Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Od početka Covid-19 pandemije do 13. prosinca u svijetu je bilo 270.488.322 pozitivnih na COVID-19 test odnosno oko 3,47% od svjetske populacije, a umrlo je 5.324.115 ili 19.683 na milijun pozitivnih, a na milijun stanovnika svijeta umrlo je 683. U Hrvatskoj je do 13. prosinca bilo 654.655 pozitivnih na COVID -19 test , a umrlo je 11.666 ili na milijun stanovnika 2.853, a to je 3,23 puta više od svjetskog prosjeka. Prosječna dob ukupno umrlih od početka pandemije do 5. prosinca 2021. godine iznosi 76,2 godine. Španjolska gripa prvi je put zabilježena u siječnju 1918., a trajala je do lipnja 1919. ili 1920. godine. Zaraženo je više od 500 milijuna ljudi diljem svijeta odnosno više od 27% svjetske populacije. Svijet je imao 1921. godine oko 1,88 milijardi stanovnika, a sada oko 7,8 odnosno oko 3,15 puta više. Umrlo je između pedeset i sto milijuna ljudi odnosno između 100 i 200 na tisuću zaraženih odnosno 4 do 9 puta više nego kod dosadašnjeg tijeka pandemije COVID-19 bolesti. Umrlo je od svjetske populacije između 0,64 i 1,28%, a to je između 8,14 i 17,28 puta više nego od COVID-19 bolesti. Broj umrlih na milijun stanovnika iznosio je između 26.596 i 53.191 stanovnika, a to je između 38 i 77 puta više od broja smrti od COVID-19 bolesti na milijun stanovnika. Od Španjolske gripe pola smrtnih slučajeva 1918. godine u SAD-a zabilježeno kod osoba između 20 i 40 godina starosti, a 99% umrlih bilo je ispod 65 godina starosti zbog fenomena koji se naziva „citokinska oluja“ – imunološki sustav oboljele osobe reagirao bi toliko snažno da bi im uništio pluća. S obzirom na to da mlade, zdrave odrasle osobe imaju najjači imunološki sustav, stopa smrtnosti među njima bila je najveća. Najgore pogođene bile su trudne žene. Prema novijim procjenama u Prvom svjetskom ratu ( 1914. – 1918. ) poginulo je ili umrlo oko deset milijuna vojnika i između šest i sedam milijuna civila.                                                                                                                                         

Od COVID-19 bolesti većina preminulih osoba imala je značajne komorbiditete ili su bili visoke životne dobi. Komorbiditeti su pridružena oboljenja, bolesti ili stanja koja postoje zajedno s glavnim oboljenjem ili osnovnom bolešću kod istog bolesnika. Značaj pridruženih oboljenja ogleda se u tome što ona mogu utjecati na izbor liječenja, učestalost komplikacija, a također i na stopu preživljavanja (Wikipedia) od osnovne Covid-19 bolesti. Prosječna dob svih preminulih osoba od početka pandemije do 5. prosinca 2021. godine iznosi 76,2 godine. Očekivano trajanje života od 2011. do sredine 2020. godine kretalo se između 76,9 i 78,5 godina.
Stvarni broj pozitivnih osoba u populaciji je veći jer se ne ubrajaju mnogi neprijavljeni slučajevi koji su obično blažeg tijeka bolesti ili bez izraženih simptoma.

