Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

U pripremi Analize objavljene u Gongovom  Novom izbornom zakonodavstvu lipnja 2014. godine sudjelovali su: prof. dr. sc. Robert Podolnjak, dr. sc. Boško Picula, dr. sc. Zdravko Petak, dr. sc. Goran Čular, prof. dr. sc. Berto Šalaj, prof. dr. sc. Nenad Zakošek, dr. sc. Dragan Bagić, prof. dr. sc. Gordana Vilović, Neven Šantić i Luko Brailo. Više informacija dostupno na: http://gong.hr/hr/aktivni-gradani/civilno-drustvo/sajam-izbornih-inovacija/.                                                                                                          Koristio sam analizu izbornih jedinica iz Novog izbornog zakonodavstva 2014. Izborne jedinice kao jedan od važnijih dijelova izbornog sustava u Republici Hrvatskoj regulirane
su Zakonom o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga sabora
koji se nije mijenjao od 1999. godine kad je i donesen. U međuvremenu je održano sedam ciklusa
parlamentarnih izbora (2000., 2003., 2007., 2011., 2015., 2016. I 2020. godine) prema postojećim izbornim jedinicama. U Republici Hrvatskoj imamo 10 općih izbornih jedinica, a u svakoj općoj izbornoj jedinica bira se 14 zastupnika. K tome, postoji izborna jedinica za nacionalne manjine koja čini područje cijelog teritorija Republike Hrvatske i izborna jedinica za tzv. dijasporu, tj. državljane bez prijavljenog prebivališta u Hrvatskoj.
Sukladno Zakonu o izboru zastupnika, broj birača u izbornim jedinicama ne smije se razlikovati
više od ± 5 % od prosječnog broja birača izbornih jedinica, a pri određivanju izbornih jedinica mora se voditi računa o zakonom utvrđenim područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Već iz navedenih odredbi može se primijetiti da Zakon o izbornim jedinicama nije poštivao odrednice Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor jer izborne jedinice ne prate administrativno-teritorijalnu podjelu Republike Hrvatske. Prema popisima stanovnika 2001. I 2011. godine znanjem elementarne matematike može se zaključiti da se ne može osigurati odstupanje broja stanovnika i birača manje od ±5% od prosječnih vrijednosti broja stanovnika ili birača izbornih jedinica za 5, 6 i 10 izbornih jedinica. Splitsko-dalmatinska županija ima broj stanovnika veći od prosječnog broja stanovnika 10 izbornih jedinica, a Grad Zagreb je po broju stanovnika prelazio za 5% prosječni broj stanovnika 6 izbornih jedinica nakon popisa 2001. godine,a bio je manji za više od 5% od prosječnog broja stanovnika 5 izbornih jedinica nakon popisa stanovništva 2011. godine. Tako su primjerice Grad Zagreb i Zagrebačka županija podijeljeni na 4 dijela koja pripadaju različitim izbornim jedinicama, a VII. izborna jedinica se prostire od zapadnog dijela Zagreba do Jadrana, tj. Bakra. U tom smislu, izborna jedinica ne predstavlja smislenu teritorijalnu cjelinu koja bi adekvatno reprezentirala volju birača određenog teritorijalnog dijela Hrvatske i određene izborne jedinice.
Izborne jedinice nisu se usklađivale s promjenama u broju birača i migracijskim kretanjima
pa su već 2007. godine na nejednaku težinu glasa na parlamentarnim izborima upozoravali
stručnjaci, organizacije civilnog društva, Državno izborno povjerenstvo (DIP), OESS i Ustavni
sud. Naime, odstupanja u broju birača po pojedinim izbornim jedinicama više od dozvoljenih
± 5% ugrožava poštenje izborne utakmice i ozbiljno dovodi u pitanje jednakost biračkog prava
s obzirom da je za jedan mandat u jednoj općoj izbornoj jedinici bilo potrebno puno više
glasova nego u drugoj općoj izbornoj jedinici. U čak 5 od 10 izbornih jedinica, odstupanja od zakonom propisanog postotka bila su duplo, a u nekim slučajevima skoro i trostruko veća od dozvoljenog.
Sukladno službenim podacima o broju birača u 2014. godini i dalje se vide značajna odstupanja
od zakonom propisanog postotka ±5%, a, primjerice, u X. izbornoj jedinici 2007. godine nije
bilo odstupanja dok su se 2014. odstupanja pojavila u toj izbornoj jedinici i iznose +6,3% u
odnosu na prosječan broj birača u izbornim jedinicama. Ovi podaci govore da je nužno nastaviti
sa sređivanjem evidencije prebivališta, ali i hitnom izmjenom izbornih jedinica.
Kako, unatoč uočenim nepravilnostima nije dolazilo do izmjena izbornih jedinica, Ustavni
sud je u prosincu 2010. godine u svom Izvješću o nejednakoj težini biračkog glasa u izbornim
jedinicama istaknuo sljedeće: „O ravnomjernoj raspodjeli broja birača po općim izbornim
jedinicama (o kojoj raspodjeli neposredno ovisi jednakost težine biračkog glasa) stoga ovisi i
zakonitost i opći demokratski karakter cjelokupnih izbora. 121314
Štoviše, o tome može ovisiti i ocjena o ustavnosti cjelokupnih izbora: oni bi bili nesuglasni Ustavu
ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno
i neposredno utjecalo na izborni rezultat, to jest ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata
u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornoga sustava bili odnosno ostali isti. Dodatno,
Ustavni sud ističe da ne postoje propisana pravila o posebnom postupku i tijelima nadležnima
za neprekidno i trajno praćenje te izradu izvješća o potrebi periodičnog usklađivanja područja
granica općih izbornih jedinica. Broj stanovnika IV. izborne jedinice odstupa -15,1%, V. -12,79, IX. 8,18 i X. 8,23% od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica prema popisu 2021. godine.

