By Dok se javnost bavi tekućim političkim problemima prije svega pandemijom korone u takvoj političkoj zavjetrini događaju se procesi upereni protiv hrvatskog nacionalnog identiteta i suvereniteta, bez obzira koliko je malo od njega ostalo ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. U takvom okruženju i okolnostima treba promatrati potajno eliminiranje pridjeva “hrvatski” iz javnog naziva dviju državnih tvrtki. To su Hrvatska lutrija i Hrvatska pošta koje su preko noći ostale bez “hrvatskog” atributa.
To podsjeća na ono doba komunističke Hrvatske kao dijela komunističke Jugoslavije kad pridjev hrvatski nije smio biti uporabljen u bilo kojem slučaju pri nazivu najvažnijih javnih institucija. Poznato je zašto je baš u Zagrebu a ne u Beogradu postojala “Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti” koja nota bene i danas kad su u pitanju vitalni hrvatski nacionalni interesi uglavnom šuti na brojne napade iz Beograda. Manje je poznato odnosno treba podsjetiti da se novinarsko društvo nije smjelo zvati “Hrvatsko novinarsko društvo” nego “Društvo novinara Hrvatske”. Taj naboj uporabe posvojnog pridjeva je bio toliko snažan da je na prvoj novinarskoj skupštini u slobodnoj Hrvatskoj odbijen prijedlog za promjenu naziva, što je učinjeno tek kasnije, ali je po dosadašnjem djelovanju HND-a taj duh i dalje prisutan u njemu. Isto tako i književničko društvo moralo se zvati Društvo književnika Hrvatske, a ne Društvo hrvatskih književnika i tako u nedogled. Atribut “hrvatski” bio je jednostavno zabranjen, a ako je bio dozvoljen to je kao na primjeru naziva jezika bilo “hrvatski i srpski”.
Da bih razjasnio jezično čistunstvo dviju javnih tvrtki uputio sam na temelju Zakona o pravu na pristup informacijama upit upravama sa sljedećim pitanjima: 1) Zašto je promijenjen dosadašnji naziv “Hrvatska lutrija u “Lutrija” (Hrvatska pošta u Pošta)? 2) Koje je upravno tijelo “Hrvatske lutrije” (Hrvatske pošte) donijelo odluku o promjeni firme i je li se pri tome poštovala zakonska procedura? 3) S kakvim je obrazloženjem usvojena odluka o promjeni imena firme? 4) Koliko će se utrošiti novca da se mijenjanjem natpisa firme u poslovnicama i drugim troškovima provede ova odluka?
Na taj upit iz “Lutrije” dobio sam od Martine Gašljević, zamjenice službenice za informiranje sljedeći odgovor: “Hrvatska Lutrija nije promijenila naziv te je ono i nadalje njeno puno ime, a što ste slobodni provjeriti u Sudskom registru. Novost je samo mogućnost korištenja skraćenog oblika, a ona je uvedena zbog prilagodbe tržišnim kretanjima i tehnološkim trendovima koji donose nove komunikacijske platforme. To su osnovni razlozi zbog kojih se danas u komunikaciji s igračima i širom javnosti koristi i skraćena i puna verzija novog logotipa odnosno imena – Hrvatska Lutrija i Lutrija. Ova promjena samo je dio cjelokupnog projekta novog vizualnog identiteta koji je započet krajem 2018. godine, kojim smo prije svega željeli odgovoriti na izazove novih trendova poput atraktivnosti i adaptibilnosti te se približiti novim tržišnim segmentima – posebice mlađoj populaciji.Budući da u svim dosadašnjim reakcijama naših igrača dominiraju pozitivni dojmovi, slobodni smo zaključiti da je naš slijed razvoja, napredovanja i želje da se odmaknemo od konkurencije te osnažimo percepciju o pravoj vrijednosti, snazi i kvaliteti Hrvatske Lutrije, prepoznat i pozdravljen. Ukratko, nakon punih dvadesetak godina promijenili smo vizualni identitet, a sam projekt implementacije novog lica naše Lutrije započet je tijekom 2019. godine temeljem unaprijed osiguranih/planiranih potrebnih resursa. Svi troškovi implementacije novog vizualnog identiteta, kako financijski tako i izvedbeni (oprema i vrijeme), na taj su način usklađeni s preuređenjem naših prodajnih mjesta.
