Kuda juri HSU jedina parlamentarna stranka umirovljenika…

Vrije na umirovljeničkom političkoj sceni. Unutarstranački izbori u HSU u toku.Dugogodišnji predsjednik Silvano Hrelja nakon osvojenog mandata za Sabor odlučio se povući s predsjedničkog mjesta u stranci HSU.
Nakon izbora zaredali se problemi unutar stranke.Kandidati koji imali velika očekivanja ,a na izborima su podbacili, nisu dobili potporu birača,organizirali su pritisak na Hrelju.Najdalje su otišli u Zadarskoj županiji, gosp.Vuković prizivao je ostavku Hrelje iako su na redu redovni izbori.
Ružne priče opasnih igrača pomogle su Hrelji da donese odluku o tome da se ne kandidira.
Hrelji se puno prigovaralo a malo pomagalo.U Saboru je ostao kao jedini predstavnik umirovljenika.
U Hrvatskoj ima oko 1,2 milijuna umirovljenika, to su ljudi različitih svjetonazora, različitih političkih i vjerskih orijentacija, ali i potpuno različitog materijalnog stanja. Jedan zastupnik u Saboru imao je strahovito nezahvalni ulogu u životu umirovljenika.
Siromašni umirovljenici iz rada, dugi niz godina pokušavaju odvojiti mirovine po posebnim propisima, od onih iz rada.Smatraju da su upravo te mirovine krivac, što su radničke mirovine male ,iznose svega 38% posto prosjeka plaće i traže da se one  ne financiraju iz mirovinskog fonda.
Drugi dio umirovljenika,dobrog imovinskog stanja, dobrih i povlaštenih mirovina pokušava spriječiti bilo kakvu preraspodjelu. Hrelja se tu našao na vjetrometini,pod pritiskom siromašnih s jedne i raznim zakulisnim igrama s druge strane.
Vladajući koriste nesnalaženje umirovljenika,koji plivaju moru raznih udruga i sindikata ,koji se svi zaklinju da su veliki borci za njihova prava i prstom upiru u Hrelju ,kao krivca za sveopće rastuće siromaštvo.
HSU je dao mnoge zakonske prijedloge kako bi se malim koracima poboljšao život umirovljenika,no vladajući ih redom odbijaju,ne mareći za rastuće siromaštvo i tešku zdravstvenu situaciju u kojoj su umirovljenici najugroženija skupina.
U svim mjerama koje premošćuju nastalu tešku situaciju nije se našla niti jedna kuna pomoći za umirovljenike.
U toj nemogućoj situaciji radi neugodnih zbivanja u stranci HSU održava izbore.
Dakako da je najveći naglasak na mjesto predsjednika stranke.
Javila su se tri izgledna kandidata, lobisti su proglasili neutemeljeno  za favorita Generala Veselka Gabričevića iz Splitsko-dalmatinske županije. On je dugogodišnji član stranke i aktivno je obnašao mnoge funkcije u stranci.
U stranci se zagovara pomlađivanje stranke i nekima ne odgovara da predsjednik bude čovjek koji je i do sada obnašao mnoge dužnosti a općenito se smatra da je stranka loše radila.
On je do nedavno bio povjerljiv čovjek Hrelje, ali došlo je do razlaza , jer Hrelja nije mogao osigurati prolazno mjesto Gabričeviću na koalicijskoj listi s SDP.General je zahtijevao najmanje 4 mjesto, a SDP je ponudio 5 i General je odbio biti na nesigurnom prolaznom mjestu u Splitsko-Dalmatinskoj izbornoj jedinici.
Prije toga Generalu je ponuđeno i mjesto zamjenika Hrelje u Istarskoj županiji, no SDP na kraju to je mjesto dodijelio drugom koalicijskom partneru.
General se potpuno udaljio od Hrelje i kandidirao se za predsjednika.
Njegov životopis bazira se na ratnom putu a u programu navodi nužno ujedinjenje s udrugama i drugim strankama umirovljenika te navodi nužnost umirovljenika da podupiru Vladu kakva god bila.
Kao izgovor za to navodi da umirovljenici nemaju vremena čekati četiri godine da bi se vlast promijenila.
Drugi kandidat Tomislav Žagar je mlađi čovjek,inženjer strojarstva koji ima i saborskog iskustva.Dolazi iz Slavonije i zagovornik je jačanje stranke HSU, kao centralne umirovljeničke stranke.Zagovara ujedinjenje umirovljenika u temeljnim lokalnim organizacijama.
Za njega ne dolazi u obzir podvođenje stranke u okrilje ni ljevice ni desnice već želi da se HSU  pretvori u jaku stranku koja će biti poželjan partner bilo kome tko osvoji vlast. Njegovi protivnici su uglavnom pristaše Generala Gabričevića koji bi se što prije htjeli osigurati za pozicije unutar stranke. Zamjera mu se što je bio član SDP iako je kao nezavisni zastupnik donio mandat stranci.
Treći kandidat za predsjednika je Nikola Caprag,on je vrlo samozatajni kandidat, nema medijskih istupa,dolazi iz Krapinsko Zagorske županije i umirovljeni je novinar.
O njemu se malo zna i malo piše.
Izbori se održavaju 1.12 i još se ne zna nije definirani način izbora s obzirom na epidemioloških situaciju.
Na izborima biraju delegati koji su svoje izborno pravo dobili u temeljnim organizacijama a stekli su ga brojem preferencijalnih glasova za kandidata HSU na parlamentarnim izborima.
Kampanja je počela žustro, lobisti Generala  Gabričevića, pozivaju se na respekt autoriteta no struja koja želi promjene podržava Žagara.Naravno tu je još lijeva i desna strana, pri tome desni isključuju kandidata koji ima staža u SDP.
Ostaje veliko pitanje kome će se prikloniti umirovljenici s malim mirovinama, ne vjeruju previše u priče da će se dobro situirani General pretrgnuti u borbi za povećanje njihovih uvjeta za život.
No jedini saborski mandat u rukama je Hrelje,on ga je osvojio nema zamjenika i samo dobra suradnja s Hreljom može HSU održati i dalje parlamentarnim strankom do novih izbora.
Dragica Trumbetaš