Međunarodni dan starijih osoba u znaku najave beskompromisne borbe protiv siromaštva umirovljenika…

Hoće li SUH, MUH i HSU sudjelovati u još jednom izigravanju umirovljenika

Nakon Platforme Umirovljenici zajedno i drugi politički akteri su izašli sa svojim konkretnim prijedlozima za korekciju mirovina od kojih su neki matematički potpuno neodrživi. U konačnici svi su redom financijski znatno nepovoljniji za umirovljenike od prijedloga Umirovljenici zajedno, ostvaruju se kroz 4 godine ili dulje, a uz to nije jasno odnose li se prijedlozi raznih predlagača samo za nove umirovljenike ili obuhvaća sve. Vrijeme je dakle da se na konkretnim brojkama usporedi što se to umirovljenicima uopće nudi, a ono što je posebno dobro je da umirovljenici, posebno njih preko 750 tisuća sa mirovinama ispod ili uz samu liniju siromaštva, konačno mogu analizirati prijedloge i donijeti svoj sud o svakom.

Ono što je za trenutno stanje posebno zanimljivo jeste činjenica da u službenim dokumentima i dalje egzistira prijedlog aktualne Vlade koja se u svom programu za 2020/24 obvezala podići mirovine na 50 – 60% prosječne plaće. U kontekstu prethodno navedenog posebna zanimljivost je i da „predstavnici“ umirovljenika (SUH, MUH) u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe (NV), sa kojima Vlada cijelo vrijeme razgovara – „pregovara“, potpuno ignoriraju navedenu činjenicu.

Na dnevni red sjednice NV ni jednom nije stavljen u raspravu doslovno ni jedan prijedlog kojim bi se povećale mirovine izvan redovitog usklađivanja ili ukinula doživotna penalizacija. Prethodno se posebno odnosi na predsjednicu MUH-a Višnju Fortunu koja trenutno predsjedava NV i kao takva slaže dnevni red u kojem nikako da se nađe prijedlog odnosno zahtjev Vladi za povećanje odnosno novi izračun mirovina za sve umirovljenike uz istovremeno ukidanje penalizacije svima sa navršenih 65 godina. Bez ukidanja penalizacije nakon 65. godine i novog izračuna mirovina za sve nema potrebe pričati ni o kojem drugom prijedlogu budući su svi oni po važnosti i financijskoj vrijednosti daleko iza navedenog.

Čelnici MUH-a, SUH-a i HSU-a često u svojim javnim istupima ističu kako su upravo oni, skoro pa jedini, zaslužni za sve što se u proteklih 20 – 25 godina „postiglo“ za umirovljenike misleći naravno sve u pozitivnom kontekstu. Činjenica je pak da se njihovo sveukupno postignuće može svesti na jedinstveni rezultat koji kaže da su usprkos ili zahvaljujući njihovom velikom „zalaganju“ za umirovljenike mirovine sa 75% prosječne plaće sa konca 90-ih godina danas svedene na 36%, dakle prepolovljene. Na pitanje jeli podatak o prepolovljenoj mirovini produkt beskompromisne borbe MUH-a, SUH-a i HSU-a za umirovljenike, ili tek više puta viđene političke trgovine za osobne i stranačke interese na štetu umirovljenika, neka svatko zaključi za sebe.

Gurati u prvi plan teme poput 13. mirovine, paketa pomoći, minimalnu mirovinu, 6 mjeseci staža po djetetu ili neki drugi sličnih vrijednosti, svaki u odnosu na glavni zahtjev uistinu minoran, umjesto inzistiranja na ponovnom izračunu mirovina za sve, uz ukidanje penalizacije svima sa navršenih 65 godina života kako bi se ispravile dugogodišnje nepravde, zapravo znači svjesno počiniti politički zločin prema tri četvrtine umirovljenika koji bi novim odnosno poštenijim izračunom mirovine konačno prestali biti građani drugog reda. Poznato je da se umirovljenici brojkama baš i ne vole zamarati, no upravo su brojke i njihova lakovjernost ono što je mnoge od njih već gurnulo ili gura prema ponoru siromaštva.