 

Plenkovićeva Vlada je nelegalna!

Zbog grubog odstupanja broja birača od prirodnog i migracijskog kretanja stanovništva svi izbori od 3. siječnja 2000. godine su neregularni. Plenkovićeva Vlada je nelegalna!

Izbori za Hrvatski sabor 5. srpnja nisu regularni zbog viška oko 320 tisuća birača s prebivalištem u Hrvatskoj i odstupanja broja birača od Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor u osam od deset općih izbornih jedinica što bitno utječe na ne jednaku zastupljenost birača u Hrvatskom saboru, a XI. i XII.  izborna jedinica su neustavne. Gospodin Plenković je odgovoran kao predsjednik Vlade za neregularnost izbora 5. srpnja 2020. godine. Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica ili prema broju glasova u izbornim jedinicama kako preporuča Venecijanska komisija. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Gospodin Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika  Pupovčevih etnobisznismena i Štromara iz HNS-e. Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama u I. zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grhat Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V.  izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI.  izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova. Zašto šutite kao oporbeni zastupnici o nelegalnoj Vladi? Mostov kandidat za zastupnika u IX. izbornoj jedinice podnio je žalbu DIP-u u svezi nejednakosti glasova birača u izbornim jedinicama. Zašto ga nitko nije podržao. Nakon uhićenja ministra Darka Horvata podnesite Zahtjev za ocjenu ustavnosti izbora 5 srpnja 2020. godine! U XI. izbornoj jedinici HDZ je dobio treće zastupničko mjesto s 10 glasova više od Nezavisne kandidacijske liste ŽeLjka Glasnovića s niz nepravilnosti na koje je upozorio odvjetnik Mate Knezović. Prijevremeni izbori nemaju nikakvog smisla po postojećem Zakonu za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Srediti Registar birača, temeljito promijeniti izborno zakonodavstvo i promijeniti Zakon o referendumu!

Demograf s Hrvatskih studija Stjepan Šterc u emisiji Novi dan N1 televizije 31. siječnja 2022. godine komentirao je postojeći izborni zakon i izborne jedinice.

Šterc je objasnio kako je došlo do podjela na 10 izbornih jedinica.