Koristeći podatke iz izvješća HZJZ-a ( https://www.koronavirus.hr/tjedna-izvjesca-hrvatskog-zavoda-za-javno-zdravstvo/854 ) izračunao sam da je od početka COVID-19 pandemije 25. veljače 2020. godine u Hrvatskoj na tisuću ukupno preminulih u Hrvatskoj 1 mlađi od 20 godina i 999 starijih, 6 mlađih od 40 godina i 994 starijih od 39, 22 mlađih od pedeset godina i 978 starijih od 49, 78 mlađih od 60 godina i 922 starijih od 59 te 249 mlađih od 70 godina i 751 starijih od 69. Na sto tisuća pozitivnih mlađih od 20 godina umrlo je 7 osoba, mlađih od 40 godina 24 i mlađih od 50 godina 60, mlađih od 60 godina 176. Potvrđena je smrt jedne osobe 33 godine stare od cjepiva u Sisku, a sumnja se još na nekoliko slučajeva smrti od eksperimentalnih cjepiva u Hrvatskoj. Kod starijih od 59 godina na sto tisuća pozitivnih umrlo je 7.795, a kod starijih od 69 godina umrle bi 13.653 osobe.  Na milijun stanovnika mlađih od 20 godina preminulo bi 9 stanovnika, mlađih od 40 godina 63, mlađih od 50 godina 104, mlađih od 60 godina 304. Na milijun stanovnika starijih od 59 godina preminulo je 8.977 stanovnika, a starijih od 69 godina preminulo bi 14.287 osoba. Sredinom 2020. godine prema Statistici u nizu Državnog zavoda za statistiku mlađih od 20 godina bilo je 775 tisuća, mlađih od 40 godina 1.779,7 tisuća, mlađih od 50 godina 2.326,5 tisuća, mlađih od 60 godina 2.890,4 i mlađih od 70 godina 3.454,8 tisuća. Starijih od 69 godina bilo je 1.157,3 tisuće, a starijih od 69 godina 592,9 tisuća ( vidi I. i II. tablicu ).                                                                                                                 Broj stanovnika starijih od 64 godine u tisućama prema Državnom zavodu za statistiku kretao se: 759,6 tisuća 2011. godine do 862,9 tisuće sredinom 2020. godine ili 103,3 tisuće više nego 2011. godine. Broj stanovnika starijih od 69 godine prema Državnom zavodu za statistiku kretao se od 558,8 tisuća 2011. godine do 592,9 tisuća ili 34,1 tisuću više. Očekivano trajanje života kretalo se: od 76,9 godina 2011. godine do maksimalno 78,5 godina 2019. godine. Stvarni broj pozitivnih osoba u populaciji je veći jer se ne ubrajaju mnogi neprijavljeni slučajevi koji su obično blažeg tijeka bolesti ili bez izraženih simptoma.                                                                                                                     Sredinom 2020. godine očekivano trajanje života bilo je 77,5 godina ili 1,3 godine više od prosječne dobi preminulih od COVID-19 bolesti. Koliko je kod nas stvarno umrlo od korone? 

Zadnjih smo dana gledali izuzetno lošu komunikaciju s najviših državnih mjesta. Premijer Plenković je, nakon masovnog prosvjeda protiv COVID – potvrda, prezrivo  govorio o ‘vaticama, parazitima i profiterima’, a ministar zdravstva Beroš galamio na tiskovnoj konferenciji obraćajući se onima koji se protive cijepljenju ili COVID-potvrdama. Takva komunikacija državnih dužnosnika, pravomoćno osuđene stranke za korupciju, izaziva otpor, a ne motivaciju i promjenu stava bilo koje osobe prema kojoj su prijezir ili vikanje bili upućeni. Je li njihov cilj uopće promjena stava dijela građana ili njihovo zastrašivanje i ponižavanje? Takvim postupanjem Plenkovbićeve interesne zajednice raste nepovjerenje hrvatskih državljana u sve institucije hrvatske države.

