Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Na Ustavnom je sudu prema pisanju Pupovčeve supruge Slavice Lukić u Jutarnjem listu 2. lipnja u 10 sati započela dvodnevna savjetodavna sjednica o reformi izbornih jedinica. Održala se na inicijativu ustavnog suca, Gorana Selanca, a osim ustavnih sudaca, na njoj su sudjelovali predstavnici Ministarstva pravosuđa, Državnog statističkog zavoda, DIP-a, te stručnjaci različitih profila – ustavni pravnici, politolozi, sveučilišni profesori matematike i sociologije, a među njima su se isticali Gongovi suradnici sveučilišni profesori s Fakulteta političkih znanosti dr.sc. Goran Čular i dr.sc Nenad Zakošek. Gongov suradnik profesor dr. sc. Goran Čular je predstavio prijedlog 6 izbornih jedinica. To je Gongov prijedlog iz „Novog izbornog zakonodavstva „ objavljenog 2014. godine na čelu s Draganom Zelićem sadašnjim tajnikom Kluba zastupnika SDP-e. To je jedna varijanta koju sam razmatrao 2011. godine objavljenom u Vjesniku oko 20. siječnja  i dao rujna 2013. godine Draganu Zeliću. Odustao sam od nje zbog prevelikog odstupanja broja stanovnika pete                             ( -22,26% ) i šeste ( 19,97% ) izborne jedinice, Grada Zagreba ( 10,62% ) i ostalih izbornih jedinica od prosječne vrijednosti broja stanovnika izbornih jedinica. Odstupanja broja stanovnika od prosjeka izbornih jedinica su nakon popisa 2021. godine povećana. Pitam profesore Fakulteta političkih znanosti suradnike Gonga je li im to Gong platio iz sredstava koji dobiva za financiranje svoje djelatnosti. Je li u pitanju plagijat jedne od mojih varijanti podjele Hrvatske na šest izbornih jedinica?  Varijantu s V.2.i Vi.2. su iskoristili Hrvatski laburisti za prijedlog Zakona izbornih jedinica 2014. godine ( Vidi III. priloženu tablicu! ).

Svrha savjetodavne rasprave, kako je istaknuo ustavni sudac Selanec je raspraviti činjenične i ustavno-pravne dileme koje se postavljaju oko pitanja izbornih jedinica.

Naime, Goran Selanec je sudac izvjestitelj u predmetu zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o izbornim jedinicama, a savjetodavna rasprava bi mu trebala pomoći da prije nego napiše nacrt odluke, temeljitije razjasni činjenične i ustavno pravne dvojbe koje oko pitanja izbornih jedinica postoje.

Iako je Selanec na savjetodavnu raspravu pozvao sve suce Ustavnog suda, uz njega kao inicijatora, odazvalo se tek troje ustavnih sudaca – Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Ingrid Antičević Marinović poznata po „pipl mast trast as“.

Dakle, 9 od ukupno 13 ustavnih sudaca nije sudjelovalo u radu savjetodavne sjednice. Predsjednik Ustavnog suda, Miroslav Šeparović je kako doznajemo, naložio sudskim službama da pomognu u njezinoj organizaciji i pripremi, sudionike je nakratko i pozdravio, ali u njezinu radu nije sudjelovao.

Ta činjenica odražava odnose unutar Ustavnog suda u kojem troje sudaca koji često pišu izdvojena mišljenja – Selanec, Kušan i Abramović žele otvoriti Ustavni sud prema stručnoj i široj javnosti, uključiti stručnjake i druga državna tijela u savjetodavne rasprave, otvoriti za javnost njegove sjednice i povećati transparentnost njegova rada, koja je zajamčena Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu.

Nedolazak većine sudaca na savjetodavnu raspravu, međutim, pokazuje stav većine ustavnih sudaca prema nastojanjima trojke.

Na inicijativu suca Gorana Selaneca, savjetodavna rasprava o reformi izbornih jedinica  bila otvorena i za medije.

Podsjetimo Ustavni je sud 2010. uputio Saboru izvješće u kojem upozorava da su odstupanja u broju birača u izbornom jedinicama veća od zakonom dopuštenih ±5% te pozvao Sabor da hitno izmijeni zakon o izbornim jedinicama i navedena odstupanja dovede u predviđene zakonske granice jer će u protivnom legitimnost izbora za Sabor biti doveden u pitanje.

Zakonodavac, međutim, već 12 godina ignorira izvješće Ustavnog suda koje je obvezujuće, a razlike u broju birača po izbornim jedinicama u međuvremenu su povećane.