“1999. ankete su pokazale da će vodeća stranka izgubiti izbore, trebalo je nešto napraviti. Do mene su došli predstavnici Ureda predsjednika, prihvatili smo to uz uvjet da se formira 10 izbornih jedinica. Koristio sam pomoć studenata i složili smo tih 10 izbornih jedinica s tim da je bilo ključno kako podijeliti Grad Zagreb. To je bila politička narudžba da HDZ spriječi gubitak izbora, a te je izbore izgubio. Proveli smo anketu koja je potvrdila da se izbori gube pa smo napravili analizu što učiniti da se i uz to izbori dobiju, pa sam predložio radikalan potez zbog kojeg su me napali, da se pred izbore nekoliko mjeseci smjeni Vlada i da se biračkom tijelu ponudi nova koncepcija izvršne vlasti. Optužili su me kasnije da su te jedinice bile složene da se izgubi vlast. To je znanost, nema se tu što puno mudrovati, to su ozbiljne analize. Po tim izbornim jedinicama vodeće stranke su i dobivale i gubile izbore i kasnije nije bilo želje za promjenom”, ispričao je.

‘Zakon dozvoljava ± pet posto od prosječnog broja birača izbornih jedinica, a imali smo 15 posto razlike u broju glasača’.

Naveo je i kako su tadašnja odstupanja bila ne više od šest ili sedam posto i govorilo se da to nije bitno za promjenu, a zbog činjenice da su i jedni i drugi dobivali i gubili izbore, nije bilo želje da se to promijeni.

Šterc je istakao kako su odstupanja protuzakonita.

“Zakon dozvoljava ± pet posto razlike među izbornim jedinicama u broju glasača, a imali smo 15 posto razlike, to je nevjerojatno. Reakcije nije bilo. Tvrdio sam nekoliko puta da su ovi izbori van zakona i Ustava, da se mora korigirati, ali nije bilo volje i želje za tim”, rekao je.

“Radi se o egzaktnim stvarima i izračunima na osnovu Popisa stanovništva, a odstupanja svakog moraju zabrinuti. To je ta slika Hrvatske i jedan od razloga pozicije Hrvatske na europskom dnu, neuređenosti društva i odlaska mladih iz Hrvatske”, dodao je.

Prema izjavi bivšeg zastupnika Vlahe Orepića u emisiji “Dogmatica” na Z1 televiziji 4. prosinca 2018. godine da vlasti Republike Hrvatske sprječavaju načelnike policijskih stanica u sređivanju Registra birača provjeravanjem prebivališta i tvrdnjama demografa prof. dr. sc. Stjepana Šterca i prof. dr. sc. Anđelka Akrapa da je u Hrvatskoj bilo s prebivalištem između 3,3 i 3,4 milijuna birača građanska inicijativa “Narod odlučuje” ima dovoljno potpisa za održavanje referenduma o izbornim pravilima. Prema izjavi bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića za Slobodnu Dalmaciju trebalo je iz Registra birača s prebivalištem u Hrvatskoj izbrisati 269.516 birača. Građanska inicijativa ” Narod odlučuje ” je skupila više od 10% potpisa birača s prebivalištem u Hrvatskoj i bez potpisa birača koje je Kuščevićevo Povjerenstvo po proizvoljnim kriterijima proglasilo nevažećim. Čičkov HHO je podržao Kuščevićev „festival demokracije“ i sprječavanje brisanje birača koji nisu imali prebivalište u Hrvatskoj prije lokalnih izbora 2017. godine.

 

SDSS je opet uz pomoć Plenkovićeve Vlade organizirao prijevoz srpskih birača koji žive od Oluje izvan Hrvatske na lokalne izbore 16. i 30. svibnja 2021. godine, a u općini Garčin su zaokruženi birači koji žive u Njemačkoj i Švicarskoj da su glasali prema slobodnom govoru u Hrvatskom saboru tadašnjeg potpredsjednika Hrvatskog sabora Miroslava Škore, što oni negiraju!