Pandemija španjolske gripe

Španjolska gripa prvi je put zabilježena u siječnju 1918., a trajala je do lipnja 1919. ili 1920. godine. Zaraženo je više od 500 milijuna ljudi diljem svijeta, uključujući čak i stanovništvo udaljenih pacifičkih i arktičkih otoka. Svijet je imao 1921. godine oko 1,88 milijardi, a sada oko 7,8 odnosno oko 3,15 puta više. Umrlo je između pedeset i sto milijuna ljudi odnosno između 100 i 200 na tisuću zaraženih. Broj umrlih na milijun stanovnika iznosio je između 26.596 i 53.191 stanovnika, a to je između 38 i 77 puta više od broj smrti na milijun stanovnika od COVID-19 bolesti. Bolest je zahvatila sve osim najizoliranijih krajeva – bijeg na selo nije bio učinkovita zaštita. Virus se širio nevjerojatnom brzinom. Prvi svjetski rat pogodovao je širenju bolesti jer se u to vrijeme bitno povećao protok ljudi diljem svijeta. Tako je npr. 11. ožujka Albert Gitchell, prvi zaraženi vojnik u Fort Rileyu u američkoj saveznoj državi Kansas, otišao u vojnu ambulantu zbog visoke temperature i simptoma koji su nalikovali težem slučaju prehlade. Toga dana pridružilo mu se još stotinjak kolega. Do kraja tjedna taj je broj porastao na 500. Do kraja proljeća umrlo je 46 vojnika, a zatim je bolest naizgled nestala. Službeno je slučaj zabilježen kao epidemija upale pluća. No, američki su vojnici i civili odlazili u Europu, pa se bolest proširila po cijelom kontinentu.                                     ( https://povijest.hr/drustvo/spanjolska-gripa-strahovita-epidemija-koja-je-odnijela-vise-zivota-od-prvog-svjetskog-rata )

Broj žrtava od Španjolske gripe

Prema većini procjena od gripe je umrlo oko 50 milijuna ljudi, no neki smatraju da bi broj mogao biti još veći, čak do 100 milijuna. Prosječna stopa smrtnosti u svijetu bila je oko 100 do 200. Najteže pogođena država bila je Indija, gdje je od posljedica bolesti umrlo čak 17 milijuna ljudi. Za usporedbu, u SAD-u je umrlo oko 600 tisuća ljudi (uključujući 57 tisuća vojnika), u Francuskoj i Njemačkoj po 400 tisuća, u Japanu 390 tisuća, u Brazilu 300 tisuća, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 175 tisuća. Jedna od najgore pogođenih regija bila je Zapadna Samoa (tada pod Novim Zelandom) u kojoj je oboljelo čak 90% stanovništva, a umrlo 30% muškaraca, 22% žena i 10% djece. Također treba napomenuti da broj žrtava Prvoga svjetskog rata uključuje vojnike, ali ne i civile koji su umrli od španjolske gripe.                               

Karakteristike bolesti

Godine 2005. američki je patolog Johan Hultin pregledao zamrznute posmrtne ostatke iz jedne masovne grobnice kraj Brevig Missiona u Aljaski (gdje je pošast pokosila oko 85% stanovništva) i otkrio RNA virusa španjolske gripe. Tim su istraživanjem razjašnjene neke karakteristike te neobične bolesti. Jedna od karakteristika španjolske gripe bila je da su od nje umirale zdrave, mlade odrasle osobe, a ne djeca, starije osobe ili ljudi s oslabljenim imunitetom, kao što je to bio slučaj u većini prethodnih pandemija gripe. Naime, ta je gripa bila posebna po tome što je mogla okrenuti imunološki sustav protiv oboljele osobe, fenomen koji se naziva „cikotinska oluja“ – imunološki sustav oboljele osobe reagirao bi toliko snažno da bi im uništio pluća. S obzirom na to da mlade, zdrave odrasle osobe imaju najjači imunološki sustav, stopa smrtnosti među njima bila je veća. Još jedno neobično obilježje gripe bilo je da su zaražene osobe umirale vrlo brzo, nekada svega nekoliko sati nakon što bi shvatile da su bolesne. Prvi simptomi bili su umor, visoka temperatura i glavobolja (slično jakoj prehladi), a zatim bi se javili bolovi u mišićima i zglobovima. No, simptomi bi se unutar nekoliko sati znatno pogoršali. Oboljeli bi izgledali stravično – koža im postajala ljubičasta, a pluća su im bila ispunjena crvenkastom želatinastom masom koja bi ih polako gušila. Neki su kašljali toliko snažno da su si potrgali trbušne mišiće. Uzrok smrti obično je bio krvarenje iz sluznica, posebno iz nosa, crijeva i želuca. Najčešće su oboljeli umirali od sekundarne infekcije, bakterijske upale pluća, ali neki su umrli i direktno, od unutarnjeg krvarenja ili plućnog edema. Bolest se događala u nekoliko „valova“. Prvi val bila je tzv. „trodnevna groznica“, koja nije imala visok stupanj smrtnosti. Preživjeli su opisivali da su se osjećali kao da ih je netko izmlatio toljagom. Najpogubniji bio je drugi val, koji se pojavio u kolovozu 1918. godine (ovo je isto neobično jer je gripa obično najjača tijekom zimskih mjeseci). Prvi pogođeni gradovi bili su Chicago (SAD), Brest (Francuska) i Freetown (Sierra Leone). Prema nekim procjenama samo je u 25 tjedana preminulo 25 milijuna ljudi. Jedan od otežavajućih čimbenika bila je činjenica da su simptomi bili toliko strani tadašnjim liječnicima da su bolest često pogrešno dijagnosticirali kao Denga groznicu, tifus ili koleru. Treći val bolesti stigao je početkom 1919. godine. Nije bio toliko smrtonosan kao drugi val, a potrajao je do lipnja 1919. ili, prema nekima, čak do lipnja 1920. godine.