Zar je moguće da npr. 13. mirovina koja se gura u fokus kao nešto prevažno, a radi se o običnom školskom PR potezu sa možda sto ili dvjesta EUR na godišnjoj razini, može ikome biti važnije odnosno ispred povećanja mirovine za 200 ili više EUR koje bi se na mirovini dobilo svaki mjesec??

Sva nastojanja Vlade u posljednje vrijeme koja manipulacijom podataka pokušava uvjeriti javnost kako je trenutna prosječna mirovina nakon posljednjeg usklađivanja dostigla 48% prosječne plaće je potpuno pogrešna i promašena računica budući se kao polazišna točka cijelo vrijeme uzimao podatak iz modela izračuna po kojem je 2016. godine prosječna mirovina u prosječnoj plaći bila na razini od 39,9%. Po navedenom modelu izračuna udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći prije posljednjeg usklađivanja je bila na rekordno niskih 36%. Sa žaljenjem i tugom slušamo neke predstavnike HSU-a, ali i nekih udruga,  koji navedenom tumačenju Vlade daju podršku mada je svima, pa i njima, potpuno jasno da to što Vlada nastoji nametnuti kao istinu naprosto nije točno.

Da bi se ozbiljno razgovaralo o povećanju ili usklađivanju mirovina treba imati na umu:

Da u Hrvatskoj imamo cca 1,2 milijuna umirovljenika

Da je proračun RH za 2023. cca 25 milijardi EUR

Da se za to mirovine godišnje isplaćuje cca 6 milijarde EUR

Da je prosječna mirovina 413 EUR

Da je prosječna mirovina sredinom 2023. godine na 36% od prosječne plaće

Da je u programu HDZ-a za razdoblje 2020/24 prosječna mirovina trebala narasti na 50 – 60% prosječne plaće

Da je prosječna plaća 1150 EUR

Da je 50% od prosječne plaće 575 EUR

Da je 60% od prosječne plaće 690 EUR

(podaci su od prije posljednjeg usklađivanja mirovina od 8,42%)

Ono što se mora mijenjati je sadašnje stanje po kojemu prije posljednjeg usklađivanja imamo:

Starosnih mirovina za cca 500 tisuća umirovljenika sa prosječnim radnim stažom od 31.g 9mj. sa prosječnom mirovinom od 440 EUR

Starosnih mirovina za dugogodišnjeg osiguranika za cca 50 tisuća umirovljenika sa prosječnim stažom od 42 g i 5mj. sa prosječnom mirovinom od cca 567 EUR

Starosnih mirovina prevedenih iz invalidske mirovine za cca 75 tisuća umirovljenika sa prosječnim stažom od 24 g. i 8mj. sa prosječnom mirovinom od 387 EUR

Prijevremenih starosnih mirovina za cca 210 tisuća umirovljenika sa prosječnim stažom 36 g. i sa prosječnom mirovinom od 424 EUR

Invalidnih mirovina za cca 95 tisuća umirovljenika sa prosječnim stažom 21 g. i 10mj. i sa prosječnom mirovinom od 329 EUR

Obiteljskih mirovina za cca 200 tisuća umirovljenika sa prosječnim stažom od 28 g. i 3mj. i sa prosječnom mirovinom od 348 EUR

Navedeni podaci se odnose na  ukupno 1,13 milijuna umirovljenika sa prosječnim stažom od 31 g. 1mj. i sa prosječnom mirovinom od 413 EUR.

Implementacijom prijedloga Platforme Umirovljenici zajedno:              

Najmanja mirovina za 41 godinu staža bi bila  41 X 17 (AVM) = 697 EUR

Najmanja mirovina za 35 godina staža bi bila  35 X 17 (AVM) = 595 EUR

Najmanja mirovina za 30 godina staža bi bila  30 X 17 (AVM) = 510 EUR

Najmanja mirovina za 25 godina staža bi bila  30 X 17 (AVM) = 425 EUR

Najmanja mirovina za 20 godina staža bi bila  30 X 17 (AVM) = 340 EUR

Najmanja mirovina za 15 godina staža bi bila  30 X 17 (AVM) = 280 EUR

Najmanje mirovine se uvećavaju za pripadajući faktor sukladno visini plaće za sve koji su prije umirovljenja (10 najboljih godina) imali plaće koje su bile iznad prosjeka

