Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Obilježavanje 30. obljetnice uspostave diplomatsklih odnosa Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država je idealan povod da se retrospektivno analiziraju odnosi između dviju država i dviju nacija. Glavna poveznica dviju država bili su mnogo prije nego što je Hrvatska postala slobodna i nezavisna država, jer je još za vrijeme Austrougarske monarhije veliki broj Hrvata prije svega iz Dalmacije u potrazi za kruhom i boljim životom iselio u “obećanu zemlju”.Jedan od simbola tog iseljavanja bio je i Peter Tomić Herceg koji je zbog svojeg junačkog čina na pogođenoj krstarici “Utah” prilikom japanskog napada na Pearl Harbor posmrtno odlikovan najvećim američkim vojnim odlikovanjem “Medaljom časti” Usput rečeno, u Prvom svjetskom ratu jedan od rijetkih Amerikanaca hrvatskog podrijetla  s čak dvije “Medalje časti” bio je odlikovan Louis Čukela.

¸Upravo nakon završetka Prvog svjetskog rata kad se odlučivalo o raspadnutom Austrougarskom carstvu na Mirovnoj konferenciji u Versaillesu američki prdsjednik Woodrow Wilson predložio je plan od 14 točka u kojem je najvažnija točka bila pravo naroda iz propale monarhije na samoodređenje. Taj plan je nažalost odbijen pri čemu su važnu ulogu odigrale dvije europske sile Francuska i Ujedinjeno kraljevstvo koje su pod snažnim utjecajem francuske masonske lože “Grand Orient” stvorili monarhističku Jugoslaviju. Hrvatski narod je i pod velikosrpskom, diktaturom kralja Aleksandra i nakon Drugog svjetskog rata komunističkom diktaturom Josipa Broza Tita nastavio u teškim okolnostima borbu za vlastitu državu, što je konačno i ostvareno unatoč svim, preprekama u borbi protiv velikosrpske agresije obrambenim Domovinskim ratom.

U tom ratu protiv velikosrpske agresije, uz političke saveznika na čelu s Papom Wojtilom i tadašnjom Njemačkom, možda najznačajniji vojni saveznik novostvorenoj demokratskoj hrvatskoj državi bile su upravo Sjedinjene Američke Države. To nije bilo lako ostvarivo s obzirom da se američka politika prema Balkanu temeljila na britanskoj poziciji staroj stotinjak godina uz prosrpsku Francusku. Osim toga raspad komunističke Jugoslavije događao se prije očekivanog raspada Sovjetskog Saveza, pa je zato prilikom posjeta Beogradu tadašnji američki državni tajnik izjavio Sjedinjene Države podupiru jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost Jugoslavije, ali su istodobno protiv uporabe sile da bi se to jedinstvo održalo”. Ali je iza te izjave dodao: “Ako se SAD moraju odlučiti između demokracije i jedinstva Jugoslavije, uvijek će izabrati demokraciju!” Bakerovu dvosmislenu izjavu u Beogradu svatko je tada protumačio na svoj način, s tim da je ratnohuškaćki Slobodan Milošević to shvatio kao zeleno svjetlo za agresiju na Hrvatsku.

Trebalo je proći mnogo godina da se te riječi američkog državnog tajnika pretvore u stvarnost. Kao slobodni i jedini akreditirani novinar iz Hrvatske u Ujedinjenim narodima pratio sam od 1995. godine dakle u godini kad je potpisan Daytonski sporazum evoluciju američke politike prema raspadu Jugoslavije i velikosrpskoj  agresiji. Američkom State departmentu bilo je potrebno nekoliko godina da se odlijepi od slijepog služenja britanskoj politici na području raspadajuće Jugoslavije. London je osobito bio uporan u jedva prikrivenom podržavanju Slobodana Miloševića za vrijeme konzervativne vlade Johna Majora. On i njegovi ministri opsjedali su Washington.kako bi ga privolili na potporu Slobodanu Miloševiću u stvaranju Velike Srbije. Problem je bio što je Srbija imala utjecajan lobi u Ministarstvu obrane koje je bilo protiv slanja američkih trupa na uzvreli Balkan. Predsjednik Bush nikad iz ministarstva nije dobio pravi odgovor o snazi srpskog vojnika, pa se jednom potužio kako mu iz ministarstva nikad nisu odgovorili jesu li Srbi hrabri ratnici kao što su bili Vijetnamci ili su kukavice poput Iračana. Američki generali jednostavno nisu htjeli ući u taj rat, plašeći predsjednika da to može za njih biti drugi Vijetnam. Kao ilustraciju može poslužiti izjava jednog američkog generala 2000. godine na Vojnom koledžu Columbia sveučilišta, prilikom 5. obljetnice Daytonskog sporazuma kako po njegovom mišljenju Srbija na Balkanu mora imati ulogu kakvu za Europu ima Njemačka. Od te primjedbe ogradio se prisutan glasnogovornik State Departmenta i kasnije američki veleposlanik u Zagrebu James Foley izjavivši da to nije službeni stav SAD-a.

Zaokret u američkoj politici prema raspadu Jugoslavije dogodio se za vrijeme administracije Billa Clintona a usput i promjene vlade u Londonu na čelu s laburistom Tonyjem Blairom. U tom zaokretu važnu ulogu su odigrali i brojni “think-tankovi” u Washingtonu koji su objektivno pratili razvoj situacije na Balkanu. U jednom od takvih bio je na čelu bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost Zbigniew Brzezinski koji je otvoreno podržavao borbu hrvatskog naroda za slobodu i vlastitu državu. Malo je poznato da je skupina američkih umirovljenih generala uoči “Oluje” došla u Hrvatsku na inicijativu tadašnjeg predsjednika “Croatian American Association” pok. Mate Mihaljevića, inače republikanca koji je u susretu s predsjednikom Clintonom zatražio pomoć za Hrvatsku vojsku. Predsjednik Clinton mu je odgovorio: “Ja vam ne smijem pomoći, ali  ću vam pomoći”, pa je tako jedna privatna a ne državna američka firma sudjelovala u pripremama za uspješno provedenu Vojno-redarstvenu operaciju “Oluja”

U postojećim okolnostima upravo je ruska agresija na Ukrajinu učvrstila na neki način olabavljele veze Hrvatska i Sjedinjenih država. Ni predsjednik Zoran Milanović a još manje predsjednik Vlade Andrej Plenković prije ruske agresije nisu naglašavali da je pravi i istinski saveznik i to strateški Republici Hrvatskoj upravo SAD. Predsjednik Milanović čak je bio spreman otići na rusku propagandnu proslavu Dana pobjede, pa je u posljednji čas otkazao jer mu se na mig sa strane pokvario zrakoplov. Premijer Plenković je još problematičniji, jer se vezao za svoju francusku vezu i s kupnjom borbenog zrakoplov “Rafale” uz simboličnu cijenu od 999 milijuna eura koja je odmah narasla za 100 milijuna eura ustvrdio da je Francuska postala strateški partner Hrvatskoj što nikad nije bila jer je to uvijek bila i ostala Srbija.

Zbog toga je bilo važna ovo obilježavanje  30. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa  Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država koju je poentirao američki državni tajnik Anthony Blinken: “Napad na vas je napad na nas.Mi ćemo uvijek čuvati vaša leđa”.

Vjekoslav Krsnik


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Politika