Mjere zaštite

U vrijeme izbijanja ubojitog virusa većina je medicinskog osoblja bila zauzeta liječenjem golemog broja žrtava Prvoga svjetskog rata. U Ujedinjenom Kraljevstvu zbog rata su svega tri medicinske sestre bile raspoložive na milijun stanovnika. Nije postojao nikakav univerzalan lijek protiv gripe niti mogućnost masovnog cijepljenja (tako je npr. u SAD prvo cjepivo protiv gripe uvedeno tek 1944. godine). Najbolji savjet koji su liječnici mogli pružati stanovništvu bio je da preko nosa i usta nose višeslojne maske, što nije bilo od velike koristi jer se radilo o virusnoj, a ne bakterijskoj infekciji. Naravno, medicinsko osoblje također je bilo podložno gripi. Zanimljivo je da su neki liječnici smatrali da se oboljeli trebaju suzdržati od konzumiranja alkoholnih pića, dok su drugi predlagali drevni lijek za sve bolesti uključujući strah – žestoka pića. Treći su preporučali pola boce laganog vina dnevno. Smatralo se da pušenje pogoršava simptome, pa su neki liječnici savjetovali oboljelima da se suzdrže tijekom bolesti, ali nije postojala nikakva organizirana kampanja u tom smislu. Još jedan od preporučenih lijekova bila je vruća kupka prije spavanja. Naravno, nastojalo se ograničiti javna okupljanja (npr. u nekim američkim gradovima poput Chicaga i San Francisca zabranjene su rasprodaje, a trajanje sprovoda ograničeno je na 15 minuta. U snažnije pogođenim sredinama zatvorene su škole, bolnice, gradske vijećnice i sl., koje su bile pretvorene u improvizirane bolnice.

I. RASPODJELA PREMINULIH I POZITIVNIH U HRVATSKOJ PO DOBNIM SKUPINAMA OD POČETKA PANDEMIJE COVID 19 BOLESTI DO 5.12.2021. GODINE
DOB u g. S20 Pc  u P  ut s Sm
  0 – 19 775,0 7 0,62 101.165 160,11 0,07 9
20 – 39 1.004,7 63 5,62 193.277 305,89 0,33 63
40 – 49 546,8 173 15,42 110.762 175,31 1,56 316
50 -59 563,9 636 56,69 93.364 147,76 6,81 1.128
60 – 69 564,4 1.918 170,98 71.230 112,73 26,92 3.398
≥70 g. 592,9 8.471 755,13 62.044 98,20 136,53 14.287
4.047,7 11.218 1000 631.842 1000 17,75 2.771