Nakon prošlogodišnjeg popisa stanovništva ispostavilo se da dvije slavonske (IV. i V.) izborne jedinice imaju 171.750 stanovnika manje nego dvije dalmatinske izborne jedinice (IX. i X.), a na parlamentarnim izborima biraju jednak broj saborskih zastupnika, što dovodi u pitanje načelo jednakosti na izborima.  IX. Izborna jedinica ima 90.537 stanovnika manje od IX., a V. 81.213.                                                                                                                                          HDZ je nakon objave prvih rezultata popisa stanovništva iz 2021. napokon najavio izmjene Zakona o izbornim jedinicama.

Večernji list objavio je 16. siječnja 2022. godine da  Hrvatska i dalje ima 209.374 zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih stanovnika. Naime, prema prvim rezultatima popisa stanovništva, Hrvatska ima 3.888.529 stanovnika, dok je 3. siječnja 2021.  godine imala čak 4.097.903 zdravstvenih osiguranika. Također, nakon popisa trebat će “očistiti” i registar birača, u kojem su 3.690.623 birača s prebivalištem u Hrvatskoj odnosno 949 birača na tisuću popisanih stanovnika, što je nemoguće s obzirom na postojeći broj stanovnika, jer je popisom 2021. godine prema Statistici u nizu Državnog zavoda za statistiku mlađih od 20 godina bilo je 743.556. Prema mojoj procjeni punoljetnika ima  3.222.901, jer je sredinom 2019. godine prema Državnom zavodu za statistiku bilo 38.356 stanovnika staro 16 godina i 39.572 staro 17 godina, a 2021. godine su popisani kao punoljetnici.  Maloljetnika je po mojoj procjeni popisano 665.628.  Treća izborna jedinica je u prvom krugu za župane na lokalnim izborima 16. svibnja ove godine imala 899, četvrta 955, peta 991, osma 955, deveta 983 i deseta 944, a prva, druga , šesta i sedma ukupno 918 birača na tisuću popisanih stanovnika. Treća i osma izborna jedinica su unutar dopuštenih odstupanja od ± 5% po broju birača i po broju stanovnika od prosjeka broja birača i stanovnika izbornih jedinica. Četvrta izborna jedinica odstupa od prosjeka broja stanovnika za – 15,1%, a od prosjeka broja birača za – 13,86%, peta po broju stanovnika za -12,66% i po broju birača za -6,97%, deveta po broju stanovnika za 8,18% i po broju birača za 13,02% i deseta po broju stanovnika za 8,23% i broju birača za 8,5%. Iz ovih podataka može se zaključiti da sastav Hrvatskog sabora ne odgovara niti jednakosti glasova birača niti po jednakosti broja stanovnika koje zastupnici predstavljaju. Sastav Hrvatskog sabora je nelegalan! Zakon o izbornim jedinicama morali smo promijeniti odmah nakon popisa 2011. godine. Na lokalnim izborima prošle godine imale su: Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija više birača od popisanih stanovnika 2021. godine odnosno više od tisuću birača na tisuću popisanih stanovnika. Hrvatska je imala 941 birača s prebivalištem u njoj na tisuću popisanih stanovnika.

 

SDP i GONG predlažu da se Hrvatska podjeli na 6 izbornih jedinica. Zagreb bi bio I. izborna jedinica gdje bi se biralo 28, a cijela Dalmacija 6. i u njoj bi  se biralo 29 zastupnika.

Kako su najavili, SDP-ovci su pripremili svoj prijedlog Zakona o izbornim jedinicama za izbor saborskih zastupnika. Njime se ne bi samo korigirale granice postojećih deset izbornih jedinica kako bi se smanjila odstupanja između broja birača, te uvažila odluka Ustavnog suda koji je još 2010. upozorio da broj birača po izbornim jedinicama nije u skladu sa zakonom koji dopušta razliku do ±5 posto od prosječnog broja birača izbornih jedinica, a razlike su tada iznosile i do 25 posto, što je dovelo do velike razlike u vrijednosti glasa pojedinog birača.

Po SDP-u, ne bismo imali deset izbornih jedinica, nego samo njih šest. Sabor bi i dalje imao 151 zastupnika, osam predstavnika nacionalnih manjina, troje iz dijaspore, a preostalih 140 zastupnika bi se biralo u šest izbornih jedinica. Odustalo bi se, međutim, od aktualnog modela po kojem se iz svake izborne jedinice bira jednaki broj zastupnika (sada je to njih 14).