Više birača od pripadnika srpske etničke manjine popisanih 2011. godine imali su: Zadar, Osijek, Gvozd, Glina, Karlovac, Slunj, Vojnić, Grubišno Polje, Gospić, Otočac, Plitvička Jezera, Slatina, Suhopolje, Brestovac, Lipik, Pakrac, Benkovac, Gračac, Obrovac, Beli Manastir, Darda, Kneževi Vinogradi, Drniš, Knin, Skradin, Gunja, Stari Jankovci i Vukovar te IV., V. i IX. izborna jedinica u cijelosti. Više birača od stanovnika i više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. imale su:Karlovačka, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Šibensko-kninska i Zadarska županija. Osječko-baranjska županija imala je više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine, a Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija imale su nešto manji broj stanovnika i broj pripadnika srpske manjine popisanih 2011. godine od broja birača. Na izborima za Hrvatski sabor 11. rujna 2016. godine IX. izborna jedinica je imala više birača srpske manjine od pripadnika popisanih 2011. godine. Iz ove analize zaključujem da veliki broj birača srpske manjine nema prebivalište u Hrvatskoj, a godinama se manipulira njima radi namještanja rezultata izbora i sprječavanje referenduma. Natalija Martinčević je jedna ruka sa zastupnikom HNS-e Predragom Štromarom s osam ruku etnobiznismena na čelu s notornim Miloradom Pupovcem i tri ruke takozvanih zastupnika dijaspore, koja protuustavno održava na vlasti saborsku većinu osuđene stranke za udruženi zločinački pothvat. Ona i tadašnji zastupnici HNS-e su 2014. godine sudjelovala u gušenju referendumskog odlučivanja o promjeni Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Broj birača od 4.042.522 s prebivalištem u Hrvatskoj na dan 21. rujna 2014. godine u 00:00 sati je bio veći za 555.488 od broja punoljetnika popisanih 2011. godine. Na tisuću stanovnika popisanih 2011.  godine bilo bi 943 birača. Zar je to moguće gospodo zastupnici? Sovin Ustavni sud je prihvatio podatak koji mu je dostavio ministar uprave u Vladi Zorana Milanovića, matematičar Arsen Bauk, s obrazloženjem da može biti više birača od popisanih stanovnika i spriječio referendumsko izjašnjavanje o izbornom zakonodavstvu građanske inicijative „Glasujmo imenom i prezimenom“.  Za šest godina vladavine HDZ-e na čelu s Andrejom Plenkovićem mogli su promijeniti izborne jedinice, a spriječili su referendumsko izjašnjavanje grubom manipulacijom brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj 2018. godine. Srediti Registar birača, temeljito promijeniti izborno zakonodavstvo i promijeniti Zakon o referendumu!

Vlada nacionalnog spasa je pravo rješenje ustavne krize gospodo zastupnici! HDZ treba isključite iz koalicije Radimira Čačića, Predraga Štromara, Darija Hrebaka i SDSS i pozvati na razgovor Domovinski pokret, Hrvatske suvereniste i ostale stranke koje osuđuju sve totalitarne sustave: fašistički, nacistički i komunistički!

 

I. KRETANJA BROJA BIRAČA I STANOVNIKA IZBORNIH JEDINICA OD POPISA 2011. DO 2015. GODINE
IJ S11 B11 S14 B14 S15 B15 p
I. 369.326 345.087 346.225
II. 420.087 392.239 394.475
VI. 384.251 348.716 343.729
VII. 439.230 409.771 410.988
Σ 1.723.713 1.612.894 1.711.008 1.495.813 1.701.111 1.495.417 874
III. 422.647 368.640 415.180 351.221 412.160 352.368 846
IV. 389.868 375.088 378.183 336.042 372.380 332.101 889
V. 416.130 413.770 398.681 369.512 390.259 363.569 927
VIII. 424.846 413.355 421.469 387.080 418.987 384.987 918
IX. 457.159 480.200 452.017 434.334 448.252 425.047 961
X. 450.526 428.546 448.778 401.137 447.520 401.578 893
RH 4.284.889 4.092.493 4.225.316 3.775.139 4.190.669 3.755.067 893
D 407.065 388.787 401.406 358.639 398.114 356.732
G 449.913 429.711 443.658 396.389 440.020 394.281