 

Oznake: S20 = broj pripadnika dobne skupine u tisućama, ∑ = podatci za ukupni boj preminulih od COVID-19 bolesti do 5. prosinca 2021. godine ili pozitivnih na test, u = Pc / c x 103 ‰ = udio broja preminulih dobnih skupina na tisuću ukupno preminulih od COVID-19 bolesti, ut = P / ∑t x 103  ‰ = udio pozitivnih na COVID-19 test po dobnim skupinama na ukupni broj pozitivnih, s = Pc / P x 103 = broj preminulih na tisuću pozitivnih i sm = P / S20   x 106 = broj preminulih po dobnim skupinama na milijun stanovnika sredinom 2020. godine. Indeks c se odnosi na podatke o COVID-19 bolest.

II. PRIRODNO KRETANJE STANOVNIKA I KRETANJE PODATAKA OD POČETKA PANDEMIJE COVID – 19 BOLESTI DO 5. PROSINCA 2020. G.
2020. GODINA
MJ. Žr U Pp P Uc s Sm
I. 3.379 4.987 -1.608 0 0 0 0
II. 2.881 4.392 -1.511 0 0 0 0
III. 2.512 4.401 -1.889 0 0 0 0
IV. 2.873 4.762 -1.889 2.085 68 32,61 17
V. 2.763 3.851 -1.088 162 33 203,70 8
VI. 2.917 4.063 -1.146 570 4 7,02 1
VII. 3.138 4.248 -1.110 2.372 38 16,02 9
VIII. 3.168 4.136 -968 5.251 41 7,81 10
IX. 3.290 4.328 -1.038 6.352 94 14,80 23
X. 3.286 4.628 -1.342 34.881 265 7,60 66
XI. 2.942 5.486 -2.544 79.562 1.241 15,60 307
XII. 2.807 7.395 -4.588 80.856 2.134 26,39 529
20 35.956 56.677 -20.721 212.091 3.918 18,47 971
2021. GODINA
I. 3.034 6.383 -3.349 20.434 1.107 54,17 274
II. 2.844 4.790 -1.946 10.554 499 47,28 124
III. 3.155 4.985 -1.830 31.031 421 13,58 104
IV. 2.894 5.615 -2.721 60.268 1.134 18,82 281
V. 2.913 5.210 -2.297 22.073 946 42,86 234
VI. 2.899 4.629 -1.730 3.526 182 51,62 45
VII. 2.930 4.344 -1.404 3.794 54 14,23 13
VIII. 3.139 4.532 -1.393 11.168 75 6,72 19
IX. 3.191 4.660 -1.469 31.465 306 9,73 76
X. 3.089 4.764 -1.675 65.349 579 8,86 143
XI. 0 0 0 149.682 1.679 11,22 416
21 30.088 49.912 -19.814 409.344 6.982 17,06 1.730
66.044 106.589 -40.535 621.435 10.900 17,54 2.701

 

Oznake: MJ. = mjesec, Žr = živorođeni, U = umrli tekućeg mjeseca, Pp = Žr – U = mjesečna promjena ( – odgovara padu ) broja stanovnika u Hrvatskoj, P = broj pozitivnih na COVID – 19 testu, Uc = broj umrlih od COVID-19 ili s tom bolešću,                                        s = Pc / P x 103 = broj preminulih na tisuću pozitivnih i  s1 = P / S20   x 106 = broj preminulih po dobnim skupinama na milijun stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2020. godine ( S20 = 4.035.815 ) zaokruženo na cijeli broj. Brojka nula znači da nema statističkih podataka za mjesece kod kojih se nalazi ili nije bilo pandemije COVID 19. bolesti. Podatci za mjesec travanj 2020. godine odnose se na ukupni broj pozitivnih na test za COVID-13 bolest i broja umrlih od nje od početka do 30. travnja.

mr. sc Edo Zenzerović, dipl. ing. Elektr.


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Politika