Bitna promjena u SDP-ovu prijedlogu je i ta što bi izborne jedinice pratile administrativno-teritorijalnu podjelu zemlje. Grad Zagreb je, kazao je predsjednik SDP-a Peđa Grbin, podijeljen na četiri dijela, a VII. izborna jedinica se proteže od Jaruna do Jadrana, odnosno Bakra.

Prema njihovu modelu, Zagreb bi bio jedna, ujedno prva, izborna jedinica i u njemu bi se biralo 28 saborskih zastupnika. Drugu izbornu jedinicu bi činilo pet županija sjeverozapadne Hrvatske: Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-križevačka, a u njoj bi se birao 21 zastupnik. Treću izbornu jedinicu bi također činilo pet županija, i to slavonske: Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Slavonsko-brodska, te Požeško-slavonska, a u njima bi se biralo 24 zastupnika.

Četvrta izborna jedinica obuhvaćala bi središnju Hrvatsku s tri županije: Zagrebačka, Sisačko-moslavačka i Karlovačka, a u njoj bi se biralo 20 zastupnika. Peta izborna jedinica bila bi Jugozapadna Hrvatska i obuhvaćala bi tri županije: Istarsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku, a birala bi 18 zastupnika. Šesta izborna jedinica bila bi Dalmacija u kojoj bi se našle četiri županije (Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Zadarska, te Dubrovačko-neretvanska), a u njima bi se biralo 29 zastupnika.

U Novinarskom domu 17. svibnja ove godine istaknula je izvršna direktorica Gonga Oriana Ivković Novokmet

“Gong ustavna načela o političkoj jednakosti građana i građanki, kao i ustavnost i zakonitost izbora, smatra jednim od temelja demokratskog političkog sustava. Ako svaki glas ne vrijedi jednako u praksi, demokracija je ugrožena. Očekuju nas parlamentarni izbori 2024. godine i želimo vladajućima poslati poruku da je sada krajnje vrijeme za izbornu reformu”.

Predsjednik Vijeća Gonga Berto Šalaj podsjetio je da je parlamentarna politička elita, a prije svega vladajuća koalicija, u siječnju ove godine najavila izmjene izbornog zakonodavstva kako bi ‘težina’ biračkog glasa bila u okvirima zakonskih odstupanja.

“Međutim, vidimo da u proteklih nekoliko mjeseci nisu poduzeti nikakvi konkretni koraci koji bi vodili sustavnim i kvalitetnim promjenama izbornog zakonodavstva. Bojimo se da je hrvatska politička klasa pitanje izbornih jedinica odlučila ponovno ‘gurnuti pod tepih’. Stoga ih danas sve skupa, a posebno parlamentarnu većinu, podsjećamo da se, osim izbornim zakonodavstvom u Bosni i Hercegovini, moraju baviti i manjkavostima u hrvatskom izbornom zakonodavstvu. Ukoliko se navedene promjene uskoro ne dogode, pozivamo Ustavni sud da se ponovno, ovaj puta odlučnije nego do sada, angažira po pitanju izbornih jedinica.”

Član Gonga i profesor na Fakultetu političkih znanosti Goran Čular, autor rada “Hoće li i sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj biti neustavni?”, govorio je o Gongovom prijedlogu prema kojem bi se Hrvatska podijelila na šest izbornih jedinica koje bi pratile granice županija, u kojima bi se birao različit broj zastupnika, a koji bi uvažavao ustavnu jednakost biračkog prava.

“Podjela na 6 izbornih jedinica koju Gong zagovara ne samo da uspostavlja stvarnu jednakost biračkoga prava i ispravlja nelogičnosti postojeće geografske podjele: manji broj izbornih jedinica s većim brojem zastupnika koji se u njima biraju poboljšava i druge elemente hrvatskog razmjernog modela. Podjela mandata listama sada će biti razmjernija postotku osvojenih glasova, a praktički će biti gotovo nemoguće da stranka koja pređe prag ostane bez mandata, što se do sada događalo”, pojasnio je.

Preferencijski glasovi

Veličina izborne jedinice, prema Grbinu, definirala bi se temeljem broja stanovnika, a ne birača. – Baza je stanovništvo i to zato što registar birača nije sređen, a osim toga zastupnici predstavljaju ljude koji žive u tome kraju – kaže Grbin i napominje da se prema njihovu zakonskom prijedlogu nakon popisa stanovništva Državnom izbornom povjerenstvu prenosi ovlast da naprave redistribuciju zastupničkih mandata po jedinicama ako je došlo do promjena.