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                             IJ = I. – X. = opće izborne jedinice,                                                                                                                                                                 S11 = broj stanovnika popisan 2011. godine,                                                                                                                                                S14 i S15 su brojevi stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku 31. prosinca 2014. I 2015. godine.                                                                                                                                               B11 = broj birača na izborima za Hrvatski sabor 4. prosinca 2011. godine,                                                                                                      B14 = brojevi birača po izbornim jedinicama koje je Ministarstvo uprave službeno dostavilo GONG-u prije lipnja 2014. godine za potrebe analize,                                                                                                                                                                                                B15 = broj birača po općim izbornim jedinicama na izborima za Hrvatski sabor 2015. Godine,                                                                           Σ = zbroj birača ili stanovnika I., II., VI. i VII. izborne jedinice,                                                                                                                                        D = donja granica broja birača ili stanovnika uz odstupanje ±5% od srednje vrijednosti broja birača ili stanovnika 10 izbornih jedinica,                                                                                                                                                                                                         G = gornja granica broja birača ili stanovnika uz odstupanje ±5% od srednje vrijednosti broja birača ili stanovnika 10 izbornih jedinica,                                                                                                                                                                                                           p = B14 / S14 x 1.000‰ = broj birača na tisuću stanovnika 2014. godine  i                                                                                                                                    RH = Republika Hrvatska.                                                                                                                                                                              Od 2011. do 2018. godine najmanji broj stanovnika imala je IV. izborna jedinica, a najveći do 2017. godine IX. i 2018. godine X. izborna jedinica. Ustavni sud je naložio Hrvatskom saboru prosinca 2010. godine da hitno uskladi odstupanje broja birača sa Zakonom za izbor zastupnika u Hrvatski sabor zbog prevelikog odstupanja broja birača IV. i IX. izborne jedinice od dopuštenih granica ± 5% od srednje vrijednosti broja birača 10 općih izbornih jedinica. Vlade: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića nisu promijenile izborne jedinice.

II. KRETANJA BROJA STANOVNIKA IZBORNIH JEDINICA OD POPISA 2011. DO POPISA 2021. GODINE
IJ S11 S21 B21 ΔS11 pb p Zs Zb
Σ 1.723.713 1.602.345 1.471.242 121.368 918 7,04 58 56
III. 422.647 387.069 347.859 35.578 899 8,42 14 13
IV. 389.868 330.141 315.285 59.727 955 15,32 12 12
V. 416.130 339.640 340.536 76.490 1.003 18,38 12 13
VIII. 424.846 387.803 374.547 37.043 966 8,72 14 15
IX. 457.159 420.678 413.695 36.481 983 7,98 15 16
X. 450.526 420.853 397.139 29.673 944 6,59 15 15
RH 4.284.889 3.888.529 3.660.303 396.360 941 9,25 140 140
D 407.065 369.411 347.729
G 449.913 408.295 384.331

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                             IJ = I. – X. = opće izborne jedinice,                                                                                                                                                                 S11 = broj stanovnika popisan 2011. godine,                                                                                                                                                S21 = broj stanovnika popisan 2021. Godine,                                                                                                                                                    B21 = broj birača na izborima za župane 2021. godine,                                                                                                                                  Σ = zbroj birača ili stanovnika I., II., VI. i VII. izborne jedinice,                                                                                                                                        D = donja granica broja birača ili stanovnika uz odstupanje ±5% od srednje vrijednosti broja birača ili stanovnika 10 izbornih jedinica,                                                                                                                                                                                                         G = gornja granica broja stanovnika uz odstupanje ±5% od srednje vrijednosti broja birača ili stanovnika 10 izbornih jedinica,                                            pb = B21 / S21 x 1000‰ = broj birača na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine na tisuću stanovnika popisanih 2021. godine,       p = ΔS / S11 x 100% = smanjenje broja stanovnika izborne jedinice u odnosu na broj stanovnika popisan 2011. godine,                                                                                                                                                                                                                             Zs = broj zastupnika po izbornim jedinicama razmjeran broju stanovnika,                                                                                                     ZB = broj zastupnika po izbornim jedinicama razmjeran broju birača i                                                                                                         RH = Republika Hrvatska.

Od 2001. do 2021. godine najmanji broj stanovnika imala je IV. izborna jedinica, a najveći do 2017. godine IX., a 2021. godine X. izborna jedinica. Ustavni sud je naložio Hrvatskom saboru prosinca 2010. godine da hitno uskladi odstupanje broja birača sa Zakonom za izbor zastupnika u Hrvatski sabor zbog prevelikog odstupanja broja birača IV. i IX. izborne jedinice od dopuštenih granica ± 5% od srednje vrijednosti broja birača 10 općih izbornih jedinica. Vlade: Jadranke Kosor, Zorana Milanovića, Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića nisu promijenile izborne jedinice.

mr.sc Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Politika