Predsjednički izbori u SAD-u…

Dana 03.11.2020.g. održat će se izbori za predsjednika supersile broj jedan u svijetu SAD-a, to jest najmoćnijega čovjeka na svijetu. U fokusu javnosti su demokratski kandidat Joe Biden i republikanac Donald Trump, sadašnji predsjednik SAD-a. No jednak medijski tretman nemaju Joe Jorgensen, kandidatkinja Libertarijanske stranke; i kandidat Zelenih Howie Hawkins, koji imaju svoje kandidature istaknute u svim državama SAD-a. Upravo zbog te činjenice, ova kolumna će opisati sva četiri kandidata te ih ukratko predstaviti i to abecednim redom njihovih prezimena.

Joe Biden, jr. pravim imenom Joseph Robinette Biden rođen je 20.11.1942.g. u Scrantonu u Pennsylvaniji. Član je Demokratske stranke a po zvanju je profesor prava. Od 1973 do 2008 godine bio je senator države Delawere. Nakon pobjede Baracka Obame na izborima za predsjednika SAD-a postao je u siječnju 2017.g. potpredsjednik SAD-a i to ostao do siječnja 2017.g.! Dobitnik je medalje Laetare Sveučilišta Notre Dame koja se smatra najvišim priznanjem za američke katolike! Također je nositelj  najvišega američkoga civilnoga odličja Predsjedničko odličje slobode! Politički gledano zalaže se za ekonomski liberalizam ali uz jaku socijalnu državu što ga čini liberalnim socijaldemokratom!

Howie Hawkins, pravim imenom Howard Gershan Hawkins, rođen je 08.12.1952.g. u San Francisku, Kalifornija, SAD. Nakon završene srednje škole do mirovine radi, pošto nije uspio upisati fakultete, kao građevinski radnik. Bio je sindikalni čelnik i potpredsjednik Zelenih! Na izborima 2020.g. Stranka Zelenih SAD-a kandidirala ga je za predsjednika SAD-a. Politički gledano antikapitalist je i zalaže se za ekološki socijalizam iliti zelenu ekonomiju!

Jo Jorgensen, pravim imenom Joanne Marie Jorgensen rođena 01.05.1957.g. u Libertyville, Illinoisu, SAD-u. Diplomirala je i doktorirala političke znanosti te predaje kolegij psihologije na sveučilištu u Clemensonu. Potpredsjednica je Libertarijanske stranke i kandidatkinja iste za predsjednicu SAD-a. Zalaže se za: Privatni zdravstveni sustav, ukidanje socijalne pomoći, ukidanje carina, državni neintervencionizam, slobodnu tržišnu ekonomiju, povlačenje američkih trupa iz stranih zemalja i vojni neintervencionizam SAD-a u prilike drugih zemalja.

Donald Trump, rođen 14.06.1946.g. punim imenom Donald John Trump, New York, Manhatten, bogatstvo ima u iznosu od 4,5 milijardi $, član je Republikanske stranke, tri puta se ženio sadašnja supruga mu je Melania Knauss. Iz prethodna dva braka ima dva sina i dvije kćeri, a sa sadašnjom suprugom koja je podrijetlom Slovenka ima sina. Godine 1968.,na Universitetu Pennsylvania diplomira ekonomiju. Vođenje tvrtke od svoga oca preuzima 1971.g. i 70-tih i 80-tih ulaže u: Građevinske projekte, hotele, kockarnice, sportske klubove i prometne tvrtke. U međuvremenu se baca i u medijski biznis te postaje medijski mogul i vlasnik franšize za izbor za Miss USA i za izbor za Miss Universe. Producent je i reality show Pripravnik (The Appentice). Kandidat je Republikanaca za predsjednika SAD-a 2015.g. zalaže se za antiimigrantsku politiku te uskraćivanje viza i ulaska u SAD pripadnicima islamske vjere zbog ”straha od Džihada” te za podizanje zida između SAD-a i Meksika, iako mu je sadašnja supruga ilegalna imigrantkinja iz Slovenije, te za neoliberalni kapitalizam. Predsjednik SAD-a postao je 2017.g., inauguracijom! Trump je kao predsjednik republike okrenuo kormilo vanjske politike SAD-a time što se nije miješao u politiku drugih zemalja niti slao vojsku da intervenira u političke prilike istih, ali je sprovodio ekonomsku politiku neoliberalizma i državnoga protekcionizma. Naime smanjio je radnička prava i porezno rasteretio bogate, a zabranio uvoz nekih proizvoda iz EU i povećao carine. Ukinuo je obvezno zdravstveno osiguranje za sve koje je uveo njegov prethodnik obama, Obamacare!

Sve u svemu dvoboj za glasove birača a ponajprije elektorske glasove američkih (pojedinih) država odvijat će se između demokratskoga kandidata Joe Bidena i republikanca Donalda Trumpa. Zbog nejednakoga medijskoga tretmana ostali nemaju šanse. Za opaziti je da što se bliže finali izbora trećima opada popularnost, a demokratski i republikanski kandidat zbog: Izbornoga sustava, utjecaja medija i bipolarnoga sustava jačaju.

Jadranko Paškvan-Stjepanović, mag.iur.