SDP bi ojačao utjecaj birača i to tako da broj preferencijskih glasova u odnosu na listu s kojim se ulazi u Sabor s 10 smanje na 5 posto. Na pitanje bi li njihove promjene utjecale na aktualni saziv Sabora, Grbin odgovara da bi promjena bilo, ali ne dramatičnih. Prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama u utorak je dan Predsjedništvu SDP-a na usvajanje, a o njemu će se još raspravljati pa su moguće i korekcije. SDP ne uvažava zahtjeve građanskih inicijativa „Glasujmo imenom i prezimenom“ i „Narod odlučuje“.

GONG I SDP nisu definirali izborni prag. Budući da se ovim prijedlogom u nekim izbornim jedinicama udvostručuje broj zastupnika u odnosu na 14 koji smo dosad birali u izbornim jedinicama uz jednaki izborni prag od 5% stanke bi morale dobiti u: I. izbornoj jedinici 140% glasova po kandidatu u izbornoj jedinici, u II. 105%, u III. 120%, u IV. 100% u V. 95% i u VI. 145%. Izborni prag strankama bi trebao biti ps = 80/z%. Budući da se ovim prijedlogom u nekim izbornim jedinicama udvostručuje broj zastupnika u odnosu na 14 koji smo dosad birali u izbornim jedinicama smanjenjem praga kandidatima za napredovanje na kandidacijskim listama prijedlog SDP-e ne bi ojačao utjecaj birača jer bi u tom slučaju kandidat morao dobiti između 95 i 145 posto prosječnih glasova birača po kandidatu koje je stranka dobila. Uz dosadašnji prag od 10 posto za 14 kandidata kandidati su morali dobiti 140 prosječnih glasova po kandidatu koje je stranka dobila. Prag za napredovanje kandidata na listama trebao bi biti pk = 50/z%. Kandidat bi trebao dobiti oko 50% glasova po kandidatu koji je stranka dobila.

I. RASPODJELA NACIONALNIH MANJINA U SASTAVU STANOVNIŠTVA ŽUPANIJA PREMA POPISU 2011. GODINE
Ž S11 S21 ∆S P1 P2-6 p1 p2-6 V1 V2
ZG 317.606 301.206 16.400 2.718 4.413 0,86 1,39 3 5
KZ 132.892 120.942 11.950 217 848 0,16 0,64 1 2
SM 172.439 140.549 31.890 21.002 6.329 12,18 3,67 1 2
KA 128.899 112.596 16.303 13.408 1.975 10,40 1,53 1 2
VA 175.951 160.264 15.687 699 1.960 0,40 1,11 2 2
KK 115.584 101.661 13.923 2.196 1.670 1,90 1,45 1 1
BB 119.764 102.295 17.469 7.552 8.953 6,31 7,48 1 2
PG 296.195 266.503 29.692 14.888 16.857 5,03 5,69 2 4
LS 50.927 42.893 8.034 6.949 568 13,65 1,12 1 1
VP 84.836 70.660 14.176 5.144 884 6,06 1,04 1 1
PS 78.034 64.420 13.614 4.680 1.954 6,00 2,50 1 1
BP 158.575 130.782 27.793 4.124 2718 2,60 1,71 1 2
ZD 170.017 160.340 9.677 8.184 2.619 4,81 1,54 1 2
OB 305.032 259.481 45.551 23.657 16.057 7,76 5,26 2 4
ŠK 109.375 96.624 12.751 11.518 1.263 10,53 1,16 1 1
VS 179.521 144.438 35.083 27.824 7.762 15,50 4,32 1 2
SD 454.798 425.412 29.386 4.797 5.138 1,06 1,13 4 7
IS 208.055 195.794 12.261 7.206 26.467 3,46 12,72 2 3
DN 122.568 115.862 7.006 2.095 3.366 1,71 2,75 1 2
ME 113.804 105.863 7.941 249 6.280 0,22 5,52 1 2
GZ 790.017 769.944 20.073 17.526 24.024 2,22 3,04 7 12
RH 4.284.889 3.888.529 396.660 186.633 142.105 4,36 3,32 36 60