Na isto pitanje iz “Hrvatske pošte” dobio sam ovaj odgovor: 1) Tvrtka ovog društva glasi HP Hrvatska pošta d.d., a skraćeno HP d.d. Stoga nije točna tvrdnja da bi tvrtka bila promijenjena iz “Hrvatska pošta” u “Pošta”. Iz navedenog razloga na odnosno pitanje se odgoara prethodno navedenom informcijom o aktualnoj tvrtki ovog društva. 2) Tvrtka ovog trgovačkog društva utvrđena je odredbom čl. 3. stavak 2. Zakona o razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije. Statut ovog trgovačkog društva usvojen je od Vlade republike Hrvatske, a u skladu s odredbama Zakona o razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije. 3) Temelj za promjenu tvrtke predstavljaju odredbe Zakona o razdvajanju Hrvatske pošte i telekomunikacija na Hrvatsku poštu i Hrvatske telekomunikacije. 4) S obzirom na znatni protek vbremena od utvrđivanja aktualne tvrtke ovog trgovačkog društva odgovarajuće promjene natpisa sa sadržajem tvrtke u prostorijama u kojima su poslovnice ovog trgovačkog društva provedene su u ranijim razdobljima.
Ni jedan ni drugi odgovor nisu pružili izravni odgovor zašto je došlo do ukidanja na javnim mjestima odnosno u uredima Hrvatske pošte ili prodajnim mjestima Hrvatske lutrije do ukidanja pridjeva “hrvatski”. Doduše Hrvatska lutrija je to učinila temeljitije od Hrvatske pošte pa su natpisi nad njezinim poslovnicama drukčije dizajnirani dok je na poštanskim uredima također promijenjen logtip naravno bez pridjeva “hrvatski”, ali je stari naziv ostao na raznim potvrdama i formularima “Hrvatske pošte”. Čudno je obrazloženje iz “Hrvatske lutrije” da je skračeni naziv “uveden zbog prilagodbe tržišnim kretanjima i tehnološkim trendovima koji donose nove komunikacijske platforme” Dakle pridjev “hrvatski” je smetao “prilagodbi tržišnim kretanjima i tehnološkim trendovima”. I jedna i druga tvrtka pozivaju se na upis u sudski registar, ali nije objašnjeno zašto je pridjev “hrvatski” nepotreban u komunikaciji s korisnicima i lutrije i pošte. Nije odgovoreno ni na pitanje koliko će novaca biti utrošeno na promjeni naziva.
U svakom slučaju brisanje pridjeva “hrvatski” iz naziva dviju tvrtki u državnom vlasništvu uklapa se u trend rashrvaćivanja narodnog identiteta koji je pod pritiskom “duboke države” prisutan posljednjih godina s naglaskom na vladavinu kancelara Andreja Plenkovića koji i sam očito u kontekstu njegove najavljene agende da promijeni Hrvatsku i vrlo rijetko upotrebljava atribut “hrvatski”. Još je više taj trend uočljiv po učestalim pokušajima iz Srbije koji u napadu na hrvatski identitet niječu postojanje hrvatskoga jezika, pa kao što je to slučaj u posljednje vrijeme i hrvatske kulture. Ćelnik jednog dijela srpske narodne manjine u Hrvatskoj i vođa svojevrsne “pete kolone” Milorad Pupovac vrlo rijetko uopće spominje Hrvatsku kao državu nego je to za njega “ova zemlja”, pa u tom smislu uopće na uporabljuje pridjev “hrvatski”.Na takva velikosrpska posizanja za hrvatskim identitetom Andrej Plenković uopće ne reagira ili to prepušta svojim ministraima, pa budući da su predsjednici uprava “Hrvatske lutrije” i “Hrvatske pošte” Mario Musa odnosno Ivan Ćulo naravno članovi HDZ-ove vladajuće garniture jedan od ključnih odgovora na pitanje zašto su te dvije tvrtke izbacile pridjev “hrvatski” mogao bi se u širem smislu nalaziti u Plenkovićevoj agendi da “promijeni Hrvatsku”.
Vjekoslav Krsnik
