Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Ljudi trebaju razviti i podići kolektivnu svijest, a ne kolektivni imunitet, jer vlastiti imunitet, imunosustav možeš ojačati i uvelike utjecati na zdravlje, dok, kao pojedinac, jedinka ne možeš utjecati i djelovati protiv represivnog sustava.

Paradigma društva/promjena svijesti – dvije priče, dva pokusa/eksperimenta

Paradigma je skup osnovnih pretpostavki ili pravila koje uzimamo zdravo za gotovo, a stvara se preko informacija i iskustava u najranijem djetinjstvu pa nadalje u životu. Autoriteti su oni koji nameću paradigme.

Grupa znanstvenika je zatvorila u kavez 5 majmuna i na sredinu kaveza postavila ljestve sa bananama na vrhu. Svaki put kada bi se jedan od majmuna popeo na ljestve po bananu znanstvenici bi ostale zalili hladnom vodom. Nakon nekog vremena svaki put kada bi se neki majmun popeo na ljestve ostali bi ga pretukli. S vremenom se niti jedan majmun više nije usudio popeti na ljestve po bananu. Znanstvenici su tada odlučili zamijeniti jednog od majmuna. Taj se majmun odmah popeo na ljestve nakon čega su ga ostali pretukli. Nakon što je nekoliko puta dobio batine shvatio je da se ne smije penjati na ljestve iako nije znao razlog! Drugi majmun je zamijenjen i situacija se ponovila. Prvi zamijenjeni majmun ga je također pretukao. Isto se dogodilo i sa trećim i sa četvrtim. Na kraju je i peti majmun zamijenjen. Ono što je ostalo je 5 majmuna koji nikada nisu bili polijevani hladnom vodom, a uvijek su premlatili onoga koji bi se pokušao popeti na ljestve po bananu. Kada bi bilo moguće upitati te majmune zašto uvijek premlate onoga koji se pokuša popeti na ljestve po bananu kladim se da bi odgovor bio “nemam pojma tako se to valjda ovdje radi “.

Poznato?? Zašto neke stvari radimo na način na koji ih radimo ako postoji i drugo rješenje ?? Uvijek ima stvar izbora i zašto bi radili neke stvari na određen način samo zato što nam je tako netko rekao i naredio, zato što je tako odavnina?

FENOMEN STOTOG MAJMUNA

„Priča počinje još davne 1952. godine na jednom japanskom otoku. Grupa znanstvenika je vršila eksperiment na jednoj vrsti smeđih majmuna, koje su navikli da uživaju u slatkom krumpiru. Međutim, svaki obrok uvijek im je bio pokvaren umakanjem svakog krumpira u gorku smjesu sličnu pijesku. Većina majmuna jela je cijeli krumpir, zajedno s pijeskom. Nakon određenog vremena mlada osamnaestomjesečna majmunica otkrila je da u obližnjem potoku krumpir može oprati i uživati u jelu bez gorkog dodatka. Svoje otkriće prenijela je na majmunsku porodicu, kojoj je pripadala. U sljedećih šest godina znanje pranja krumpira se širilo sa starih na mlade. Krumpir su prali samo oni mladi koje je naučila porodica. Ostali majmuni su i dalje jeli gorku koru. I tada se dogodilo da su u jednom danu na otoku svi majmuni počeli prati krumpire. Svi su odjednom postali svjesni da mogu izbjeći gorko jelo. Ono što je najviše zapanjilo znanstvenike je to, da su i majmuni na susjednim otocima počeli raditi isto, iako do tada to umijeće nije bilo poznato. U jednom danu, svijest svih pripadnika jedne vrste proširila se do nove spoznaje. Ovaj fenomen evolucijskog skoka u razvoju kolektivne svijesti, Ken Keyes je nazvao „fenomen stotog majmuna“, simbolično objašnjavajući da kritična količina znanja među pripadnicima jedne vrste predstavlja „99 majmuna“, a kada se konačno osvijesti i „stoti majmun“ znanje se trenutno proširi među svim pripadnicima vrste, a bez ikakvog kontakta među sobom. Od tada je napravljeno mnoštvo sličnih eksperimenata sa vranama, miševima… Isto vrijedi i za ljude. Osviješteni pojedinci među ljudima, kada im se pridruži onaj ključni „stoti“, osvijestiti će širenjem spoznaje kroz kolektivnu podsvijest i ostale. Ovaj primjer je najozbiljniji dokaz o postojanju kolektivne svijesti, o mogućnosti prenošenja znanja ili iskustva s jednog pripadnika vrste na drugoga bez direktne komunikacije ili čak kontakta. Svi smo međusobno povezani i svi dijelimo svojevrsnu kolektivnu ljudsku svijest. Efekt stotog majmuna dokazuje tu staru istinu da je sve što možete napraviti kako bi promijenili svijet oko sebe – promijeniti sebe i to na bolje, naravno. Tako da nije važno da ljudi doznaju da činiš dobro – važno je da to činiš. Kada dovoljan broj ljudi napokon učini nešto ili kada se učini dovoljan broj puta bez obzira je li to molitva, dobro djelo ili bilo šta drugo, tada će se događati posvuda i svima. Odjednom će to biti jednostavno i uobičajeno.“

“Treba činiti dobro do iznemoglosti, treba užasnuti svemir dobrotom onako kako smo mi užasnuti količinom zla na svijetu. Treba činiti dobro do granice gluposti. I preko nje. I kada nema nikakvog razloga, treba činiti dobro. Treba namjerno, svaki dan, nekome stopliti dušu. Treba zbuniti svemir. Treba činiti dobro i kada se dobro dobrim ne vraća. Treba, usprkos svemu. Treba, jer je to jedino i jer ništa nema smisla. I jer je jedini udar na besmisao – to dobro. Treba činiti dobro i kada pomislimo da ni činjenje dobra nema smisla. Samo besmisleno dobro mi miriše na neki smisao. Savršeno, čisto dobro, bez ikakvog smisla.”

Nikola Tesla

Mario Begić


Podjeli
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

You may also like

Comments are closed.

More in:Top tema