i MOST-a Slavena Dobrovića naslijeđuje Tomislav Ćorić koji C.E.M.P. oslobađa te obveze. Zelena akcija je zbog toga povela spor pred Upravnim sudom, ali je sud odbio tužbu. Način na koji je Milenko Bašić rješavao probleme u dobivanju raznih dozvola u korumpiranoj hrvatskoj administraciji opisao je bivši potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. Došao je, kaže Čečić, k meni i rekao kako on zna obračunati s neprijateljima i nagraditi prijatelje i o tome postoji policijski zapisnik. Milenko Bašić je također obuhvaćen istragom u aferi Josipe Rimac, ali je zbog dvojnog državljanstva nedostupan pravosudnim organima. Ono što je dosad poznato u ulozi koju je igrala u ovom slučaju Josipa Rimac odnosi se na njezino djelovanje kao državne tajnice. Koristila je svoj položaj da bi kod agencija HERA i HROTE ishodovala dozvole i suglasnosti koje se inače nisu mogle brzo dobiti. Za te usluge uzimala je mito ne samo za sebe nego i za svoje pomagače.
Po svemu sudeći u tu novu aferu umiješan je i ministar Tomislav Ćorić koji je i dosad nizom postupaka pokazao da je uključen u niz korupcijskih afera iz njegovog energetskog resora s tvrtkama na čelu s HEP-om koje ostvaruju prihod od 40 milijardi kuna. U drugom dijelu njegovog resora zaštiti okoliša klasičan primjer njegove bahatosti je slučaj protupropisno zaposlene ravnateljice Nacionalnog parka Krka Nelle Slavice što su konstatirali svojim rješenjima Upravni sud i Državni inspektorat, ali to Tomislav Čorić ustrajno ignorira. Iako je iz njegove Vlade zbog raznih oblika korupcije i kriminala otišlo 14 ministara premijer Andrej Plenković nije se usudio smijeniti Tomislava Ćorića. Prilikom svojedobne smjene jednog dužnosnika HEP-a Tomislav Ćorić je premijeru rekao “ili on ili ja”, što upućuje na zaključak da na izvjestan način Tomislav Ćorić kontrolira predsjednika hrvatske vlade.
Ovdje priči nije kraj, jer je sličan slučaj i sa stanjem u još jednoj tvrtki u Ćorićevom resoru – HOPS-u (Hrvatski operator prijenosnog sustava). HOPS je najvažnije segment energetske djelatnosti, pa je zato Tomislav Ćorić smijenio dosadašnjeg predsjednika uprave HOPS-a što ga je postavio direktor HEP-a Frane Barbarić i doveo svojeg čovjeka Tomislava Plavšića. Otkako je on stupšio na dužnost svi glavni pokazatelji poslovanja HOPS-a u prošloj godini su negativni. Ukupni prihod pao je s 1,76 na 1.72 milijarde kuna, neto dobit sa 176 na 132 milijuna kuna, dobit prije amortizacije, kamata i poreza sa 566 na 532 milijuna kuna, izvoz sa 151 na 119 milijuna kuna, kratkotrajna potraživanja su porasla sa 30 na 68 milijuna kuna, obveze prema dobavljačima su porasle s 241 na 382 milijuna kuna, dugoročna obveze su porasle s 420 na 426 milijuna kuna, a kratkoročne sa 631 na 737 milijuna kuna. Koeficijent likvidnosti pao je s 0,88 na 0,79, a koeficijent ubrzane likvidnosti s 0,87 na o77. Uočljiv je podatak u poslovanju HOPS-a u 2019 godini o visokom porastu obveza prema dobavljačima u koju kategoriju spadaju fiktivni računi, pa se postavlja pitanje gdje je novac. Je li novac u nekretninama direktora, ili je završio u financiranju kampanja HDZ-a, HNS-a i SDP-a, tko je alfa-mužjak u HOPS-u koji je nepotizmom uposlio članove svoje bliže i šire obitelji i svojih prisnih prijatelja. Na ta pitanje također bi trebao odgovoriti odlazeći ministar okoliša i energetike. Njegovo djelovanje svodilo se ne na razvoj njegovog resora nego na srozavanje tog sektora u čemu je odgovornost i premijera Andreja Plenkovića. Tu se postavlja konačno pitanje: kontrolira li Andrej Plenković moćnog ministra Tomislava Ćorića čiji resor ostvaruje godišnje 40 milijardi kuna, ili Tomislav Ćorić kao eksponent moćnog privatnog energetskog lobija kontrolira Andreja Plenkovića.
Vjekoslav Krsnik