Za jednokratno povećanje mirovna do 50% prosječne plaće potrebno imati na raspolaganju ukupno cca 8,2 milijardi EUR što znači da uz cca 6,3 milijardi EUR treba iz proračuna izdvojiti dodatnih cca 2 milijarde EUR

Za jednokratno povećanje mirovina do 60% prosječne plaće iz proračuna treba dodatno izdvojiti cca 2,6 milijardi EUR ili ukupno osigurati cca 9,9 milijardi EUR

U ovom trenutku samo je nekoliko rješenja kako doći do potrebnih cca 2 odnosno cca 2,6 milijardi kojima bi se povećale mirovine na planiranih 50 – 60% udjela u prosječnoj plaći u RH. Do navedenog iznosa se dolazi:

1. Tako da se u proračunu RH poveća izdatak za mirovine do potrebnog iznosa što je moguće uraditi odmah poradi enormnog povećanja punjenja proračuna kao posljedici inflacije.

1. Tako da se poveća odnosno Zakonom odredi minimalna bruto cijena satnice rada za pojedine djelatnosti i zanimanja po uzoru na niz zemalja EU što uz istu stopu poreza i doprinosa može značajno povećati prihode proračuna… ovo se može i po našem prijedlogu treba uraditi odmah.

1. Tako a se poveća ukupna stopa doprinosa za mirovine sa sadašnjih 20 na ukupno 27 – 30% što se može uraditi odmah, ali uz niz negativnih konotacija

1. Tako da se barem udvostručiti broj zaposlenih što naravno nije moguće odmah, a možda i nikada

1. Povećati produktivnost trenutno zaposlenih što je proces za koji treba vrijeme, a pitanje je i konačnog efekta

1. Kombinacijom od  više prethodno navedenih prijedloga…..

Budući se državni proračun zbog rasta cijena kao posljedica rekordne inflacije enormno puni, tako je trenutna financijska situacija sa proračunom takva da je moguće, mi ćemo je nazvati pravičnom raspodjelom, dio prihoda proračuna raspodijeliti na stavku povećanja mirovina. U nekom drugom trenutku bez inflatornih učinaka i posljedica na proračun bi navedeno  bilo veoma otežano uraditi bez da se u nekom drugom korisniku proračuna ne zadire u već planirane prihode.

Vladi RH smo već uputili dopis sa našim zahtjevima koje i ovom prilikom ponavljamo radi onih do kojih još nisu došli. Po nekom našem redoslijedu važnosti prijedloga od Vlade Republike Hrvatske tražimo:

 

1. Ponovni  izračun mirovine  za sve na bazi 75 – 80% prosječne plaće kroz 10 najboljih godina uz AVM od 17 EUR za svaku godinu radnog staža što za puni rani staž (41/60-65) osigurava najnižu mirovinu 697 EUR

 

1. Ukidanje penalizacije nakon navršene 65. godine života …

 

1. Usklađivanje mirovina sa realnom Inflacijom, rastom cijena ili plaća

 

1. Uspostavu instituta pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe…

 

1. Reformu  II mirovinskog stupa

 

1. Priznavanje u radni staž svaki oblik studentskog rada uz zadržavanje svih prava

 

1. Uvođenje minimalne cijene sata rada za pojedine djelatnosti i zanimanja umjesto minimalne plaće

 

1. Redovitu isplatu božićnice, uskrsnice i 13. mirovine

 

1. Dodatak na mirovinu od 6 mjeseci po rođenom djetetu

 

1. Izdvajanje mirovina po posebnim propisima „povlaštenih“ mirovina od „radničkih“ mirovina

UMIROVLJENICI ZAJEDNO – Politička platforma će sukladno svojim mogućnostima i svim raspoloživim demokratskim sredstvima raditi na ostvarenju zacrtanih ciljeva kako bi borba protiv rastućeg siromaštva bila što je moguće efikasnija.

U Zagrebu, 01.10.2023.

UMIROVLJENICI ZAJEDNO – Politička platforma

Milivoj Špika – Koordinator za medije