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                 

Ž = županija: BB = Bjelovarsko-bilogorska, BP = Brodsko-posavska,  DN = Dubrovačko-neretvanska, GZ = Grad Zagreb,                IS = Istarska, KA = Karlovačka,  KK = Koprivničko-križevačka, KZ = Krapinsko-zagorska, LS = Ličko-senjska,                                    ME = Međimurska, OB = Osječko-baranjska, PG = Primorsko-goranska,  PS = Požeško-slavonska, SD = Splitsko-dalmatinska, ŠK = Šibensko-kninska, SM = Sisačko-moslavačka, VA = Varaždinska, VP = Virovitičko podravska, VS = Vukovarsko-srijemska,  ZD = Zadarska, ZG = Zagrebačka, RH = Republika Hrvatska,                                                                                                    S11 = broj stanovnika popisan 2011. godine,                                                                                                                                               S21 = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2020. godine,                                                                                                                                                                                          ∆S = S11 – S21 = gubitak broja stanovnika županija ili izbornih jedinica od popisa stanovništva 2011. godine do popisa 2021. godine,                                                                                                                                                                                                               P1 = broj pripadnika srpske manjine popisan 2011. godine,                                                                                                                            P2 = broj pripadnika mađarske manjine popisan 2011. godine,                                                                                                                      P3 = broj pripadnika talijanske manjine popisan 2011. godine,                                                                                                                     P4 = broj pripadnika češke i slovačke manjine popisan 2011. godine,                                                                                                             P5 = broj pripadnika: austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske manjine popisan 2011. godine,                                                                                                                                                              P6 = broj pripadnika: bošnjačke, albanske, crnogorske, makedonske i slovenske manjine popisan 2011. godine,                                       P2-6 = P2 + P3 + P4 +  P5 + P6 = broj pripadnika ostalih nacionalnih manjina bez srpske,                                                                                          p1 = P1 / S x 100% = broj pripadnika srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2011. godine,                         p2-6 = P2-6 / S x 100% = ukupni broj pripadnika ostalih manjina bez srpske manjine na sto stanovnika županija ili izbornih jedinica popisan 2011. godine,                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                          V1 = broj zastupnika po županijama za većinske izbore kod mješovitog izbornog sustava za ukupno 36 većinski izabranih zastupnika u Hrvatski sabor i                                                                                                                                                                                            V2 = broj zastupnika po županijama za većinske izbore kod mješovitog izbornog sustava za ukupno 60 većinski izabranih zastupnika u Hrvatski sabor.

II. PODJELA HRVATSKE NA ŠEST IZBORNIH JEDINICA PREMA PRIJEDLOGU SDP-e i GONG-a
IJ S1 S11 ∆S1 ∆S11 p1 p11 p21
I. 779.145 790.017 9.201 20.073 5,35 10,62 18,80
II. 703.178 657.995 112.153 66.970 -4,92 -7,86 -8,80
III. 891.259 805.998 221.478 136.217 20,51 12,86 3,35
IV. 636.870 618.944 82.519 64.593 -13,89 -13,33 -14,46
V. 565.526 555.177 60.336 49.987 -23,53 -22,26 -22,05
VI. 861.482 856.758 63.244 58.820 16,48 19,97 23,17
RH 4.437.460 4.284.889 548.931 396.660

Oznake:                                                                                                                                                                                                         IJ = izborne jedinice:                                                                                                                                                                                         I. obuhvaća Grad Zagreb,                                                                                                                                                                                  II. obuhvaća:  Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju,                        III. obuhvaća: Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku,                     IV. obuhvaća: Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku županiju,                                                                                                     V. obuhvaća: Istarsku, Ličko-senjsku i Primorsko- goransku županiju i                                                                                                        VI. Obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju,                                                  S1 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2001. godine,                                                                                                                                    S11 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2011. godine,                                                                                                                                    S21 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2021. Godine ( vidi u tablici III. ),                                                                                                                                      ∆S1 = S1 – S21 = gubitak broja stanovnika od popisa 2001. do popisa 2021. godine,                                                                                    ∆S11 = S11 – S21 = gubitak broja stanovnika od popisa 2011. do popisa 2021. godine,                                                                                     p1 = (600xS1 / SRH -100)% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica popisanih 2001. godine,                                                                                                                                                                                                                     p11 = (600xS11 / SRH -100)% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica popisanih 2011. godine i                                                                                                                                                                             p21 = (600xS21 / SRH -100)% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosječnog broja stanovnika izbornih jedinica popisanih 2021. godine.

III. PODJELA HRVATSKE NA ŠEST IZBORNIH JEDINICA PREMA PRIJEDLOGU SDP-e i GONG-a
IJ S21 B21 p Zb Z1 Z11 Z21 pb
I. 769.944 693.645 902 27 25 26 28 13,70
II. 591.025 535.230 906 20 22 22 21 -12,26
III. 669.781 655.821 979 25 28 26 24 7,50
IV. 554.351 519.929 938 20 20 20 20 -14,77
V.1. 505.190 486.989 964 19 18 18 18 -20,17
VI.1. 798.238 768.689 963 29 27 28 29 26,00
V.2 665.530 647.505 973 25 23 24 24 6,14
VI.2. 637.898 608.173 953 23 22 22 23 -0,31
RH 3.888.529 3.660.303 941 140 140 140 140

 

Oznake:                                                                                                                                                                                                         IJ = izborne jedinice:                                                                                                                                                                                         I. obuhvaća Grad Zagreb,                                                                                                                                                                                  II. obuhvaća:  Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivničko-križevačku, Krapinsko-zagorsku, Međimursku i Varaždinsku županiju,                        III. obuhvaća: Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku,                     IV. obuhvaća: Karlovačku, Sisačko-moslavačku i Zagrebačku županiju,                                                                                                     V. obuhvaća: Istarsku, Ličko-senjsku i Primorsko- goransku županiju i                                                                                                        VI. Obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku, Šibensko-kninsku i Zadarsku županiju,                                                  S21 = broj stanovnika izbornih jedinica popisan 2021. godine,                                                                                                                                      B21  = broj registriranih birača na biračkim mjestima za župane na lokalnim izborima 16. svibnja 2021. godine,                                                                     p = B21 / S21 x 1000‰ = broj birača na tisuću stanovnika popisan  2021. godine,                                                                                        Z1 = broj zastupnika razmjeran broju stanovnika izbornih jedinica popisanih 2001. godine,                                                                        Z11 = broj zastupnika razmjeran broju stanovnika izbornih jedinica popisanih 2011. godine,                                                                        Z21 = broj zastupnika razmjeran broju stanovnika izbornih jedinica popisanih 2021. godine,                                                                       Zb = broj zastupnika razmjeran broju birača izbornih jedinica 2021. godine i                                                                                                pb = (6xB21 / SRH -1)x100% = odstupanje broja birača izbornih jedinica od prosječnog broja birača izbornih jedinica na lokalnim izborima 2021. Godine.                                                                                                                                                                            

Statistička regija Jadranska Hrvatska ima oko trećine stanovnika Hrvatske prema popisu 2021. godine pa bi se mogla podijeliti na dvije izborne jedinice s podjednakim brojem stanovnika kod podijele Hrvatske na šest izbornih jedinica s odstupanjem broja stanovnika od prosjeka broja stanovnika izbornih jedinica unutar granica ± 7%:

V.2. obuhvaća: Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku županiju i

VI.2. obuhvaća: Istarsku, Ličko-senjsku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju.

 

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore tražimo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i  ” Narod odlučuje ” tako da:                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                     1. smanje maksimalni broj zastupnika u Hrvatskom saboru sa 160 na 130,                                              

  1. izglasaju izbore zastupnika Hrvatskog sabora mješovitim izbornim sustavom ( 84 razmjernim i 36 dvokružnim većinskim izbornim sustavom) odnosno ukupno 120 zastupnika,                 
  2. da smanje izborni prag s 5 % na 3% kod razmjernog izbornog sustava u izbornoj jedinici koja bi obuhvaćala sve hrvatske birače u kojoj bi svi hrvatski birači izabrali 24 zastupnika kako bi svi državljani Republike Hrvatske ostvarili aktivno i pasivno pravo glasa i na 4% u tri izborne jedinice u Hrvatskoj u kojima bismo izabrali po 20 zastupnika,
  3. izglasaju glasovanje dopisnim i / ili elektroničkim putem, 5. izglasaju uvjet kandidature svih stranaka potpisom najmanje sto birača po zastupniku za izbore u Hrvatski sabor,                                                                                                                                      6. izglasaju samostalni nastup stranaka na izborima,                                                                                    7. da se kod predizbornih koalicija zbrajaju dobiveni glasovi stranaka i na temelju ukupnog broja glasova koalicije dobivaju zastupnička mjesta D’Hondtovom metodom, a pojedinačno stranke koalicija tako dobivene glasove dijele također D’Hondtovom metodom,                                        8. da se birači potpisuju na biračke liste pri preuzimanju glasačkih listića ( listina ).                                                                                                             9. da ministarstva uprave i unutrašnjih poslova srede Registar i popise birača do kraja 2022. godine i                                                                                                                                                               10.  da se ukinu posebne izborne jedinice za iseljenike i nacionalne manjine.

mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Politika